Kroz naše živote gradimo razne odnose. Neki nas inspirišu da damo najbolje od sebe, ali može se desiti da se takođe nađemo uronjeni u razarajuće odnose koji nas troše, čak nas i uništavaju tako što završimo zaključani u kaveze koje grade emocionalni predatori.
Baš kao što u prirodi postoje grabežljive životinje koje uništavaju druge slabije od sebe, kod ljudi možemo naići na sličan fenomen.
Ti emotivni grabežljivci ne hrane se slabijim ljudima, već se hrane onima koji posjeduju dar na kojem im oni zavide.
Profil emocionalnog predatora Život emotivnog predatora je strateška igra sa sebičnim ciljevima. Iako svaki emocionalni grabežljivac ima svoje osobitosti, čini se da svi oni imaju niz zajedničkih karakteristika: Oni su majstori prerušavanja Emotivni grabežljivac je majstor prerušavanja koji se može naći u svim dobima, spolovima i društvenim klasama, a njihove su strategije najučinkovitije u najbližim osobnim odnosima, poput onih s partnerom. Kao što kameleon može transformirati svoj izgled tako da odgovara bojama svoje okoline, emotivni predator se takođe može prilagoditi tako da žrtvi nanosi veliku štetu, a da sama žrtva i ljudi oko nje to ne primijete. Oni apsorbiraju energiju drugih Oni su ljudi koji su žedni energije koju drugi posjeduju. Uronjen su u "svemir mržnje i ogorčenja" prema onima koji su sposobni osjetiti i blistati. Njihove žrtve su ljubazni, radosni, iskreni ljudi sa velikom vitalnošću i entuzijazmom, oni koji pokazuju karakteristike koje emocionalnom grabežljivcu nedostaju i na kojima im zavide, jer predstavljaju sve ono za što on nije sposoban. Zbog toga osjećaju potrebu da sruše, unište, ponize sve one koji ih na to podsjete. Emotivni predatori su uronjeni u "svemir mržnje i ogorčenja" prema ljudima sposobnim za osjećanja i onima koji su puni istinske životne radosti. Oni su nesposobni za osjećanja Glavna karakteristika emotivnog predatora je njihova nesposobnost da dođu u kontakt sa svojim osjećanjima, što je uzrokovano nedostatkom emocionalne povezanosti između njihovog uma i njihovih emocija. Taj nedostatak povezanosti obično počinje od mladog doba, zbog čega se grabežljivac prilagodio tome i ne doživljava ga kao disfunkciju. Mnogi od tih hendikepa imaju svoje porijeklo u djetinjstvu, kada su se osjećali preplavljeni vlastitim osjećanjima i odvojali se od njih; to je služilo kao odbrambeni mehanizam. Tako su njihove emocije nestale, a oni su prepušteni intelektualizaciji, istoj onoj logici po kojoj smatraju da ljudi mogu tretirati kao objekte kako bi postigli svoje ciljeve. Odbacuju sebe Emotivni predatori osjećaju snažno odbacivanje i odbojnost prema sebi zbog nesposobnosti osjećaja, skrivajući se iza maske kako se ne bi otkrili. Osjećaju se dezorijentirani, različiti i u mnogim slučajevima poput žrtava sudbine. Na neki način razumiju da je način na koji postupaju sa drugim ljudima naprosto replika tretmana koji su oni primili i koji im je nanio traumu. Oni su sjajni glumci Oni ne osjećaju, ali glume kao da osjećaju. Njihova je strategija smišljena i podmukla, neprimjetno hodaju među svima onima koji su oko njih. Prvo zavode svoje žrtve bliskošću i vremenom, ali kasnije uspijevaju vršiti uticaj na njih i na kraju ih nadvladaju, lišavajući ih slobode i autonomije. Primjenjuju složeni i tihi postupak u kojem stvaraju mrežu strategija za hvatanje svojih žrtava, poput pauka. Kako prepoznati da imamo vezu s emocionalnim predatorom? Žrtva može dugo održavati vezu sa emocionalnim predatorom a da to nikako ne primijeti. Ne znaju dok se emocionalno ne iscrpe i osjete da su izgubili cjelokupnu suštinu onoga što su nekada bili. Da biste shvatili da li ste žrtva ove vrste toksične veze, bilo da je riječ o partneru, članu obitelji ili prijatelju ili čak u radnom okruženju, dobro je razmisliti o sljedećim pitanjima:
Ako se nađete izolirani bez ikakve emocionalne podrške na koju biste mogli računati, ukoliko su se vaše vrijednosti promijenile, ukoliko se plašite izraziti se, a vizija o sebi je negativna, možda imate vezu sa emocionalnim predatorom.
