Kako se osloboditi bolnih i negativnih sjećanja

Tokom života doživljavamo razne bolne situacije ili okolnosti koje ostaju u našim sjećanjima. Čini se da ih ne zaboravljamo i da određuju naše ponašanje i način života kasnije. 

Te bolne situacije mogu biti sve od gubitka voljene osobe do slomljenog srca ili neuspjeha na poslu. Ali, ako prestanete misliti o njima na trenutak, shvatićete da tokom dana imate mnogo lijepih i ugodnih situacija na koje bi valjalo obratiti pažnju. Poljubac djeteta, poziv od nekoga koga niste dugo vidjeli, vaše omiljeno jelo, čitanje vaše omiljene knjige.

"Ukoliko ne možete promijeniti situaciju koja vam uzrokuje bol, uvijek možete odabrati stav kojim se suočavate sa patnjom."
-Viktor Frankl-

Život prolazi nevjerojatnom brzinom, a ta brzina tjera nas da zaboravimo dragocjene dnevne trenutke. Dobro je blagosloviti ove trenutke i pokušati se sjetiti osjećaja koji nam oni pružaju onda kada negativna sjećanja nagrnu. ​

Kako možemo zaboraviti negativne ili tužne uspomene? 
Razni znanstvenici sa sveučilišta Birmingham i Cambridge objavili su jednu studiju časopisu Nature Neuroscience. U navedenoj studiji su objasnili kako su uspjeli izolirati mehanizme mozga koji utiču na sjećanje i zaboravljanje.  
Korištena je magnetna rezonanca za mjerenje aktivnosti mozga grupe volontera. Od njih se tražilo da se prisjete slika koje su im ranije prikazivane. Pomoću ove tehnike, na neuronskoj osnovi su uspjeli uspostaviti one slike koje će zaboraviti, i one kojih će se sjećati.  

Dr Michael Anderson, jedan od koautora studije, potvrdio je: "Ljudi su navikli misliti da je čin zaboravljanja nešto pasivno. Naša istraživanja pokazuju da su ljudi itekako uključeni u oblikovanju onoga čega će se sjećati i što će zaboraviti. Ideja da čin sjećanja može izazvati da zaboravite nešto je iznenađujuća. Ovo bi moglo poslužiti da se objasni selektivna memorija, pa čak i samozavaravanju. "

Stoga smo zapravo mi oni koji kontroliraju ono čega će se sjećati i što će zaboraviti. Zbog toga bi valjalo slijedite tri jednostavna koraka kako biste kontrolisali svoje loše uspomene.

1. PRIHVATI.
Moramo biti svjesni da ne možemo promijeniti prošlost. No, možemo promijeniti sadašnjost i budućnost. Zato živite u sadašnjosti prihvaćajući svoju prošlost i ostavljajući je iza sebe ako vas ona boli. Neka vaša budućnost bez ikakve krivice kako biste uživali u svakom trenutku.

2. UČI.
Koliko se god negativno činilo, naše uspomene nam uvijek "održavaju lekcije". Razmišljajte o tim lekcijama koje vam pruža vaša prošlost. Možete čak zapisati kako biste ih zapamtili. To će nam pomoći povezati negativne ili tužne uspomene sa korisnim lekcijama za našu budućnost.

"Ponekad pobjeđujete, ponekad gubite." 
-Robert Kiyosaki-

3. OPROSTI
Oprosti drugima i prije svega, oprosti sebi. Uvijek postoje novi trenuci koje treba iskusiti. Dakle, oprostite i krenite dalje. Svi griješimo i beskorisno je mučiti sebe oko toga.
Napomenućemo tri jednostavne tehnike koje će vam pomoći da zaboravite one negativne uspomene koje vas ponekad napadaju i koje vas ometaju.
Jedan od najjednostavnijih i najkorisnijih načina je pisanje. Pisanje je nešto vrlo terapijsko. Sve negativna sjećanja ili emocije koje vam prolaze kroz glavu možete jednostavno "izbaciti" na papiru. Pišite na automatski način, zapisujte sve što prelazi vaš um. Ne prestajte razmišljati i dopustite da slova "ispadnu" na papir. Na kraju ćete se osjećati bolje.

Argentinski psiholog Walter Riso je u svojoj knjizi "Priručnik za "Ne umrijeti od ljubavi"",  predložio tehniku za zaboravljanja vašeg bivšeg partnera, i nazvao ju je "Stop tehnika". Ona se sastoji u iskazivanju riječi  "STOP!" svaki put kada se sjetite svog bivšeg partnera. To će vam omogućiti da zaustavite misli. Oni će postati neorganizovane i daće nam oduška. Nije nepogrešiva, ali pomaće, baš kao što kaže Riso.

Na kraju, prilično korisna tehnika koja nam pomaže da se opustimo i kontrolišemo naše misli, sjećanja i emocije je svjesnost. Ona se može definisati kao tehnika meditacije koja se sastoji od skretanja pune pažnje na sadašnji trenutak. Bez suđenja, uz prihvatanje i znatiželju.
S druge strane, meditacija je intelektualna vježba kojom težimo postići visok nivo koncentracije. Bilo da se radi o misli, objektu ili sebi, npr. putem disanja. Postoje različite tehnike meditacije. Neki se usredotočuju na vježbanje, dok drugi, kao u slučaju svjesnosti, vježbaju punu svijest.

Praktikovanje svjesnosti pokazuje nam da stanje pune pažnje i svijesti može pomoći da smanjimo stres. To nas može učiniti kreativnim i učiniti da vrjednujemo situacije s više objektivnosti. Ovo zauzvrat pomaže da dodatno uživamo u onome što radimo i da ne pružamo otpor našim emocijama.