Majke koje svojoj djeci usađuju osjećaj duga čine majčinstvo i roditeljstvo instrumentom manipulacije. One nisu nužno loše majke, samo imaju velike poteškoće sa sobom koje bi trebale riješiti na druge načine.
Neke majke "tjeraju svoju djecu u ćošak" frazama poput "Kako se možeš ovako ponašati nakon svega što sam učinila za tebe?" Obično govore takve stvari kada njihovo dijete ne radi ili ne govori ono što one žele. Zbog njih se njihova djeca osjećaju "dužnima" ili krivima.
U stvari, uvjerena su da bi trebali provesti svoj život vraćajući im se pokornošću ili poštovanjem.
Ove vrste majki čine roditeljstvo sredstvom za manipulaciju. Niko od njih nije tražio da se ovako ponašaju, ali obično krive sve druge za način na koji se ponašaju. Precjenjuju svoje napore i žrtve i stvaraju osjećaj krivice i "zaduženosti" u svojoj djeci zbog skrivene želje da ih djeca spasu. “Ove vrste majki mogu učiniti da njihova djeca doživljavaju negativne emocije poput straha, tuge ili osjećaja krivice. Patnja i nepoznavanje kako upravljati ovim emocijama može izazvati veliku tjeskobu, koji će potpuno paralizirati žrtve ove vrste manipulacije.” -Daniel Molina- Dvije bitne osobine majki koje čine da se njihova djeca osjećaju dužnima i krivima su manipulacija i žrtva. Iz očiglednih razloga, radi se o osobama koje nisu ostvarile potpuni lični razvoj i koje majčinskom vezom pokušavaju nadoknaditi sve što same nisu postigle. Zapravo, ne trebaju im posvećena djeca, već stručna pomoć. Majke zbog kojih se djeca osjećaju dužnima Ili krivima Ove vrste majki doživljavaju određenu vrstu poricanja same činjenice da su majke. Čini se kao da su im ovaj uslov nametnula njihova djeca, a ne njihova svjesna odluka. Moguće je da, svjesno ili nesvjesno, majka krivi svoju djecu jer pretpostavlja da su je ona učinili majkom. Da njene djece nije bilo, ne bi morala posvetiti svoje najbolje godine i svoje najveće napore da se brine o njima i odgaja ih. Dakle, po mišljenju ovih majki, njihova djeca su im legitimno dužna. Na osnovu ovog uvjerenja, one nikada ne propuštaju priliku da ostvare ono što misle da im pripada: pokornost i bezuvjetnu ljubav svoje djece. Po pravilu, na otvoren ili prikriven način, imaju tendenciju da traže naknade za svoj fizički napor. Na primjer, porođaj, dojenje, mijenjanje pelena, hrana, briga o djetetu u vrijeme bolesti itd. Zle majke ili majke sa psihičkim problemima? Majke koje čine da im se deca osećaju dužnima nisu uvek loše majke u strogom smislu te reči. Zapravo, u većini slučajeva vole svoju djecu koliko god mogu, imajući u vidu njihove psihičke nedostatke. Da bismo voljeli velikim L, potrebno nam je dobro mentalno zdravlje. Kada to ne postoji, ljubav možemo ponuditi samo malim l, onom vrstom koja je kontaminirana strahovima, prazninom, frustriranim željama i nedostacima. Uprkos svemu, u suštini, ovo je ipak ljubav. Ali, to znači da je druga osoba nehotice povrijeđena i stjerana u kut zbog granica koje su joj nametnute.
Majke koje čine da im se djeca osjećaju dužnima često žele ono što je najbolje za sebe. Problem je što ni same ne znaju šta je najbolje za njih same. Nisu radile da to postignu. Umjesto toga, u majčinstvu pronalaze izgovor da ne preuzmu odgovornost.
Pomirenje sa majčinstvom Postati majka počinje trudnoćom i donošenjem novog bića na svijet, da bi se zatim nad njim pazilo i natjeralo da prevaziđe sopstvenu ranjivost. Ovo je, samo po sebi, gigantski zadatak, kao i svaki transcendentni čin koji se izvodi u životu. Ali, majka nije tu samo da osigura fizičku dobrobit svog djeteta. Uz brigu i zaštitu, svom djetetu daju smisao za postojanje i sije sjeme svog budućeg emocionalnog svijeta. To nije teret, već podvig na koji se treba ponositi. Krivica usađena u savjest djece im ništa ne donosi. To im otežava da se prepoznaju i osmisle koherentne životne planove. Sumnjaće u sebe i biće im teško da ostvare autonomiju i nezavisnost. Međutim, to se može izbjeći kada se majke koje smatraju da su im djeca dužna pomire sa svojim majčinstvom i odreknu se svojih manipulativnih postupaka.
0 Comments
Your comment will be posted after it is approved.
Leave a Reply. |
|
KATEGORIJE
All
ANKSIOZNOST
DEPRESIJA
Emocije
EMOTIVNE TRAUME
FOBIJE
GRANIČNI POREMEĆAJ LIČNOSTI
Hemija Organizma I Psiha
INTELIGENCIJA
JUNGOV SISTEM
LIČNOST
NARCISTIČKI POREMEĆAJ LIČNOSTI
NEURONAUKA
Poremećaji Ličnosti
POREMEĆAJI RASPOLOŽENJA
PSIHOPATIJA
PSIHOZA
RODITELJSTVO/DJEČIJA PSIHOLOGIJA
SINDROMI
SPAVANJE I SNOVI
STRES
Arhiva
November 2024
August 2024
July 2024
June 2024
May 2024
April 2024
March 2024
February 2024
January 2024
December 2023
November 2023
October 2023
September 2023
August 2023
July 2023
June 2023
March 2023
February 2023
January 2023
December 2022
November 2022
October 2022
September 2022
August 2022
July 2022
June 2022
May 2022
April 2022
March 2022
February 2022
January 2022
December 2021
November 2021
October 2021
September 2021
August 2021
July 2021
June 2021
May 2021
March 2021
February 2021
January 2021
December 2020
November 2020
October 2020
September 2020
August 2020
July 2020
June 2020
May 2020
April 2020
March 2020
February 2020
January 2020
December 2019
November 2019
October 2019
August 2019
June 2019
May 2019
January 2019
December 2018
November 2018
October 2018
September 2018
August 2018
July 2018
June 2018
May 2018
April 2018
March 2018
February 2018
January 2018
December 2017