UNIQORNER
  • POČETNA
  • ENGLISH
  • POČETNA
  • ENGLISH

Kako liječiti posttraumatski stresni poremećaj?

12/26/2018

0 Comments

 
Picture
Svi smo čuli za posttraumatski stresni poremećaj (PTSP) i znamo koliko patnje on izaziva. Psihofizički napadi, maltretiranja, prometne nezgode, pljačke, ratovi i samo su neki od primjera događaja koji bi mogli podstaći posttraumatski stresni poremećaj.
Ali PTSP nije uzrokovan isključivo situacijama koje je izazvao čovjek, tj. ne radi se samo o ljudskom faktoru. Prirodne katastrofe, kao što su uragani ili zemljotresii, takođe mogu dovesti do toga. Pitanje je kako ga liječiti?
Liječenje posttraumatskog stresnog poremećaja: psihoedukacija i disanje
Ukoliko patite od PTSP-a, prvo što morate učiniti je posjetiti dobrog psihologa. Kognitivno-bihejvioralni pristupi su se pokazali najbolji u praksi. Stoga vam preporučujemo da pronađete visokokvalificiranog kognitivno-bihejvioralnog terapeuta. Ljekar će izvršit početnu procjenu, koja je vitalni dio razumijevanja problema pacijenta.

V
ažno je da se sprovede psihoedukacija. Pacijentu će objasniti što se događa u terminima koje će pacijent razumjeti. Doktor takođe mora naglasiti simptome koje osoba doživljava i navesti zašto se pojavljuju, što ih održava i kako će biti tretirani.

Cilj je da pojedinac što bolje shvati što mu se događa. On bi takođe trebalo da shvati zašto i kako će ga profesionalac postupati kako bi mu pomogao. Neophodno je da se pacijent pridržava svog liječenja. Sljedeći korak je učenje kako se opustiti.
Ukoliko se pacijent podučava praksi abdominalnog disanja, to će biti jednostavan i vrlo koristan alat koji će moći koristiti kad god se nađe na udaru anksioznosti. Anksioznost je znak poremećaja. Nakon što je pacijent naučio ovu tehniku ​​i osjeća se ugodno dok je izvodi, važno je da je od tada neprestano praktikuje.

„Ponekad, najproduktivniji stvar koju možete učiniti je opustiti se.” 
-Mark Black - 
Sljedeći koraci u liječenju PTSP-a
Osim što se pacijentu daju "alati" za kontrolisanje anksioznosti, važno je raditi na drugim aspektima. Međutim, oni ne moraju uvijek biti vidljivi.

​
Ovdje govorimo o mislima i uvjerenjima vezanim za događaj koji ih pokreće. Ako to ne riješite, liječenje će biti nepotpuno.  Stoga je važno naučiti pacijente da identifikuje ideje koje prolaze kroz njihov um. To jest, moraju naučiti locirati svoje automatske misli i iracionalna uvjerenja. Kod pacijenta se mogu javljati sljedeće "poruka":
  • Ono što se dogodilo bila je moja krivica.
  • Ovo nikada neću moći prevladati.
  • Svijet je opasno mjesto i događaj će se opet ponoviti.

Ovo nas vodi do prvog koraka kognitivnog restrukturiranja. Zatim, kroz Sokratov dijalog, svaka poruka (gore navedenog tipa) koju pacijent "dobija", treba da bude dovedena u pitanje. Na taj način, sesija po sesiji, pojedinac će naučiti da se oslobodi onih ideja koje održavaju poremećaj.

Završetak liječenja
Da bi liječenje posttraumatskog stresnog poremećaja bilo kompletno, mora se dodati nešto drugo. Budući da pacijenti izbjegavaju sve što je povezano sa opasnom situacijom ili događajem, važno je raditi na izloženosti, kako u mašti, tako i u stvarnom životu. Time će uspjeti smanjiti svoju tjeskobu, tako što će se naviknuti na situaciju. Naučiće da sjećanje na epizodu ne znači da je mora ponovno proživjeti. Baš kao što ne mora nužno izgubiti kontrolu. Sa druge strane, to će im omogućiti da razlikuju traumatski događaj i druge, sigurne događaje.
Ideja je da je ono što im se dogodilo bilo konkretno i specifično, a ne vjerovatna ili opšta činjenica. Na kraju, ovaj postupak će povećati njihov osjećaj samokontrole, i pomoći im da vide sebe kao sposobnije da upravljaju situacijom.
Da zaključimo, kao i kod svih anksioznih problema, važno je uključiti prevenciju u liječenje posttraumatskog stresnog poremećaja. Ovaj posljednji korak je temeljan. Pomoći će učvrstiti napredak i osnažiti pacijenta.
​
0 Comments

Your comment will be posted after it is approved.


Leave a Reply.


    ​Podijeli



    ​© COPYRIGHT
    DMCA PROTECTED!
    SVA PRAVA ZADRŽANA

    Materijal na sajtu www.uniqorner.com  je zaštićen autorskim pravom. Strogo je zabranjeno svako kopiranje, prepisivanje i prenošenje na druge web sajtove i portale.​​
    Izvori fotografija i slika:
    www.pixabay.com
    www.pinterest.com
    www.shutterstock.com
    www.freeimages.com
    Tekstovi na websajtu služe u informativne i edukativne stvrhe. Ukoliko imate ili kod sebe primijetite probleme psihičke prirode, obavezno potražite stručnu pomoć.

    KATEGORIJE

    All
    ANKSIOZNOST
    DEPRESIJA
    Emocije
    EMOTIVNE TRAUME
    FOBIJE
    Hemija Organizma I Psiha
    INTELIGENCIJA
    JUNGOV SISTEM
    LIČNOST
    NARCISTIČKI POREMEĆAJ LIČNOSTI
    NEURONAUKA
    Poremećaji Ličnosti
    POREMEĆAJI RASPOLOŽENJA
    PSIHOZA
    RODITELJSTVO/DJEČIJA PSIHOLOGIJA
    SINDROMI
    SPAVANJE I SNOVI
    STRES

    Arhiva

    March 2023
    February 2023
    January 2023
    December 2022
    November 2022
    October 2022
    September 2022
    August 2022
    July 2022
    June 2022
    May 2022
    April 2022
    March 2022
    February 2022
    January 2022
    December 2021
    November 2021
    October 2021
    September 2021
    August 2021
    July 2021
    June 2021
    May 2021
    March 2021
    February 2021
    January 2021
    December 2020
    November 2020
    October 2020
    September 2020
    August 2020
    July 2020
    June 2020
    May 2020
    April 2020
    March 2020
    February 2020
    January 2020
    December 2019
    November 2019
    October 2019
    August 2019
    June 2019
    May 2019
    January 2019
    December 2018
    November 2018
    October 2018
    September 2018
    August 2018
    July 2018
    June 2018
    May 2018
    April 2018
    March 2018
    February 2018
    January 2018
    December 2017

    SUBSCRIBE BY E-MAIL

SEND
PRIVACY POLICY
​
© 2020 All rights reserved