Kako nas ljutnja može razboljeti

Ljutnja je jedno od najmoćnijih osjećaja koje ljudsko biće može doživjeti. Pojavljuje se u mnogim oblicima: ogorčenost, mržnja, netolerancija, itd. ​

Ono što je svima zajedničko je nelagodnost i želja da se suoče sa drugom osobom. I, vjerovali ili ne, ljutnja nas čini bolesnima. To je osjećaj koji svi doživljavamo. Uostalom, ljutnja je reakcija na nešto što tumačimo kao prijetnju.

Ljutnja reafirmiše naš identitet, u mjeri koja vodi do izražavanja naših potreba i želja. To je i emocija samoodbrane. Ponekad nam je potrebna neodgovorna odlučnost da se suprotstavimo agresiji. Ali, svi znamo da ljutnja ima i veoma negativnu stranu. Ljutnja može biti negativna kako za nas tako i za ljude oko nas. Ne radi se toliko o tome da li doživljavamo ljutnju ili ne, već o tome zašto smo ljuti, koliko je intenzivan naš bijes i koje su posljedice. Ovaj osjećaj nas može prožimati toliko duboko da se pretvara u trajno stanje. To zaista može ometati naše živote. Jedna od najgorih stvari kod ljutnje je to što ona pokreće lanac reakcija u našem tijelu. Ako ga često doživljavamo, ljutnja nas čini bolesnima, i fizički i emocionalno.

Zašto nas ljutnja čini bolesnima
Ljutnja ima iznenađujuće efekte na naša tijela. Postoje tri vrste reakcija: tjelesne, kognitivne i bihejvioralne. Aktiviraju se kada se osjećamo ugroženo i spremamo se za napad.
Fiziološke reakcije su: Broj otkucaja srca se povećava. Disanje se ubrzava. Krvni pritisak. Mišići su napeti. Nivoi adrenalina, noradrenalina i kortizola rastu. Ono što se dalje dešava je da se smanjuje naša sposobnost obrade unutrašnjih i eksternih informacija (kognitivni odgovor). Konačno, sve se to pretvara u ponašanje, uključujući verbalnu ili fizičku agresiju. Drugim riječima, moguće nasilje.

Vrijedi napomenuti da su identificirane tri vrste ljutnje:

• Brza ili iznenadna ljutnja, kada se osjećamo napadnutim ili zarobljenim.
• Stabilna i namjerna ljutnja, koja traje tokom vremena.
• Ponavljajući bijes, koji se često izražava i pretvara u dio ličnosti osobe.

Kako nas ljutnja može razboljeti
Mnoga istraživanja pokazuju štetan učinak ljutnje na naše fizičko zdravlje. Studija Centra za kontrolu i prevenciju bolesti u Atlanti pokazuje da su ljudi koji doživljavaju ponavljajući bijes izloženi većem riziku od moždanog udara. Stručnjaci su proučavali više od 14.000 pojedinaca i zaključili da su ljudi koji više vremena provode ljuti podložniji moždanom udaru.

Takođe su pokazali da najrazdražljiviji ljudi imaju krhkiji imuni sistem, a samim tim i skloniji zaraznim bolestima. Takođe su pronašli dokaze da porast hormona poput adrenalina uzrokuje zgrušavanje krvi i slabi zidove krvnih žila. John Hopkins Medical School je takođe uradio studiju sa 1.100 studenata tokom 16 godina sa planom da uporedi rezultate sa njihovom medicinskom istorijom u narednim decenijama. Na kraju su zaključili da oni koji se brzo naljute imaju tri puta veću vjerovatnoću da dožive srčani udar. Druga studija je pokazala da ljutnja povećava nivo masti u tijelu, kao i osjetljivost na bol - u značajnoj mjeri.

Toksična emocija
Lako je vidjeti da ljutnja praktički truje tijelo. Možda nećemo odmah osjetiti fizičke efekte, ali ako ostanemo previše u tom stanju, osjetićemo ih. Nije nužno loše biti ljut: to je instinkt čija je primarna pozitivna ili adaptivna funkcija samoodržanje.

Negativna strana ljutnje je kada pustimo svu tu energiju da se izrazi, a mi smo van kontrole. Pravi problem je kada to uopšte ne uspijemo. Osim što se time uopće ne bavimo, postoji i negativan način da se to učini. Odnosno, da potpuno zatvorite svoj bes. U ovom slučaju, vi ste kao ekspres lonac, spreman da eksplodira u svakom trenutku.
Kada osjetimo ljutnju, najbolje što možemo učiniti je da se dobrovoljno uklonimo iz situacije koja je ljutnju izazvala. Brojanje do 10 pomaže, a ponekad nam je potrebno 15 ili 20. Odmaknite se na trenutak i duboko udahnite. Kada se ponovo smirite, govorite jasno, a da se ne uznemiravate zbog onoga što vas je naljutilo. Konačno, u ovakvim situacijama važno je pokušati identifikovati sve osnovne faktore koji možda nemaju nikakve veze sa trenutnom situacijom, ali pothranjuju vaš bijes i ljutnju.

​
REFERENCE:
1. Williams R. Anger as a Basic Emotion and Its Role in Personality Building and Pathological Growth: The Neuroscientific, Developmental and Clinical Perspectives. Front Psychol. 2017 Nov 7;8:1950. doi: 10.3389/fpsyg.2017.01950. PMID: 29163318; PMCID: PMC5681963.
2. Staicu ML, Cuţov M. Anger and health risk behaviors. J Med Life. 2010 Oct-Dec;3(4):372-5. PMID: 21254733; PMCID: PMC3019061.