Lišerov test boja

Lišerov (Lüscher) test boja može biti vrijedan alat u terapiji. Ovaj test razmatra ličnost na osnovu preferencija pojedinca prema određenim bojama.

​​​Istraživanje ličnosti jedan je od najfascinantnijih zadataka na polju psihologije. Ono ne samo da služi za otkrivanje sukoba i poremećaja unutar ličnosti, za postavljanje dijagnoze i sprovođenje tretmana, već je i izuzetno koristan u području ljudskih resursa i selekciji kadrova.

Zaista, ovaj test može pomoći poslodavcima da odaberu kandidate na optimalan način. Lišerov test osam boja jedna je od najčešće korištenih opcija u tom pogledu.
Psiholozi koriste različite metode i instrumente za istraživanje ličnosti. Na primjer, intervjue, testove, upitnike i praktične vježbe. U konsultacijama, standardizovani psihometrijski testovi su obično prvi izbor psihologa. To je zbog njihove pouzdanosti i naučne valjanosti.
Iz različitih razloga, kao što su loša standardizacija, teškoće pri tumačenju, osjetljivost na okolnosti u kojima se primjenjuju i upitna naučna valjanost, projektivni testovi se koriste u mnogo manjem broju slučajeva. Lišerov test boja je jedan od takvih testova.

​Šta je Lišerov test boja?
Ovaj test je projektivni test i stoga je podložan subjektivnošću. Njegova vrijednost leži u tome što omogućava psihologu da dobije informacije koje bi inače bile teško dostupne. Na primjer, određeni unutrašnji sukobi, fantazije ili odbrambeni mehanizmi. Ove vrste elemenata je teško prepoznati i verbalizirati. Stoga projektivni testovi mogu stvoriti neophodan scenario za ovo.

Švajcarski psihoterapeut Maks Lišer (Max Lüscher) razvio je Lišerov test boja 1947. godine. On je dizajnirao test za procjenu psihe i emocionalnosti ljudi na osnovu njihove preferencije prema određenim bojama. Njegova teorija je bila da je svaki različit ton boje predstavljen u testu povezan sa specifičnim raspoloženjem i potrebama.
​Ovo je objektivna komponenta testa, jer će globalno, ista kromatska stimulacija generirati isti odgovor kod svih pojedinaca. Međutim, postoji i subjektivna komponenta u tome što neki ljudi mogu osjetiti sklonost prema određenim bojama, a druge odbijati. Objedinjavanje ove dvije varijable u tumačenju dovodi do zanimljivih  zaključaka.

Kako ovaj test radi?
Primjena testa je jednostavna. Općenito, psiholozi koriste smanjenu verziju koja je zasnovana na originalu. Ovo je test o kojem ćemo danas razgovarati. Pojedincu se daje osam karata, svaka od njih je različite boje. Zatim se od njih traži da ih poslože prema svojim željama.
Važno je da se prilikom raspoređivanja karata pojedinac fokusira samo na stimulaciju boja. Drugim riječima, na osjećajima koje boje stvaraju. Ne bi trebali birati boje zbog neke asocijacije koju ona izaziva u njima. Na primjer, odabir plave boje jer ih podsjeća na more. Niti bi trebalo birati zbog ličnih preferencija. Osjećaji koje boja izaziva u njima su ti koji bi trebali voditi njihov izbor.
​
Tumačenje Lišerovog testa boja
Prilikom tumačenja rezultata, psiholozi uzimaju u obzir i značenja povezana sa svakom bojom i pozicije koje je pojedinac izabrao.
Osnovne boje (crvena, plava, žuta i zelena) se očekuju na prvim pozicijama. To je zato što simboliziraju osnovne psihološke potrebe. Na isti način crnu, smeđu, ljubičastu i sivu treba staviti na zadnja mjesta. Ako ne, to bi moglo ukazivati ​​na određene negativne trendove.
​
Značenja povezana s bojama
Da biste što bolje protumačili test, evo značenja koja se odnose na svaku boju:

• PLAVA. Predstavlja potrebu za zadovoljstvom i naklonošću. Simbolizira mir, pasivnost i odmor. Ako je ona na prvoj poziciji, to ukazuje da osoba traži i da joj treba spokoj i harmonija.
• ZELENA. Označava potrebu za samopotvrđivanjem. Vezana je za instinkt samoodržanja i potrebu da se osoba brani. Ako zauzima vrlo nisku poziciju, to može ukazivati ​​na probleme ovisnosti prema drugima.

• ​CRVENA. Odnosi se na vanjsko djelovanje, potrebu za djelovanjem, osvajanjem ili dobivanjem. Njen položaj pokazuje da li pojedinac želi više ili manje aktivnosti u svom životu.
• ŽUTA. Simbolizira optimizam  i projekciju za budućnost. U principu, što je viša njena pozicija, to će pojedinac biti sposobniji da se energetski suoči sa životnim situacijama.
• LJUBIČASTA. Predstavlja transformaciju ali i nestabilnost. Ona je takođe povezana sa sujetom (na prvoj poziciji) ili osjetljivošću i empatijom ako zauzima središnje pozicije.
• SIVA. To je boja neutralnosti i ravnodušnosti. Ovi kvaliteti su prisutni kod pojedinca ako je na vrhu liste i odsutni ako je na poslednjem mestu.
• BRAON. To simbolizira tjelesne i biološke potrebe. Što se više nalazi na listi, to je veća želja osobe da ih zadovolji. Što je boja niže na listi, to je više represije i odbacivanja.
• CRNA. Označava  agresivnost i konfrontaciju. U zavisnosti od položaja, pokazuje da li ga pojedinac želi, da li ga trenutno ga koristi ili ga odbacuje i potiskuje.

​Valjanost i pouzdanost Lišerovog testa boja
Kako je ovo projektivni test, njegova interpretacija je prilično subjektivna.  Potrebne su godine iskustva kako bi profesionalac mogao dobiti vrijedne informacije prilikom administriranja ove vrste testa.
Iz tog razloga, ovi resursi mogu biti izuzetno opasni u rukama ljudi koji nemaju potrebne vještine i oprez da ih koriste. Na primjer, pogrešno tumačenje može rezultirati prepisivanjem terapije na temeljima koji nemaju nikakve veze sa pacijentovim problemom. U tom slučaju bi uvijek postojale štetne posljedice. To bi u najmanju ruku moglo značiti odlaganje pokretanja adekvatne intervencije.

(obrada sa: 
exploringyourmind.com)