"Madam Bovari Sindrom": kada je mašta patološki jaka

Mia Wasikowska u ulozi Madam Bovari

„Sav ostali svet bio je za nju izgubljen, bez određena mesta i kao da nije ni postojao. Što su joj, uostalom, stvari bile bliže, to više su se od njih odvraćale njene misli. Sve što ju je neposredno okruživalo, dosadno selo, glupi malograđani, osrednji život, činilo joj se izuzetkom u svetu, pukim slučajem, koji ju je držao u svojim okovima, dok se izvan toga kruga protezala unedogled neizmerna zemlja blaženstva i strasti.“ 
(citat iz romana „Madam Bovari", Gistav Flober)

​​O romanu Madam Bovari i glavnoj junakinji Emi
Ema Bovari je lik iz književnog djela „Madam Bovari“ (ili „Gospođa Bovari“) francuskog romanopisca Gistava Flobera. Roman je objavljen 1857. godine i govori i Eminom vjenčanju sa Šarlom Bovarijem i romansama van braka. Šarl je državni ljekar koji je voli, ali ona ne osjeća isto prema njemu.  Ema je opčinjena romantičnim romanima tog vremena i kako je ljubav predstavljena u njima. Ona je od onih koje traže „idealno“ i „savršeno“ u nesavršenom svijetu.

Konstantna potraga za strastvenim i idealizovanim odnosima uzrok je stalnog nezadovoljstva i na kraju depresije. Ema traži bijeg od nezanimljive i monotone svakodnevnice, i kako ona misli: nedostatka istinske ljubavi. Pošto se oporavila od depresije, Šarl odlučuje da se presele u mali grad gdje će imati priliku da se sretnu sa različitim ljudima. Ema dozvoljava da je zavedu dvojica  muškaraca. Prvi je advokatski pripravnik Leon, drugi je baron „kazanova“ po imenu Rodolf. Njen odnos sa obojicom je posesivan, pun ljubomore i veoma zavisan. Pošto biva napuštena od strane obojice, život okončava samoubistvom.
Gospođa Bovari je slična ostalim književnim likovima poput Ane Karenjine. One su u potrazi za idealnom ljubavi i odbacuju sav život koji im je prethodio, kako bi se posvetile onome za šta misle da je njihov ideal.
S jedne strane ovo ponašanje bi mnogi osudili. Ali, radi se o nemogućnosti osobe da vidi realnu sliku i da je prihvati. Zvučaće možda smiješno, ali ovaj poremećaj bi se mogao nazvati „sindrom „idealizovana ljubav“ jer osobe koje ga imaju ne žele prihvatiti realnu sliku odnosa i sve ono što realnost donosi u odnose (što znači i probleme koje treba rješavati).  Ovakve osobe su često zavisnici u odnosima, tj. upadaju u odnose gdje vlada puno nezrelosti, zavisnosti od druge strane, nerealna očekivanja, ljubomora, opsesija i opsesivno ponašanje. Ema je toliko opsjednuta zadovoljavanjem svojih želja da je nije briga što svoju porodicu iualjuje u dug, zanemaruje svoje obaveze prema ćerki (jer ona je i majka) što nanosi štetu ljudima oko sebe. 

O "SINDROMU MADAM BOVARI“

„Sindrom Madam Bovari“ je poremećaj ponašanja koji je nastao nakon pojave romantičnih romana u 19. vijeku. Idealizacija ljubavi dovela je hiljade ljudi (obično žena) do konstantnih frustracija i razočaranja. Traganje za "savršenom ljubavi" se uvijek završava grubom realnošću i odnosima koji su daleko od savršenstva.
 
Sindrom Madame Bovari je psihopatologija koju je 1892. prvi opisao filozof Žil de Gotje. U svom eseju zasnovanom na romanu „Madam Bovari“ (ili Gospođa Bovari), on govori o glavnoj junakinji, Emi.  Opisao ju je kao savršeni primjer osobe koja pati od "hroničnog afektivnog nezadovoljstva".
​
Karakteristike „Sindroma Madam Bovari“
1. Zavisnost od romansi
Osobe sa sindromom Madame Bovari teško podnose samoću. Žive sa idejom da će se idealni ljubavnik pojaviti, promijeniti njihov život i spasiti ih svakodnevne dosade, rutine i problema. Problem je u tome što se ne zadovoljavaju ni sa jednom vezom, jer im nijedna nije dovoljno dobra. Kada izađu iz jedne veze, brzo ulaze u drugu. Njihov cilj je pronaći osobu poput one koju su „upoznale“ u svojim romanima i romantičnim filmovima. To je slika njihovog idealnog partnera.
Kada uđu u novu vezu, opsjedaju osobu i često postavljaju nerealne zahtjeve. 
 
