Poznajete li nekoga ko je uvjeren da je sve što radi, kaže ili misli od velikog značaja i da je uvijek u pravu?
Ako je odgovor "da", vjerovatno se radi o osobi koja pati od megalomanije. Ovakve osobe preziru druge zato što se osjećaju superiorno nad njima zbog pretjerano dobre slike koju imaju o sebi. Ali, kako ih identificirati?
Iako je uobičajeno pronaći ljude koji su ponosni na sebe, sa optimističnim pogledom na svoje sposobnosti, i koji misle da su sposobni za bilo što, ponekad nije lako odlučiti da li su i oni megalomani ili ne. Jedan od pokazatelja bi bio da je suviše dobra slika o sebi popraćena odbacivanjem ili prezirom prema bliskim ljudima jer smatraju da su oni inferiorni.
Megalomanija je mentalni poremećaj koji se u Dijagnostičkom i statističkom vodiču za psihijatrijske poremećaje navodi kao simptom narcističkog poremećaja osobnosti. Međutim, da bi se otkrilo da li osoba pokazuje osobine megalomana, treba obratiti pažnju na to da li ona ima sulude ideje ili ne, odnosno, da li ima fantazije o sopstvnoj relevantnosti i svemoći nad drugima. Povijesne ličnosti kao što su Napoleon Bonaparta, Josip Staljin ili Mao Zedung su osobe kojima se pripisuju megalomaniji i narcizam, što je neke od njih navelo na razmišljanje o svjetskoj dominaciji. Kada pobliže pogledamo te ličnosti, primjećujemo da su svi oni vjerovali da su oni jedini sposobni sprovoditi vlast i osvojiti nove zemlje kako bi vratili slavu svojoj domovini. Oni su sebe smatrali nezamjenjivim spasiteljima, u stalnoj potrazi za širenjem moći i vlasti pokoravanjem drugi. Ovi ljudi koji pokazuju impuls da se uzdignu iznad ostalih kao jedini način napredovanja, u uvjerenju u apsolutnu moć, doživljavaju pogoršanje svojih simptoma kao posljedica toga što smatraju da su odgovorni i sposobni za nedostižno. Kao što je povijest pokazala, oni su na kraju postali opasni vladari sposobni za najokrutnije postupke. Megaloman će ne samo smatrati da je sposoban učiniti ono što drugi ne mogu, već će zbog tog viška odgovornosti takođe biti manje eksplicitno okrivljen za posljedice svojih postupaka.
Tako megaloman ima nesrazmjernu sliku o sebi i žudi za društvenom uvažavanjem, koje vidi osigurano u postizanju pozicije moći. Iako ima puno samopouzdanja, nakon temeljite analize svoje osobnosti, možemo zaključiti da je ovo osoba sa više deficita i neočekivanim osjećajem inferiornosti ili društvene praznine.
7 osobina po kojima prepoznajemo megalomana
Nemojte insistirati ni na čemu. Niti na prijatelja koji vam stalno pomaže, niti na ljubav koja zauvijek opstaje, niti na oca koji stoji uz vas stalno. Zašto bi uopšte bilo tako? Što se krije iza ličnosti megalomana? Megaloman odbija priznati da u njemu postoji osoba koja je strašna, komplikovana i lišena ljubavi. Zbog toga megaloman koristi verbalnu agresiju ili nametanje svoje lažne svemoći kao odbrambeni mehanizam. S druge strane, iz straha da bude nadvladan, on se ruga svakoj osobi koja ga tjera da se osjeća ugroženo i na taj način šteti svima koje opaža kao opasnost za svoj ego. Iza ove maske, međutim, krije se osoba puna nesigurnosti i osjećaja nesposobnosti koja skriva svoju ranjivost. Preuveličavanjem svojih sposobnosti/osobina i dramatizujući svoja postignuća, megaloman, bez izgovora, manifestira nisko samopoštovanje i nesposobnost suočavanja sa frustracijom.
Arogancija i nadmoćno ponašanje megalomana obično dovodi do situacije duboke samoće, jer ovakve osobe obično nisu prihvaćene od strane drugih. Ponekad je on taj koji se namjerno izolira; osjećaj superiornosti ga drži na rubu interakcije sa onima koje smatra podređenim. Ova usamljenost, kako ona spolja uvjetovana tako i samonametnuta, dovodi do snažnog osjećaja emocionalne praznine koja može dodatno pogoršati njegovu nelagodu i povećati patologiju.
Vaš najgori neprijatelj uvijek će biti vaš um. Znate li zašto? Jer zna sve vaše slabosti.
0 Comments
Your comment will be posted after it is approved.
Leave a Reply. |
|
KATEGORIJE
All
ANKSIOZNOST
DEPRESIJA
Emocije
EMOTIVNE TRAUME
FOBIJE
GRANIČNI POREMEĆAJ LIČNOSTI
Hemija Organizma I Psiha
INTELIGENCIJA
JUNGOV SISTEM
LIČNOST
NARCISTIČKI POREMEĆAJ LIČNOSTI
NEURONAUKA
Poremećaji Ličnosti
POREMEĆAJI RASPOLOŽENJA
PSIHOPATIJA
PSIHOZA
RODITELJSTVO/DJEČIJA PSIHOLOGIJA
SINDROMI
SPAVANJE I SNOVI
STRES
Arhiva
December 2024
November 2024
August 2024
July 2024
June 2024
May 2024
April 2024
March 2024
February 2024
January 2024
December 2023
November 2023
October 2023
September 2023
August 2023
July 2023
June 2023
March 2023
February 2023
January 2023
December 2022
November 2022
October 2022
September 2022
August 2022
July 2022
June 2022
May 2022
April 2022
March 2022
February 2022
January 2022
December 2021
November 2021
October 2021
September 2021
August 2021
July 2021
June 2021
May 2021
March 2021
February 2021
January 2021
December 2020
November 2020
October 2020
September 2020
August 2020
July 2020
June 2020
May 2020
April 2020
March 2020
February 2020
January 2020
December 2019
November 2019
October 2019
August 2019
June 2019
May 2019
January 2019
December 2018
November 2018
October 2018
September 2018
August 2018
July 2018
June 2018
May 2018
April 2018
March 2018
February 2018
January 2018
December 2017