Karl Jung: kako ostati smiren tokom anksioznih perioda

Život je, kako nas je učio Carl Jung, stalni paradoks. U jednom trenutku može biti težak i nepodnošljiv, a već sljedećeg trenutka čista radost.

Da bismo se pravilno nosili sa ovim usponima i padovima moramo prihvatiti inherentni haos koji definiše naše postojanje. Ali, kako da to uradimo?
Wolfgang Pauli je bio jedan od pionira u proučavanju kvantne fizike. Dobitnik je Nobelove nagrade za predlaganje teorije "načela isključenja" i uspostavljanje studija o novoj čestici - neutrinu.

Mogli bismo reći da je bio jedan od najbriljantnijih umova 20. vijeka na polju fizike. Međutim, njegov lični i emotivni život bio je krajnje haotičan. Iz tog razloga je 1932. godine započeo terapiju kod Carla Junga. Taj sastanak, koji je započeo iz kliničkih razloga, ustupio je mjesto jednom od najjedinstvenijih i najproduktivnijih prijateljstava u svijetu psihologije i nauke. Arthur I. Miller u knjizi "Dešifrovanje kosmičkog broja (2009.) (Deciphering the Cosmic Number)" detaljno govori o mnogim njihovim sastancima u Jungovoj gotičkoj vili na obali Ciriškog jezera.
Carl Jung je bio poznat po tome što je pomagao ljudima da svoj unutrašnji svijet shvate ozbiljno. Tvrdio je da nije važno koliko je pojedinac briljantan ako njime vladaju osjećaji obeshrabrenja. Stoga je njegov cilj bio usmjeriti svoje pacijente i prijatelje da shvate da svako mogu savladati najmračnija vremena slijedeći određene smjernice.

“Život sam po sebi nema pravila. U tome je njegova misterija i njegov nepoznati zakon.”
-Carl Jung-

Carl Jung je tvrdio da moramo prihvatiti haos života, ali uvijek zapamtiti ko smo.

Kako ostati smiren u anksioznim vremenima
Razlozi zbog kojih je nobelovac Wolfgang Pauli zatražio pomoć od Carla Junga mogu se naći u drugoj knjizi: Atom i arhetip: Pauli/Jungova pisma, 1932-1958. Ova knjiga sadrži razmjenu pisama između njih. Pauli je prolazio kroz zaista stresno vrijeme koje ga je navelo da pije i odustane od mnogih svojih veza. Takođe je patio od izuzetno turbulentnih noćnih mora.

Carl Jung mu nije samo pomagao da pobjegne od te patnje i tjeskobe. Sklopio je sa njim izuzetno produktivan intelektualni savez.  Zapravo, njihov odnos je iznjedrio neke zanimljive teorije. Na primjer, koncept sinhroniciteta. Ovo je proučavanje akauzalnih događaja i značajnih podudarnosti. Međutim, u ovom slučaju nas zanima kako je otac analitičke psihologije vodio svoje pacijente da ostanu mirni u turbulentnim periodima. U onim periodima kada ponekad, iskrsne ono najgore iz nas i oko nas.

1. Prihvatite haos kao dio života
"U svakom haosu postoji kosmos, u svakom neredu tajni poredak."
-Carl Jung-

Neke od vaših najvećih poteškoća su prihvatanje haosa, nevolje i stresa. Sam Jung je jednom primijetio da „za mnoge od nas, uključujući i mene, haos može biti u najboljem slučaju zastrašujući, u najgorem nas može paralizovati“. Zaista, nije lako prihvatiti da nemate uvijek kontrolu nad svojom budućnošću ili da će sjutra možda neće biti uravnoteženo kao danas. U stvari, nepredvidivost i haotičnost su sastojci samog postojanja. Odupiranje ovim fluktuacijama samo povećava stres i anksioznost. Morate vjerovati da su brige i nevolje koje se iznenada pojavljuju na putu samo povremeni trenuci, olujni oblaci koji će se, prije ili kasnije, raščistiti. Štaviše, kada se osvrnete unazad i otkrijete sve što ste prevazišli, težite da pronađete smisao u sopstvenom postojanju. Postoji određeni red usred onoga što vam se na prvi pogled čini haotičnim i neurednim.

