Razumijevanje kako mozak funkcionira može biti najbolje polazište za postizanje onoga što želite. Radi se o usklađenosti sa svakim procesom, sa svakom psihobiološkom potrebom da biste u potpunosti razvili svoj potencijal. Pogledajmo kako to postići.
Da biste dobili ono što želite, ne morate poželjeti želju kada vidite zvijezdu padalicu ili puhati u maslačak. Želje su ciljevi koje se mogu planirati sa naporom, odlučnošću, predanošću i entuzijazmom.
mNeuroznanost nam može pomoći na tom putu postizanja naših ciljeva, a to nam omogućava da, između ostalog, shvatimo kako mozak funkcioniše u tom procesu.
Iako je istina da u posljednje vrijeme vidimo višak disciplina pod pojmom "neuro" kao prefiks (neuroobrazovanje, neuromarketing, neuroplastičnost, neuroekonomija ...) tu postoji jedna nepobitna činjenica. Zanima nas sve što ima veze sa našim mozgom. Razumijevanje njegovog rada prvi je korak da bolje razumijete kako postići svoje ciljeve. Kao što je Carl Sagan jednom istaknuo u svojoj knjizi Brokin mozak , razumijevanje je sinonim za radost i malo toga nam stvara taj osjećaj zadovoljstva osim učenja i sticanja znanja koja su nam korisna. Dakle, razumjeti koji pristupi, strategije i dimenzije olakšavaju zadovoljenje naših želja nikada nije previše. Dobiti ono što želite je moguće i mozak vam može pomoći u tome Ljudi imaju moći, sposobnosti koje, iako nisu natprirodne, možemo probuditi, razviti i primijeniti. Govorimo o dimenzijama, kao što su kreativnost, samopouzdanje, ushićenje, neodustajanje, planiranje, sanjaranje i korištenje, u suštini, svega što mozak artikulira i olakšava. Stoga, znanje o tome što vam najbolje odgovara može poslužiti kao vrijedna strategija za postizanje onoga što želite. Mnogo puta, i gotovo da toga nismo ni svjesni, djelujemo protiv svojih sposobnosti i preuzimamo navike koje su očigledno štetne po njihovu ravnotežu. Moramo se povezati sa svojim potrebama kako bismo od toga izvukli maksimum. Kao što je genetičar Francis Collins istakao, ljudski mozak je najkompliciraniji organ u svemiru. On ima na stotinu milijardi neurona, a svaki od njih čini oko 10.000 veza. Iskoristimo ga za dobro, jer osim misterija koje sadrži, uzbudljivo je staviti ga na raspolaganje kako bismo bili sretniji i učinili ovaj svijet mnogo boljim mjestom za život. Pa hajde da saznamo koje će vam strategije pomoći da postignete ono što želite. Ako imate želju, napravite plan i uspostavite navike koje ćete ponavljati dan za danom Mozgu su potrebne navike, rutine, aktivnosti koje organiziraju vrijeme i nude mu sigurnost. Sve to smanjuje stres i regulira beskrajan broj unutrašnjih procesa. Slično, područje mozga koje nam omogućuje da se prilagodimo tim navikama kako bismo se koncentrirali i usredotočili na ciljeve je striatum. Zahvaljujući ovim rutinama, tijelo i um rade u harmoniji kako bi nam pomogli u postizanju ciljeva. S druge strane, znati što činiti u svakom trenutku omogućuje nam da smanjimo odugovlačenje i neodlučnost. Zato ne oklijevajte: ako želite nešto, sastavite plan i osmislite raspored. Deaktivirajte negativne misli fizičkom aktivnošću i muzikom Da biste dobili ono što želite, morate se suočiti sa svojim najvećim neprijateljem: defetizmom i negativnošću. Ove dimenzije će se pojaviti kroz izraze poput "bolje zaboravite na taj cilj jer ga nećete postići" "nemoguće je ono što imam na umu ..." Svaki put kada se ove ideje pojave, imamo dvije strategije. Prva je kretanje, fizičke vježbe i aktivnosti. Radi se o aktiviranju tijela i srca da što bolje opskrbe mozak endorfinom i serotoninom. Ponekad je pola sata aktivnosti dovoljno da stvari vidite drugačije. S druge strane, nadohvat ruke nam je još jedno senzacionalno oruđe: muzika. Ona ne samo da poboljšava naše raspoloženje. Osim toga, nešto tako opuštajuće kao što je slušanje muzike u pozadini pogoduje našem rasponu pažnje. Studije, poput one provedene na Univerzitetu u Ženevi, podržavaju ovu zanimljivu vezu. Da biste dobili ono što želite, morate vjerovati sebi Naučnici iz Wellcome Trusta , londonskog biomedicinskog istraživačkog centra, obavili su 2012 zanimljiv istraživački rad. Svrha je bila razumjeti zašto postoje ljudi koji donose bolje odluke i biraju bolje, ličnosti koje su u pravu u onome što rade i koje često postižu ono što žele.
