UNIQORNER
  • POČETNA
  • ENGLISH
  • POČETNA
  • ENGLISH

Kako deaktivirati negativne misli tokom depresije

11/11/2023

0 Comments

 
Picture
Kako vidite sebe? Kako obrađujete stvarnost koja vas okružuje? Postoji više komponenti koje mogu uticati na pojavu depresije. Vaše misli su odlučujući stub. 
Kako deaktivirati trijadu negativnih misli u depresiji? Misli poput: “Niko me nikada neće zavoljeti”, “Ja sam bezvrijedan”, “Moj život je u neredu”, "Sve za šta sam dobar su razočarenja", “Stvari se nikada neće promijeniti”. Mnoge naše svakodnevne misli su negativne.
Štaviše, one su poput živog pijeska u koji tonemo. Iako je istina da razvoj depresije ovisi o više faktora, mentalni fokus igra osnovnu ulogu. Toliko da su ličnosti poput Aarona Beka razumjeli i objasnili ovaj psihološki poremećaj iz kognitivne perspektive. Ovi stručnjaci su vjerovali da unutrašnji svijet pojedinca i njegova subjektivna uvjerenja uzrokuju ovu vrstu patnje. U stvari, Beck je koristio isti okvir za formulisanje teorije poznate kao kognitivna trijada depresije. To je vrijedan koncept. Zaista, niko ne poriče činjenicu da je za osobe koje pate od poremećaja raspoloženja bitno ono što sami sebi govore. Shodno tome, način na koji obrađuju svoju stvarnost i percipiraju sebe može biti ili blagoslov ili prokletstvo.
“Ako je naše razmišljanje zarobljeno u iskrivljenim simboličkim značenjima, nelogičnim rasuđivanjem i pogrešnim tumačenjima, postajemo slijepi i gluvi.”
-Aaron T. Beck-

Um fragmentiran trijadom negativnih misli u depresiji
Način na koji razmišljamo takođe može izgraditi zatvor depresije. Kada razgovarate sa osobom koja je već neko vrijeme u depresiji, postajete svjesni određenog faktora. Opterećeni su beznađem i određeni aspekti njihovog postojanja im više nemaju smisla. Štaviše, njihove ideje i uvjerenja iscrpljuju i uništavaju njihova raspoloženja i motivaciju.

Trijada negativnih misli u depresiji sugerira da je ovo stanje izgrađeno od tri komponente. Nakon mnogo godina istraživanja i psihoterapije, Aaron Beck je identificirao inherentne kognitivne procese koji oblikuju ovaj poremećaj. Njegov teorijski model je široko prihvaćen i smatra se izuzetno relevantnim. Studije koje je proveo Dr Ernest Edward Beckham, sa Univerziteta Oklahoma (SAD), ističu korisnost primjene instrumenta koji otkriva i procjenjuje ovu vrstu misli. Zapravo, razumijevanje mentalne arhitekture pacijenta olakšava terapijski pristup. Sada ćemo istražiti tri stuba koji podržavaju ovu teoriju. Iskrivljene misli i obrasci o tome kako doživljavamo sebe mogu oblikovati osnovu depresije.

1. Kognitivne predrasude
Kognitivne predrasude su iskrivljeni i samoporažavajući misaoni procesi. Oni su odgovorni za to da vidimo svijet i stvarnost koja nas okružuje na negativan i beznadežan način. Po pravilu, ova izobličenja se zasnivaju na sledećim vrstama rasuđivanja:
  • 'Treba' i 'moram'.
  • Pretjerana generalizacija (sve će krenuti po zlu).
  • Personalizacija ("Moja majka je tužna, mora da je to moja greška").
  • Dihotomno razmišljanje ili crno ili bijelo razmišljanje ("Stvari su ili dobre ili loše").
  • Označavanje na osnovu određenih rezultata ("Tada sam pogriješio, pa sam i dalje promašaj").
  • Proizvoljno zaključivanje ili izvlačenje ishitrenih zaključaka ("Moj partner me nije nazvao. Mora da je odlučio da me napusti.")

