Jeste li ikada osjetili emocionalnu iscrpljenost? U određenim fazama života gušimo se od stresa, problema, ličnih i profesionalnih očekivanja.
Ako se ova vremena produže, možemo se osjećati emocionalno iscrpljeno. Ova iscrpljenost nastaje kada osjetimo da se više ne možemo nositi sa svakodnevnim životom na mentalnom nivou. Snaga ovog umora toliko je velika da se osjećamo nesposobnima.
Emocionalna iscrpljenost obično počinje sa velikim promjenama u životu, kada se nisu rješavali prethodni sukobi ili situacije. Ovaj umor rezultat je ulaganja previše energije da to nadoknadimo bez posvećivanja dovoljno vremena za oporavak između takvih izazova. Drugim riječima, žongliranje sa više problema ili izazova istovremeno nas emocionalno iscrpljuje ako ne nađemo vremena da napunimo baterije.
Emocionalna iscrpljenost čini da se trajno osjećamo iscrpljeno, premoreno i mentalno umorno. Ovakvo stanje ometa naš napredak. Najlakši zadaci postaju prepreke koje je teško - ili čak nemoguće - savladati. Da biste bolje shvatili kakav je osjećaj ako ga već niste sami iskusili, sprovedite jednu vizuelnu vježbu: sjetite se osjećaja umora i iscrpljenosti nakon dugog radnog dana. Sada, baš kao što se završava ovaj radni dan, počinje sljedeći ... i sljedeći ... i tako dalje. Stepen iscrpljenosti se s vremena na vrijeme povećava, vaše performanse se smanjuju, vaše raspoloženje se pogoršava. Emocionalna iscrpljenost može imati zdravstvene posljedice. Ovaj članak će vam pokazati jeste li u takvoj fazi iscrpljenosti i uvesti strategije za njegovo prevladavanje. Da bi ovi mogli funkcionirati, morate ih koristiti u potpunosti i redovno. Ne postoje magična rješenja. Kako prepoznati emocionalnu iscrpljenost Da biste znali jeste li emocionalno iscrpljeni, prvo se morate prisjetiti svojih problema u posljednja tri, četiri, pa i pet mjeseci. Najvažnija stvar je dug vremenski raspon. Budući da je emocionalna iscrpljenost skup očekivanja i stresa, ona može stalno isplivavati na površinu - čak i kad se problemi riješe, pa je oluja, čini se, prošla.
Da biste to učinili, morate razmotriti da li je neka situacija od vas zahtijevala previše, jeste li dugo bili u stalnoj pripravnosti ili ste se istovremeno bavili sa previše ideja ili misli.
Dalje, analizirajte se na sljedeće simptome:
Koje su posljedice emocionalne iscrpljenosti? Ako ne jenjava same po sebi, ovi simptomi mogu voditi do ozbiljnih problema, kao što su teške depresije, anksiozni napadi (u smislu panike ili opšte anksioznosti) ili zdravstvenih problema, kao što su čir na želucu ili drugi gastrointestinalni problemi. Pored toga, emocionalna iscrpljenost donosi i sukobe sa samopoštovanjem, jer se osjećamo premoreno i više se ne sjećamo vlastitih postignuća i vještina. Uslijed emocionalne iscrpljenosti javlja se takođe osjećaj bespomoćnosti, osjećaj da ste tako mali u velikom svijetu. Kada upamtimo ove posljedice mentalnog umora, bolje ćemo razumjeti što se sa tim može učiniti. Imajući taj cilj na umu, prijeđimo na strategije protiv emocionalne iscrpljenosti. Savjeti kako da se nosite sa emocionalnom iscrpljenošću Znajte svoja ograničenja i odgovornosti Prva strategija u borbi protiv ovog umora odnosi se na promjenu načina na koji pristupate životu. Vjerovatno su vas ovi izbori doveli do ove tačke. Vjerovatno ste prečesto rekli "da" kada ste trebali reći "ne" - ne zato što niste htjeli (iako je to takođe moguće), već zato što niste mogli. Vjerovatno ste učinili i suprotno: to jest, rekli ste "ne" prilikama koje ste zapravo željeli iskoristiti, ali koje se niste usudili iskoristiti. Vrijeme je da vratite asertivnost i poboljšate samopouzdanje. Postavite granice i iskoristite prilike. Dopustite sebi i greške. Ako to priznate, možete to maksimalno iskoristiti i naučiti nešto. Na taj način svaki izazov postaje vrijedan čak i ako ne ide kako je planirano. Prestanite razmišljati samo o rezultatima i obraćajte pažnju na negativne misli. Potražite trenutke opuštanja Da biste se riješili tereta emocionalne iscrpljenosti, morate se zaustaviti i pustiti. To znači pronaći trenutke kada oslobađate misli i slušate svoje lične potrebe. Na primjer, nađite se s prijateljima ili porodicom da biste razgovarali o tome. Pokušajte ne razgovarati o svojim problemima duže od 15 minuta. Dajte svojim bližnjima vremena i prostora da razgovaraju o sebi i iskoristite dio zabave za pozitivne stvari koje su vam se dogodile.
