UNIQORNER
  • POČETNA
  • ENGLISH
  • POČETNA
  • ENGLISH

Kako prevladati anksioznost uzrokovanu pretjeranom brigom

2/16/2022

0 Comments

 
Picture
Briga može biti od pomoći kada trebate poduzeti akciju i riješiti neki problem. ​
Međutim, pretjerana zabrinutost postaje problem jer stvara sumnje i strahove koji vas paraliziraju, crpe vašu emocionalnu energiju, povećavaju razinu anksioznosti i općenito ometaju vaš svakodnevni život.
Ipak, hronična briga je mentalna navika koju možete prevladati treniranjem mozga da ostane smiren. To znači da vidite život u pozitivnijem svjetlu.

Zašto je tako teško prestati brinuti?​
Kada se stalno brinete, vaše anksiozne misli su podstaknute vašim vlastitim uvjerenjima. S jedne strane, možda ćete shvatiti da je vaša briga štetna i da ćete poludjeti. Možda čak mislite da će to uticati na vaše zdravlje ili da ćete izgubiti kontrolu nad svojim brigama. Briga je začarani krug koji se hrani sam sobom i nikada ne prestaje da raste .
Možda ćete se usredotočiti na izbjegavanje loših situacija i problema. Na taj način mislite da se pripremate za najgore imajući na umu neka moguća rješenja. Prekinuti ovu naviku je komplikovano. To je zato što, kada se pretjerano brinete, mislite da vas vaša briga štiti.

​
Kako biste okončali hroničnu brigu i anksioznost koju ona stvara, morate odustati od uvjerenja da briga ima pozitivnu svrhu. Jednom kada otkrijete da je briga problem, a ne rješenje, moći ćete povratiti kontrolu nad svojim umom koji stalno brine.

​
Strategije za prevladavanje anksioznosti uzrokovane pretjeranom brigom
Da biste prevladali anksioznost uzrokovanu pretjeranom brigom, možete primijeniti niz strategija koje će vam pomoći da se osjećate bolje u vezi sa svojim problemima.

1. Napravite period brige
Teško je biti produktivan na dnevnoj bazi kada tjeskoba i briga dominiraju vašim mislima. Pokušaj da odvratite  pažnju radeći druge stvari kako biste izbjegli razmišljanje o svojim brigama može djelovati nekoliko trenutaka, ali briga se ubrzo vraća. Ponekad, čak i jače.
​Kako biste se nosili sa svojom pretjeranom brigom, možda biste željeli stvoriti 'period brige'. Vrijeme koje odvajate za brigu. Trebalo bi da bude svaki dan u isto vreme i dovoljno rano da vam ne izaziva anksioznost neposredno pre spavanja.
Tokom ovog perioda brige, možete brinuti o svemu što vam je na umu. Onda možete provesti ostatak dana bez brige. Međutim, ako otkrijete da se i dalje ne možete riješiti ovih misli tokom dana, pokušajte odgoditi brigu tako što ćete zapisati kako se osjećate na komad papira. Ovo će vas podsjetiti da brinete o njima u periodu brige.

​
Tokom perioda brige, pregledajte svoju listu briga i razmislite o njima. To će vam pomoći da saznate jesu li one osnovani ili ne. Pisanje o njima može vam pomoći da organizirate svoje ideje. Zapravo, odgađanje brige je efikasno jer razbija vašu naviku da se fokusirate na nju i ne borite se da potisnete svoje misli ili ih osuđujete.

Kako se razvija vaša sposobnost da odgađate misli koje izazivaju anksioznost, tako se razvijate više kontrole nad svojim brigama.

​
2. Zapitajte se da li problem ima rješenje
Kada ste zabrinuti, na nekoliko trenutaka se osjećate manje anksiozno. To je zato što ste, dok ste zabrinuti, ometeni od svojih emocija i osjećate se kao da ste nešto postigli. Međutim, zabrinutost i rješavanje problema su izuzetno različiti. Zaista, briga ne rješava ništa.
Važno je napraviti razliku između briga koje imaju rješenje i onih koje ga nemaju. Ako ono što vas brine ima rješenje, razmislite o tome kako ga riješiti i mjerama koje morate preduzeti da biste to učinili. Ovo čini vašu brigu produktivnom i približava vas rješenju koje vas oslobađa anksioznosti.
Ako se problem koji vas brine ne može riješiti, morate naučiti da ne obraćate pažnju na njega.
S druge strane, ako se to zaista ne može spriječiti, morate preduzeti akciju. Ne razmišljajte o posljedicama. Na primjer, ako vas brine to što ćete jednog dana patiti od ozbiljne bolesti, potražite načine da vodite zdrav život koji će vam pomoći da to spriječite umjesto da razmišljate o tome kako riješiti ono što se može dogoditi ili ne.

3. Prihvatite nesigurnost

Vaša nesposobnost da tolerišete neizvjesnost igra veliku ulogu u vašoj anksioznosti i brizi. Kada ste stalno zabrinuti, ne podnosite sumnju ili nedostatak sposobnosti predviđanja. Na brigu gledate kao na način predviđanja budućnosti i izbjegavanja neugodnih iznenađenja. Ipak, to jednostavno ne funkcionira na taj način.
Izazivanje netolerancije na neizvjesnost ključno je za ublažavanje tjeskobe od prevelike brige. Da biste to učinili, morate razmisliti i zapitati se da li je moguće biti sigurni u sve u životu. Možete li možete zaista biti sigurni da će se sve što zamišljate dogoditi? Da li je zaista moguće procijeniti sve svoje mogućnosti i pronaći rješenja za sve?
​

4. Izazovite svoje anksiozne misli
Pretjerana briga znači da sve vidite daleko opasnije nego što zaista jeste. To dovodi do toga da precjenjujete mogućnost da stvari krenu po zlu i potcjenjujete svoju sposobnost rješavanja problema. U stvari, pretpostavljate da ih nećete moći savladati.