2. Negativne interne sheme (mišljenja o sebi)
Shema mišljenja je poput paketa ideja koji integriramo u određenim dimenzijama. Mnoge naše autoreferencijalne sheme (način na koji vidimo sebe) potiču iz djetinjstva. Zapravo, način na koji su nam se obraćali naši roditelji, nastavnici i ličnosti iz okruženja može ocrtati niz izuzetno negativnih ideja o nama samima. Problem je u tome što često nismo svjesni kako nas ove unutrašnje sheme uvjetuju i posreduju u našim osjećajima nelagode.

3. Logičke greške (pogrešna obrada informacija)
Posljednji faktor u trijadi negativnih misli u depresiji definiran je pogrešnom obradom informacija o nekoj situaciji. Ovoj komponenti se dodaju dvije prethodne: kognitivne predrasude i interne sheme koje se tiču ​​toga kako doživljavamo sebe.

​Ova dva elementa stvaraju vrlo pogrešan "filter" zbog kojeg osoba koja pati od depresije doživljava svaku situaciju na zaista iscrpljujući način. Oni svaki problem vide kao nepremostiv. Stoga će svaku interakciju, cilj ili obavezu rješavati na najgori mogući način. Prvo, zbog činjenice da je njihovo razmišljanje zamagljeno njihovim kognitivnim predrasudama. Drugo, puni su nesigurnosti. Prema Aronu Beku, depresivni ljudi integrišu negativnu shemu svijeta i sebe u ranoj dobi. Učiniti ih vidljivima i osvijestiti ih je prvi korak. Kognitivna terapija uključuje edukaciju oboljelog o njihovom poremećaju i distorzijama i, zauzvrat, izazivanje njihovih misli.

Kako onemogućiti trijadu negativnih misli
Trijada negativnih misli u depresiji mora se rješavati kroz dobro strukturiran terapijski proces. Psiholog obučen za kognitivnu terapiju zna da osoba koja pati od depresije svakodnevno pojačava niz negativnih misli o sebi, svijetu i onome što budućnost može donijeti. Iz tog razloga, cilj je zamijeniti disfunkcionalno razmišljanje zdravijim načinom razmišljanja. Ovo su mehanizmi za njegovo izvođenje:

Identifikacija temeljnih kognitivnih procesa
Psiholog identificira predrasude, uvjerenja i disfunkcionalne sheme koje pojačavaju depresiju. Često je mentalni univerzum pojedinca poput naučne paradigme. Moraju otkriti varijable koje stvaraju tako izmijenjenu i problematičnu verziju stvarnosti.

Edukacija pacijenata o njihovom poremećaju
Pacijent mora biti aktivan agent promjene i postati svjestan kako razmišlja i tumači svaku okolnost. Da bi deaktivirali trijadu negativnih misli, moraju naučiti dosta o svom psihičkom poremećaju. 
To podrazumijeva poznavanje efekta njihovih kognitivnih predrasuda i njihove obaveze da se pridržavaju određenih uvjerenja.

Kognitivni izazov kroz Sokratov dijalog
Sokratov dijalog je moćno oruđe u kognitivno-terapijskim postavkama. Kroz niz specifičnih pitanja, pacijentu se olakšava razmišljanje o određenim unutrašnjim stvarnostima. To su dijalektički izazovi koji pojednostavljuju preoblikovanje određenih perspektiva i koncepcija. Krajnji cilj je natjerati pacijenta da se preispita i uspije oblikovati zdraviji mentalni fokus. To se postiže kroz vođeno učenje dok pacijent istražuje svaku predrasudu, shemu i uvjerenje.

Suprotstavljanje uticaju automatske obrade
Kao što smo ranije spomenuli, mnoga vjerovanja i misaoni procesi potiču iz djetinjstva. Zapravo, pojedinac postaje toliko naviknut na automatsku obradu stvarnosti da nije svjestan štetnih komponenti koje iskrivljuju njegovu stvarnost. Drugi cilj ove terapije je da oblikuje promišljenije i refleksivnije misli. Automatske negativne misli su izuzetno česte u depresivnim stanjima. Stoga je bitno da oboljeli preuzme kontrolu nad svojim umom izbjegavajući nestalna razmišljanja i negativno filtriranje. Samo tako će moći postupno zamijeniti svoje onemogućavajuće pristupe zdravijim mentalnim perspektivama.