Napravite listu ličnih prioriteta
Pokušajte sebi odrediti prioritete i usredotočite se samo na jedan po jedan. Izuzetno je važno da zaustavite multitasking jer će vas to još više iscrpiti. Da biste se borili protiv ovog emocionalnog preopterećenja, morate naučiti ne opterećivati svoj mozak sa više stvari odjednom. Dopustite sebi da se usredotočite na jednu stvar, a stvari koje danas ne možete završiti ostavite za sjutra. Takođe, da bi ova strategija djelovala, morate realno odrediti prioritete posla koji treba obaviti. Ovaj se redosljed ne može zasnivati samo na onome što biste najradije radili. Naučite da izražavate svoja osjećanja na terapeutski način Znati kako terapeutski izraziti svoja osjećanja više je od pukog razgovora o njima. To znači potruditi se u tim razgovorima kako bi vas drugi mogao razumjeti i suosjećati s vama. To može značiti i vođenje emocionalnog dnevnika kako biste prvo organizirali vlastite misli . Ovaj će dnevnik sigurno biti način da se odvojite od misli u glavi, oslobodite pritiska i borite se protiv emocionalne iscrpljenosti. Uz to, imajte na umu da će suzbijanje negativnih osjećaja, poput tuge ili bijesa imati za rezultat sa iznutra "proključate". Na primjer, kada ste tužni i mislite da vas ljudi oko vas ionako ne razumiju, jednostavno se osjećate tužnije. Ako se pokušate suprotstaviti i ne uspijete, trebali biste znati da je vrijeme da potražite stručnu pomoć. Stručnjaci vas mogu procijeniti i pokazati vam načine. Emocionalna iscrpljenost predstavlja fizički i mentalni rizik za zdravlje i važno je da ga se pokušate riješiti. (reference: gedankenwelt.com)
0 Comments
Your comment will be posted after it is approved.
Leave a Reply. |
|
KATEGORIJE
All
ANKSIOZNOST
DEPRESIJA
Emocije
EMOTIVNE TRAUME
FOBIJE
GRANIČNI POREMEĆAJ LIČNOSTI
Hemija Organizma I Psiha
INTELIGENCIJA
JUNGOV SISTEM
LIČNOST
NARCISTIČKI POREMEĆAJ LIČNOSTI
NEURONAUKA
Poremećaji Ličnosti
POREMEĆAJI RASPOLOŽENJA
PSIHOZA
RODITELJSTVO/DJEČIJA PSIHOLOGIJA
SINDROMI
SPAVANJE I SNOVI
STRES
Arhiva
September 2023
August 2023
July 2023
June 2023
March 2023
February 2023
January 2023
December 2022
November 2022
October 2022
September 2022
August 2022
July 2022
June 2022
May 2022
April 2022
March 2022
February 2022
January 2022
December 2021
November 2021
October 2021
September 2021
August 2021
July 2021
June 2021
May 2021
March 2021
February 2021
January 2021
December 2020
November 2020
October 2020
September 2020
August 2020
July 2020
June 2020
May 2020
April 2020
March 2020
February 2020
January 2020
December 2019
November 2019
October 2019
August 2019
June 2019
May 2019
January 2019
December 2018
November 2018
October 2018
September 2018
August 2018
July 2018
June 2018
May 2018
April 2018
March 2018
February 2018
January 2018
December 2017