Kako komuniciramo emocijama? Uloga emocija u ljudskoj evoluciji: ti si ono što činiš da osjećam5/18/2018
Ljudi nisu samo ono što vidimo na prvi pogled. Ljudi su i ono što čine da osjećamo kada smo sa njima, oko njih, kada su u našoj blizini. Ako smo sa pravim ljudima, njihove riječi, pogledi, humor, njihovi zagrljaji, njihova lična svjetlost nam može puno pomoći, bili oni toga svjessni ili ne.
Može se desiti da nam neko na prvi pogled djeluje povučeno i rezervisano, a kada ga bolje upoznamo, pred nama se otvara jedan novi i iznenađujući svijet.
"Kada neko te čini da osjetiš nešto, a da nije stvaio ruku na tebe, to je zaista očaravajuće.” -Mario Benedetti Ljudi su mnogo više od onoga što prikazuje njihov spoljašnji izgled i njihove crte lica, naime - njihova površina. Treba biti svjestan ovoga u svakom trenutku. Ljudska bića imaju izuzetnu i jedinstvenu energiju koja, pored njihovih organskih i svih ostalih funkcija, takođe definiše ko su i kako opšte sa svijetom oko sebe. Način na koji prenosimo i odašiljemo emocije van, ka okruženju i ka drugim ljudima je moćan medijum. Zbog toga je jako važno da se o sopstvenom emotivnom stanju i emocijama ophodimo odgovorno, jer će jedino to obezbijediti kvalitetne međuljudske odnose. ŠTA PRENOSIMO DRUGIMA? ZAŠTO SE KAŽE DA SU EMOCIJE “ZARAZNE”? Svi mi prenosimo emocionalne poruke, čak i ne shvatajući to. Možemo slobodno reći: razgovaramo i emocijama. Samo se sjetite koja je razlika kada ste u blizini nekoga ko je veseo, tužan, ili ljut. Naše tijelo (neverbalna komunikacija), naši pokreti, gestikulacija, poza, stav - sve ovo čini mali emocionalni univerzum. Ovdje riječi često nisu potrebne kako bi se prenijeli konkretni detalji, dosta se da pročitati iz stava same osobe
Ovdje je dobro prisjetiti se jedne istorijske činjenice: mnogo prije razvoja jezika, ljudska bića su koristila emocije kao svoje jedino pravo sredstvo komunikacije.
EMOCIJE OSIGURAVAJU OPSTANAK GRUPE
Studije sprovedene u području socijalne kognicije upućuju nanešto što bi valjalo imati na umu. Emocije nisu samo mehanizam za olakšanja ili lično izražavanje. One čine i dio mehanizma za komunikaciju i opstanak grupe, jer su “zarazne”, tj. lako se prenose na druge. Prenosimo informacije drugima. Ili su pozitivne, emocije sreće, na primjer, ili su negativne - u slučaju tuge, kojom prenosimo našu žal okolini. Na ovaj način one postaju pokretač saradnje. Emocije i saradnja sa drugim jedinkama je ono što nam je dato kako bismo preživjeli kao vrsta. Međutim, ako odaberemo da inhibiramo emocije, kada ne želimo da gledamo ljude u oči ili okrećemo glavu od kolege koji zbog nečega pati u tišini, na primjer, onda postupamo suprotno sopstvenom evolucionom konceptu. Ukoliko osjetimo da osoba pati, prirodno bi bilo da joj ponudimo pomoć ili neku podršku. Međutim, mnogi ljudi će okrenuti glavu i praviti se da ne primjećuju.
ZAŠTO JE IZRAŽAVANJE POZITIVNIH EMOCIJA BITNO
Pored toga, imajte na umu da su ove strukture veoma otporne na degenerativnu štetu. Zbog toga, su ljudi sa Alchajmerovom bolešću veoma prijemčivi na emocije. Dodir, zagrljaj, ljubazan gest, nečije prisustvo koje prenosi spokoj i naklonost, na kraju se sve i svede na jezik koji nam je prirodno dat da razumijemo - jezik emocija. Pozitivne emocije igraju veoma važnu ulogu u obrazovanju i odrastanju. Novorođeno dijete počinje da shvata svijet na osnovu onoga što roditelji učine da to dijete osjeća. Dijete počinje osjećati emocije prvo na osnovu fizičkog kontakta sa roditeljem, štogod roditelj prenosio: bilo da je ljubav, briga, pažnja ili ljutnja. Ovako i kreće emotivni razvoj.
U zaključku, pozitivne emocije njeguju, grade veze, liječe strahove i uspostavljaju snagu unutar svakog stabilnog i srećnog odnosa. Zato je jako važno da budemo ili postanemo kreatori i posrednici u ovim istinskog altruizma. Učite iz intuitivne spoznaje i empatije. Ovako ćete pružati prirodnu i istinsku ljubaznost, poštovanje i jednostavnu sreću, koja nam je prrodno data, ali koju treba svakodnevno njegovati.
0 Comments
Your comment will be posted after it is approved.
Leave a Reply. |
|
KATEGORIJE
All
ANKSIOZNOST
DEPRESIJA
Emocije
EMOTIVNE TRAUME
FOBIJE
GRANIČNI POREMEĆAJ LIČNOSTI
Hemija Organizma I Psiha
INTELIGENCIJA
JUNGOV SISTEM
LIČNOST
NARCISTIČKI POREMEĆAJ LIČNOSTI
NEURONAUKA
Poremećaji Ličnosti
POREMEĆAJI RASPOLOŽENJA
PSIHOPATIJA
PSIHOZA
RODITELJSTVO/DJEČIJA PSIHOLOGIJA
SINDROMI
SPAVANJE I SNOVI
STRES
Arhiva
August 2024
July 2024
June 2024
May 2024
April 2024
March 2024
February 2024
January 2024
December 2023
November 2023
October 2023
September 2023
August 2023
July 2023
June 2023
March 2023
February 2023
January 2023
December 2022
November 2022
October 2022
September 2022
August 2022
July 2022
June 2022
May 2022
April 2022
March 2022
February 2022
January 2022
December 2021
November 2021
October 2021
September 2021
August 2021
July 2021
June 2021
May 2021
March 2021
February 2021
January 2021
December 2020
November 2020
October 2020
September 2020
August 2020
July 2020
June 2020
May 2020
April 2020
March 2020
February 2020
January 2020
December 2019
November 2019
October 2019
August 2019
June 2019
May 2019
January 2019
December 2018
November 2018
October 2018
September 2018
August 2018
July 2018
June 2018
May 2018
April 2018
March 2018
February 2018
January 2018
December 2017