Bijeg iz emocionalnog kaveza Bijeg od emocionalnog predatora nije jednostavan zadatak, posebno zato što su strah, nesigurnost i krivnja uselili duboko unutar žrtve. Žrtva više nije osoba kakva je bila i moraće restrukturirati svoje misli i emocije. Izbavljenje od ove situacije je spor proces u kojem je profesionalna pomoć neizbježna za oporavak. Biti svjestan onoga što vam se događa prvi je korak ka oslobađanju sebe. Da bi pobjegla iz ove zamke, žrtva to mora primijetiti. Moguće je da situaciju ne prepoznaju kao opasnu ili su "željezne rešetke krivnje" čak i prejake da bi im omogućile izlaz. Žrtva mora spoznati kakav je proces emocionalne grabežljivosti koji uzrokuje da osjećaju odgovornost i krivnju zbog sukoba kako bi mogli uložiti svu svoju energiju u spašavanje sebe. Moraju shvatiti da se moraju zaštititi i za to moraju prestati opravdavati agresora.
Jednom kada je osoba svjesna situacije u kojoj je zarobljena, traženje mreže podrške od temeljnog je značaja. Osobito uspostavljanje kontakta sa onim ljudima s kojima su imali jake emotivne veze i koje je grabežljivac prekinuo. Ti ljudi mogu biti emocionalna podrška koja im je potrebna da bi im se pomoglo da se oslobode iz ovog kaveza.
Odlazak stručnjaku postaje neophodan u tim slučajevima. Žrtva ima poteškoće u bijegu i kada to učini, shvati da više nije ista osoba. Psiholog im može pomoći na putu do ponovnog pronalaska i uspostavljanja dobrobiti i osobne autonomije. Ponekad je potrebna intervencija i drugih organa kako bi se ovakva vrsta sukoba riješila. Međutim, obično postoje komplikacije kada se od žrtvi zatraži dokaz koji pokazuje činjenice, jer je ponižavanje, odstupanja i uvrede teško dokazati. Zbog toga se predlaže da žrtve čuvaju sve vrste dokumenata i arhiviraju sve ono što bi moglo poslužiti kao dokaz. (izvor: gedankenwelt.com)
0 Comments
Your comment will be posted after it is approved.
Leave a Reply. |
|
KATEGORIJE
All
ANKSIOZNOST
DEPRESIJA
Emocije
EMOTIVNE TRAUME
FOBIJE
Hemija Organizma I Psiha
INTELIGENCIJA
JUNGOV SISTEM
LIČNOST
NARCISTIČKI POREMEĆAJ LIČNOSTI
NEURONAUKA
Poremećaji Ličnosti
POREMEĆAJI RASPOLOŽENJA
PSIHOZA
RODITELJSTVO/DJEČIJA PSIHOLOGIJA
SINDROMI
SPAVANJE I SNOVI
STRES
Arhiva
September 2023
August 2023
July 2023
June 2023
March 2023
February 2023
January 2023
December 2022
November 2022
October 2022
September 2022
August 2022
July 2022
June 2022
May 2022
April 2022
March 2022
February 2022
January 2022
December 2021
November 2021
October 2021
September 2021
August 2021
July 2021
June 2021
May 2021
March 2021
February 2021
January 2021
December 2020
November 2020
October 2020
September 2020
August 2020
July 2020
June 2020
May 2020
April 2020
March 2020
February 2020
January 2020
December 2019
November 2019
October 2019
August 2019
June 2019
May 2019
January 2019
December 2018
November 2018
October 2018
September 2018
August 2018
July 2018
June 2018
May 2018
April 2018
March 2018
February 2018
January 2018
December 2017