​
Ovi iracionalni pesimistični stavovi poznati su kao kognitivne distorzije. Izuzetno ih je teško eliminisati. Međutim, "teško" ne znači i nemoguće. Uz obuku, možete to učiniti.
Počnite tako što ćete detaljno identificirati svoje zabrinjavajuće misli. Umjesto da se prema mislima odnosite kao prema činjenicama, tretirajte ih kao hipoteze koje testirate. Zato što vam ispitivanje i preispitivanje vaših briga i strahova pomaže da razvijete uravnoteženiju perspektivu.

5. Budite svjesni kako drugi utiču na vas
Emocije su zarazne. Shodno tome, oni oko vas utiču na vas mnogo više nego što ste ponekad svjesni. Vođenje dnevnika briga u koji zapisujete misao koja stvara anksioznost i njen pokretač pomaže vam da otkrijete obrasce. Na taj način možete se suočiti sa onim što vas brine.

Kada otkrijete ko su ljudi koji vam izazivaju anksioznost, trebali biste pokušati provoditi manje vremena sa njima.
Ovo je teško uraditi. Međutim, činjenica je da mnogi ljudi, često bez zlobe, prebacuju svoje probleme na vas, ili svojim stavom pojačavaju vaše strahove. Nije ih lako izbjeći, ali je izuzetno efikasno.

​S druge strane, odabir ljudi kojima želite vjerovati svojim mislima je osjetljiva oblast. Potražite pozitivne ljude koji vam pomažu da sagledate stvari iz druge perspektive i koji vam ne komplikuju život tako što vam zadaju više briga nego što već imate.

6. Vježbajte pažnju
​
Vaše brige su uglavnom fokusirane na budućnost, na ono što bi se moglo dogoditi. Stoga, fokusiranje na ono što se događa u sadašnjosti pomaže vam da se oslobodite pretjerane brige o tome šta će se dogoditi. Omogućava vam da živite u sadašnjem trenutku. Ova strategija se zasniva na posmatranju svojih osjećanja, a zatim na njihovom otpuštanju. Tada možete identificirati gdje su vaše misli koje vam stvaraju probleme dok vam pomažu da dođete u kontakt sa vlastitim emocijama.
Da biste to učinili, morate prepoznati i promatrati svoje misli i osjećaje bez pokušaja da bilo što kontrolirate. Pokušajte da vidite sebe spolja kao da posmatrate stranca. Jer pustiti te misli je lakše kada ih pogledate izvana, bez pružanja otpora.

​Morate ostati fokusirani na sadašnji trenutak. Obratite pažnju na to kako se vaše tijelo osjeća, na svoje disanje i na vaše misli koje se pojavljuju. Na taj način možete ih osloboditi i svaku blokadu koju su izazvali.
Korištenje svjesnosti i meditacije da ostanete fokusirani na sadašnjost jednostavan je koncept. Međutim, potrebna je praksa da biste iskoristili prednosti. Iako u početku to može biti frustrirajuće, postepeno jačate ovu novu mentalnu naviku. Ovo vam pomaže da se oslobodite kruga pretjerane brige.
0 Comments

Your comment will be posted after it is approved.


Leave a Reply.


    ​Podijeli



    ​© COPYRIGHT
    DMCA PROTECTED!
    SVA PRAVA ZADRŽANA

    Materijal na sajtu www.uniqorner.com  je zaštićen autorskim pravom. Strogo je zabranjeno svako kopiranje, prepisivanje i prenošenje na druge web sajtove i portale.​​
    Izvori fotografija i slika:
    www.pixabay.com
    www.pinterest.com
    www.shutterstock.com
    www.freeimages.com
    Tekstovi na websajtu služe u informativne i edukativne stvrhe. Ukoliko imate ili kod sebe primijetite probleme psihičke prirode, obavezno potražite stručnu pomoć.

    KATEGORIJE

    All
    ANKSIOZNOST
    DEPRESIJA
    Emocije
    EMOTIVNE TRAUME
    FOBIJE
    Hemija Organizma I Psiha
    INTELIGENCIJA
    JUNGOV SISTEM
    LIČNOST
    NARCISTIČKI POREMEĆAJ LIČNOSTI
    NEURONAUKA
    Poremećaji Ličnosti
    POREMEĆAJI RASPOLOŽENJA
    PSIHOZA
    RODITELJSTVO/DJEČIJA PSIHOLOGIJA
    SINDROMI
    SPAVANJE I SNOVI
    STRES

    Arhiva

    March 2023
    February 2023
    January 2023
    December 2022
    November 2022
    October 2022
    September 2022
    August 2022
    July 2022
    June 2022
    May 2022
    April 2022
    March 2022
    February 2022
    January 2022
    December 2021
    November 2021
    October 2021
    September 2021
    August 2021
    July 2021
    June 2021
    May 2021
    March 2021
    February 2021
    January 2021
    December 2020
    November 2020
    October 2020
    September 2020
    August 2020
    July 2020
    June 2020
    May 2020
    April 2020
    March 2020
    February 2020
    January 2020
    December 2019
    November 2019
    October 2019
    August 2019
    June 2019
    May 2019
    January 2019
    December 2018
    November 2018
    October 2018
    September 2018
    August 2018
    July 2018
    June 2018
    May 2018
    April 2018
    March 2018
    February 2018
    January 2018
    December 2017

    SUBSCRIBE BY E-MAIL

SEND
PRIVACY POLICY
​
© 2020 All rights reserved