Zaključak
Ljudi su često proizvod skupa samoispunjavajućih proročanstava, pristrasnih ideja i iracionalnih misli. Svi mi pokazujemo više od jednog od ovih samoporažavajućih ponašanja. Odgovor leži u tome da im ne date moć, budete svjesni da su tu i da date prioritet otpornijim, refleksivnijim i motivirajućim mentalnim perspektivama. Međutim, ponekad nas obuzme malodušnost i splet negativnih misli nam ne ostavlja prostora za nadu. To je tačka u kojoj bi, bez sumnje, trebalo potražiti stručnu pomoć.
​

STRUČNE REFERENCE/STUDIJE:

1. Beck AT. Depression: Clinical, experimental, and theoretical aspects. Harper & Row; New York, NY: 1967.
2. Beck AT. The current state of cognitive therapy: A 40-year retrospective. Archives of General Psychiatry. 2005;62:953–959
3. Beckham EE, Leber WR, Watkins JT, Boyer JL, Cook JB. Development of an instrument to measure Beck’s cognitive triad: The Cognitive Triad Inventory. Journal of Consulting and Clinical Psychology. 1986;54(4):566–567.
4. Reilly LC, Ciesla JA, Felton JW, Weitlauf AS, Anderson NL. Cognitive vulnerability to depression: a comparison of the weakest link, keystone and additive models. Cogn Emot. 2012;26(3):521-33. doi: 10.1080/02699931.2011.595776. Epub 2011 Aug 18. PMID: 21851251; PMCID: PMC4083570.
0 Comments

Your comment will be posted after it is approved.


Leave a Reply.


    ​Podijeli



    ​© COPYRIGHT
    DMCA PROTECTED!
    SVA PRAVA ZADRŽANA

    Materijal na sajtu www.uniqorner.com  je zaštićen autorskim pravom. Strogo je zabranjeno svako kopiranje, prepisivanje i prenošenje na druge web sajtove i portale.​​
    Izvori fotografija i slika:
    www.pixabay.com
    www.pinterest.com
    www.shutterstock.com
    www.freeimages.com
    Tekstovi na websajtu služe u informativne i edukativne stvrhe. Ukoliko imate ili kod sebe primijetite probleme psihičke prirode, obavezno potražite stručnu pomoć.

    KATEGORIJE

    All
    ANKSIOZNOST
    DEPRESIJA
    Emocije
    EMOTIVNE TRAUME
    FOBIJE
    GRANIČNI POREMEĆAJ LIČNOSTI
    Hemija Organizma I Psiha
    INTELIGENCIJA
    JUNGOV SISTEM
    LIČNOST
    NARCISTIČKI POREMEĆAJ LIČNOSTI
    NEURONAUKA
    Poremećaji Ličnosti
    POREMEĆAJI RASPOLOŽENJA
    PSIHOPATIJA
    PSIHOZA
    RODITELJSTVO/DJEČIJA PSIHOLOGIJA
    SINDROMI
    SPAVANJE I SNOVI
    STRES

    Arhiva

    June 2025
    March 2025
    December 2024
    November 2024
    August 2024
    July 2024
    June 2024
    May 2024
    April 2024
    March 2024
    February 2024
    January 2024
    December 2023
    November 2023
    October 2023
    September 2023
    August 2023
    July 2023
    June 2023
    March 2023
    February 2023
    January 2023
    December 2022
    November 2022
    October 2022
    September 2022
    August 2022
    July 2022
    June 2022
    May 2022
    April 2022
    March 2022
    February 2022
    January 2022
    December 2021
    November 2021
    October 2021
    September 2021
    August 2021
    July 2021
    June 2021
    May 2021
    March 2021
    February 2021
    January 2021
    December 2020
    November 2020
    October 2020
    September 2020
    August 2020
    July 2020
    June 2020
    May 2020
    April 2020
    March 2020
    February 2020
    January 2020
    December 2019
    November 2019
    October 2019
    August 2019
    June 2019
    May 2019
    January 2019
    December 2018
    November 2018
    October 2018
    September 2018
    August 2018
    July 2018
    June 2018
    May 2018
    April 2018
    March 2018
    February 2018
    January 2018
    December 2017

    SUBSCRIBE BY E-MAIL

SEND
PRIVACY POLICY
​
© 2020 All rights reserved