2. „Nemoguće ljubavi“
Zbog nemogućnosti da zadrže stvarnu vezu, obično se okreću nemogućoj ljubavi. To znači da iako su već u vezi, traže nove romanse po svaku cijenu: čak iako je druga strana takođe zauzeta i nije spremna na odnos. Oni vječito jure svoj ideal.
Ovo ih čini vječito nesrećnima. Privlače ih komplikovani odnosi koje su skloni da idealizuju i smatraju „strastvenim“.
​
3. Stalno nezadovoljstvo
Kada započnu vezu, počinju da otkrivaju da je njihov partner “samo” ljudsko biće, što znači: nisu savršeni i imaju nedostatke. To je trenutak kada Idealizacija nestaje, a nastaje frustracija. Oni više ne vide drugu osobu kao onog “pravog“ i počinju da gube interes. 

Nikada se ne osjećaju zadovoljno i zadovoljeno. Ne umiju da odvoje ljubav od obične zaljubljenosti. Njihova vizija odnosa je iskrivljena, jer se zasniva na pričama ili likovima koji nikada nisu doživjeli probleme ili monotoniju svakodnevnice.
 
4. Kopiranje partnera
Zbog opsesije svojim partnerom, počinju da kopiraju ono što oni rade, uključujući i hobije i način razmišljanja. Kopiranje nastaje uslijed ekstremnog divljenja koje osećaju prema drugoj osobi, ponekad čak i od straha. „Sindrom Madame Bovari“  izaziva ekstreman strah od napuštanja. Ovo čini da se osjećaju i reaguju veoma loše nakon raskida i prekida veze. ​

​Kako nastaje „Sindrom Madam Bovari“?
Ovaj sindrom je nekada bio češći kod žena. Međutim, danas od istog pate i muškarci. Ovo se objašnjava time što su nekada žene više vremena provodile kući, a muškarci na poslu. Ovo je ženama pružalo više vremena da čitaju romantične i nerealne romane bez predstave o stvarnom spoljašnjem svijetu, jer se nisu puno kretale vani. Njihova svakodnevnica je bila monotona i nezanimljiva. Romani su im pružali mogućnost da pobjegnu u svijet maštarija. Osobe sa ovim sindromom su one koje su u djetinjstvu bile napuštane od strane roditelja ili nisu imale dovoljno roditeljske pažnje. 

Zbog toga osjećaju pretjeranu potrebu da privuku pažnju svojih partnera. ​Može se reći da su prvo razvile sindrom napuštanja u (obično) ranoj fazi djetinjstva, koji je doprinio Madam Bovari sindromu.
Osobe sa ovim sindromom se mogu liječiti uz stručnu pomoć. Specijalista  procjenjuje slučaj i odlučuje o toku liječenja.
Ovaj sindrom se često javlja uz druge poremećaje kao što su opsesivni poremećaji i granični poremećaj ličnosti. Zato je savjetovanje sa specijalistom bitno.
  
Reference:
“Gospođa Bovari”, Gistav Flober, Klasici, Vulkan izdavaštvo
 "Žil de Gotje: Bovarizam: esej o moći imaginacije” (1902)

Napomene:
Žil de Gotje (Jules de Gaultier) (1858 - 1942) bio je francuski filozof i esejista. Glavni zagovornik "ničeizma"  u književnim krugovima i poznat po svojoj teoriji "bovarizma" (po romanu “Madam Bovari, Gistava Flobera).  
​Poznati rad: “Bovarizam: esej o moći imaginacije” (1902).
Bovarizam (prema liku Eme Bovari iz romana Gistava Flobera "Gospođa Bovari") je obrazac ponašanja u kome se gubi osjećaj za realnost zbog dugotrajnog nezadovoljstva sobom i životom oko sebe.