2. Percepcija
​“Sve zavisi od toga kako gledamo na stvari, a ne od toga kakve su stvari same po sebi.” -Carl Jung-

Knjiga, Izabrana pisma CG Junga 1909 – 1961, sadrži prepisku koju je švajcarski psihijatar vodio sa svojim pacijentima. Jedan od njih upitao ga je, metaforički, kako preći rijeku života. Jung je odgovorio da, u stvarnosti, ne postoji ispravan način života, samo moramo da živimo onako kako možemo. Svaka okolnost nas vodi ka našoj sudbini. Da bi se smirio u trenucima tjeskobe, preporučio je da obrati pažnju na način na koji tumači svako iskustvo. Međutim, tu nastaje problem. Jer mnogi od nas rijeku prelaze sa nezacijeljenim ranama i potisnutim emocijama. Ako dozvolite da vas ponese inercija vaših impulsa i vaših sjena, vaš će život biti ispunjen većim preprekama. U stvari, utopaćete se u vodama svakodnevnog života. Jung je rekao da moramo da dodamo svjetlost sijenci ako želimo da povratimo povjerenje u sebe. Stoga stvari treba da sagledavate onakve kakve jesu, a ne kroz sočivo straha.

3. Gledajte u sebe, a ne izvan sebe
​“Nisam ono što mi se dogodilo, već ono što odaberem da postanem.”
-Carl Jung-
​
​Da biste ostali mirni u anksioznim vremenima beskrajnog pritiska, morate gledati unutar sebe, a ne izvan sebe. Tamo su sve vaše istine i tamo su vaše snage. Kao što je Jung napisao u jednom od svojih pisama: „Ako želite da idete svojim individualnim putem, znajte da je to put koji vi morate napraviti za sebe, koji nikada nije propisan, koji ne znate unaprijed i koji jednostavno nastaje sam od sebe kako koračate naprijed”.

Individuacija je bila jedan od Jungovih ključnih pojmova. Njome Jung definiše sposobnost izgradnje jake i nezavisne psihe. To znači otkriti ko ste, da ste kreativno biće. Ovo je još jedan cilj na kojem morate nastaviti raditi. Vi ste ono što radite u svom svakodnevnom životu, a ne ono što ste bili u prošlosti. Morate imati na umu da ste samosvjesno biće sa velikim potencijalom. Štaviše, uvijek morate zapamtiti ko ste, ako želite da ostanete mirni u anksioznim trenucima kada se čini da sve ide naopako. Bitna je i aktivna mašta, koja se može vježbati kroz meditaciju, pisanje, ples, muziku itd.

4. Aktivna mašta
„Stvaranje nečeg novog ne vrši intelekt, već instinkt igre koji djeluje iz unutrašnje nužnosti. Kreativni um se igra sa predmetima koje voli.”
-Carl Gustav Jung-

​Carl Jung je istakao da bi neuroza nestala ako bismo razvili šire i slobodnije ličnosti. Međutim, često postanemo toliko opsjednuti uklapanjem u nametnute kalupe i obrasce i traženjem prihvatanja da se često razbolimo. Moramo dati svom umu kiseonik i učiniti ga fleksibilnijim. To će nam omogućiti da sagledamo širu perspektivu. Jung je skovao termin aktivna mašta da bi opisao dolazak u kontakt sa spontanijim, razigranijim i iznad svega kreativnijim "ja". Aktivnosti poput umjetnosti u svim njenim oblicima, kao i meditacije, prakse su koje je preporučio ovaj švajcarski psihijatar. Oni ne smanjuju samo stres, već vam mogućavaju da otkrijete nove psihološke strane.
Ako prolazite kroz anksiozno vrijeme, ovi resursi mogu biti korisni. 
​

REFERENCE:
1. Jung, Carl (2014) Atom and Archetype: The Pauli/Jung Letters, 1932-1958. Princeton University Press.
​2. Jung, Carl (2014) Selected Letters of C.G. Jung, 1909-1961 (Bollingen Series, 184) Princeton University Press.
3. Miller, I. Arthur (2009) Deciphering the Cosmic Number: The Strange Friendship of Wolfgang Pauli and Carl Jung. W. W. Norton & Company