Magnezijum: Vaš mozak ga voli

Magnezijum je esencijalni mineral koje danas obično ne unosimo dovoljno. Ovaj mineral ima više od 600 metaboličkih funkcija i djeluje kao glavni zaštitnik mozga.

Toliko je dobar za hronični stres i anksioznost da ga mnogi znanstvenici danas nazivaju "prirodni valium". Magnezij nije čudesan lijek, to treba naglasiti na samom početku. Uzimanje suplemenata sa magnezijumom neće izlijeůiti anksiozni poremećaj preko noći. Neće zaustaviti našu nesanicu ili utrostručiti našu inteligenciju.
Kronični nedostatak magnezija može dovesti do neuroloških poremećaja poput hiperaktivnosti, apatije, pa čak i psihoze. Postoji vrlo jednostavan razlog za to. U zapadnjačkim dijetama postoji ogroman deficit ovog minerala. Toliko da se procjenjuje da  blizu 70% ljudi ima nisku razinu magnezijuma u svojim tijelima. 
Problem je u tome što mnogim namirnicama koje jedemo nedostaje ovaj bitan hranjivi sastojak. Zašto? Zato što nije toliko prisutan u tlu. Prisutnost u zemlji zavisi od područja do područja..
Na primjer, u zemljama poput Japana ga ima sasvim dovoljno. Njihovo tlo je bogato magnezijem, pa Japanci u prosjeku unose 700 miligrama. To utječe na očekivani životni vijek, niže stope demencije, bolje zdravlje kostiju itd.
Naravno, ima puno faktora ovdje. No, istraživanja o terapiji magnezijem su opsežna i vrlo obećavajuća. 
Istražimo malo dublje.

Što čini magnezijum za naš organizam
Magnezijum postaje sve popularniji. Svakodnevno ga viđamo u drogerijama, pa čak i supermarketima. Čuli smo toliko priča o tome koliko je dobro da čak možemo reći i da postoji pravi „kult“ oko ovog hranjivog sastojka. Ali ... koliko je istine svemu tome?
Prvo bismo trebali još jednom naglasiti da se njegove koristi temelje na jednoj vrlo konkretnoj činjenici. Modernoj prehrani nedostaje magnezijum zbog industrijske poljoprivrede i umjetnih gnojiva. 
Najzanimljivije od svega je da  kako se naše zalihe ovog minerala smanjuju, prva stvar koju ćemo primijetiti je veća osjetljivost na stres i anksioznost. 
Ali, zašto je magnezijum tako poseban? Zašto je to toliko važan za naše zdravlje?

• Magnezijum je prisutan u mnogim našim biohemijskim reakcijama.
• On igra ulogu u transportu ćelija i pomaže ćelijama da stvaraju aerobnu energiju. 
• U periosteumu naših kostiju nakuplja se puno magnezijuma.
• On podstiče stvaranje proteina.
• Takođe, ovaj makromineral je neophodan za stimulaciju živaca i kontrakciju mišića, uključujući srce.

Magnezij je potreban za preko 600 metaboličkih funkcija. Ali u posljednjih 50 godina zaradio je mjesto u top 3 nedostatka hranjivih sastojaka, zajedno s željezom i vitaminom D.

Magnezij i anksiozni poremećaji
Klinički i laboratorijski  nalazi dokazuju da  ozbiljan, hronični nedostatak magnezijuma vodi do brojnih neuroloških problema. Neki od njih su hiperbudnost, napadi panike i mnogi psihijatrijski simptomi koji se kreću u rasponu od apatije do psihoze.
Ovo je definitivno ozbiljna tema, ali istovremeno postoji nada. Jer mnogim ljudima treba samo dodatak magnezijuma.

Neuroznanstvenik Gusong Liu sa pekinškog sveučilišta Tsinghua jedan je od najvećih stručnjaka za proučavanje odnosa magnezijuma i našeg kognitivnog i emocionalnog zdravlja. Njegovo je istraživanje apsolutno zadivljujuće i vrlo prosvjetljujuće. Pogledajmo neke njegove nalaze.

Magnezijum je prirodni relaksant
Jedna od stvari koje su naučnici otkrili je da magnezij smanjuje stres i anksioznost stimulirajući GABA receptore našeg mozga.

• Treba se prisjetiti da je GABA (gama-amino-maslačna kiselina) neurotransmiter koji djeluje opuštajuće na moždanu aktivnost. Ako ovaj spoj ne radi dobro, mozak je u stanju stalne "hiperaktivnosti".
• Kad se GABA ne ponaša onako kako bi trebalo, brinemo više, imamo opsesivne misli,  budimo se iznenada usred noći uz lupanje srca. Malo po malo, upadamo u silaznu spiralu tjeskobe.

​
Magnezij smanjuje količinu kortizola u krvi
Ovo je definitivno vrlo zanimljiva činjenica. Magnezij ograničava oslobađanje hormona stresa, poput kortizola, na primjer,  a djeluje i kao neuroprotektor sprečavajući ga da dopre do našeg mozga.
Kao što znamo, kortizol je jedan od najopasnijih pokretača anksioznosti. Primjerice, to je ono što izaziva klasičnu mentalnu maglu. To nas sprečava da se fokusiramo, jasno razmišljamo, brzo reagiramo i imamo agilno pamćenje.

Magnezijum poboljšava naše raspoloženje
Već znamo da unos odgovarajuće razine magnezija u našem tijelu podstiče osnovne procese poput opuštanja mišića i ravnoteže živčanog sistema. Takođe, jedan  vrlo pozitivan aspekat je njegov uticaj kada je u pitanju stvaranje odgovarajuće razine serotonina. 
Serotonin je, kao što smo objasnili u drugim člancima, neurotransmiter koji regulira naše raspoloženje. Niska razina serotonina povezana je sa depresijom. No,  ako održimo dobru proizvodnju serotonina, imaćemo više energije i biti više optimistični. I magnezijum nam može pomoći u tome. 

Kako da znam moram li uzimati dodatke magnezijuma?
Možda ćete biti spremni uputiti se u ljekarnu odmah i nabaviti magnezijum. Ali nemojmo žuriti ni u što. Dobro je imati na umu da  magnezijum nije primjeren svima. Na primjer, možda neće biti preporučljiv ako imate probleme sa bubrezima.
Zato je najbolje uvijek prvo porazgovarati s liječnikom. On će pomoći da  procijenite trebate li uzimati dodatke magnezija, koje vrste i koliko.
Ako imate ankisioznost, stres, nesanicu ili bilo koju vrstu depresije, magnezijum zaista može pomoći. Ali uvijek je dobro prvo razgovarati sa liječnikom.

Takođe je uvijek izvrsna ideja poboljšati prehranu. Kupnja organskih proizvoda je najbolja  jer osigurava da tlo sadrži magnezij. Ne želimo pesticide ili bilo što drugo što će smanjiti razinu magnezijuma u voću ili povrću. 

Evo nekoliko primjera hrane bogate magnezijumom koju bismo trebali češće jesti:

• Avokado.
• Losos.
• Sjemenke bundeve, sezama i suncokreta.
• Nezaslađena tamna čokolada.
• Peršun.
• Bademi, kesteni i orasi.
• Pšenične mekinje.
• Spanać.
• Leća i grašak.
• Školjke.
• Grožđice i suve šljive.

Iscrpljenost uz sav pritisak i užurbanost, definitivno doprinosii anksioznosti ili stresu, a nedostatak hranjivih tvari još više pogoršava stanje. Zato treba da se malo bolje brinemo o sebi. 

(izvor: exploringyourmind.com)