Nešto što su otkrili pomoću magnetske rezonance je da se pri svakoj donesenoj odluci u prednjem dijelu mozgu aktivira regija zvana tromedijalni prefrontalni korteks. Šta to znači? Ovo područje namjerava nam pomoći u procjeni mogućnosti koje su nam predstavljene. Da biste to učinili ispravno, mora se aktivirati jedan vrlo odlučan proces: samopouzdanje.
Stoga je potrebno da vjerujete sebi. Tek kada smo jasni u vezi sa onim što želimo i sigurni u svoje sposobnosti, donosimo bolje odluke razdvajajući ono što je za nas najbolje, od onoga što nije. Dakle, oni koji sumnjaju, oni koji se plaše ili su nesigurni, teško će doći do svog cilja. Kad ste umorni, učinite nešto kreativno Na našem putu do zlatnog vrha na kojem počivaju naše želje, s vremena na vrijeme pojavi se psihološka iscrpljenost. Uobičajena stvar kada se pojavi taj umor i mentalna magla je učiniti nešto ovozemaljsko i relaksirajuće, poput gledanja serija, tj. aktivnosti koje ne zahtijevaju napor. Sada postoji zanimljivija aktivnost koju će vaš mozak cijeniti: učinite nešto kreativno. Zadaci poput crtanja, vajanja, komponovanja, slikanja ili bilo kojeg drugog zadatka u kojem se aktivira kreativnost, pali um i ponovno se javlja motivacija. Ulazimo i u stanje protoka o kojem nam govori psiholog Mihály Csíkszentmihályi i uskoro se pojavljuje blagostanje. Anksioznost bi trebala raditi u našu korist, nikako protiv vas Konačno, da bismo dobili ono što želimo, moramo uzeti u obzir još jedan aspekat. Za postizanje nečega potrebna nam je i odgovarajuća unutrašnja aktivacija i stoga mora postojati doza anksioznosti. Međutim, govorimo o onoj zdravoj anksioznosti koja rasplamsava motivaciju, koja nas podstiče da se pomaknemo kako bismo bili svjesni podražaja koji nas okružuju, pažljivi prema mogućnostima. Uvijek je potreban pošten i adekvatan nivo aktivacije. To podrazumijeva, dakle, svijest da nas anksioznost ni u jednom trenutku ne smije nadvladati. Jer tada će um prestati biti naš saveznik, iluzija će se pretvoriti u brigu i taj put do našeg cilja će postati vrlo težak. Imajmo to na umu. Zaključno, ove strategije su samo mala polazišta koja treba uzimati u obzir na svakodnevnoj osnovi. To su takođe strategije dobrobiti koje će pomoći našem mozgu. Hajde da ih pokrenemo. (reference: gedankenwelt.com)
0 Comments
Your comment will be posted after it is approved.
Leave a Reply. |
|
KATEGORIJE
All
ANKSIOZNOST
DEPRESIJA
Emocije
EMOTIVNE TRAUME
FOBIJE
GRANIČNI POREMEĆAJ LIČNOSTI
Hemija Organizma I Psiha
INTELIGENCIJA
JUNGOV SISTEM
LIČNOST
NARCISTIČKI POREMEĆAJ LIČNOSTI
NEURONAUKA
Poremećaji Ličnosti
POREMEĆAJI RASPOLOŽENJA
PSIHOPATIJA
PSIHOZA
RODITELJSTVO/DJEČIJA PSIHOLOGIJA
SINDROMI
SPAVANJE I SNOVI
STRES
Arhiva
December 2024
November 2024
August 2024
July 2024
June 2024
May 2024
April 2024
March 2024
February 2024
January 2024
December 2023
November 2023
October 2023
September 2023
August 2023
July 2023
June 2023
March 2023
February 2023
January 2023
December 2022
November 2022
October 2022
September 2022
August 2022
July 2022
June 2022
May 2022
April 2022
March 2022
February 2022
January 2022
December 2021
November 2021
October 2021
September 2021
August 2021
July 2021
June 2021
May 2021
March 2021
February 2021
January 2021
December 2020
November 2020
October 2020
September 2020
August 2020
July 2020
June 2020
May 2020
April 2020
March 2020
February 2020
January 2020
December 2019
November 2019
October 2019
August 2019
June 2019
May 2019
January 2019
December 2018
November 2018
October 2018
September 2018
August 2018
July 2018
June 2018
May 2018
April 2018
March 2018
February 2018
January 2018
December 2017