Moć strpljenja i upravljanje anksioznošću

Učenje strpljenju nije lako. Ali, ako radite na njemu i razvijate pouzdan i pozitivan stav, moći ćete se nositi sa stresom efektivnije i uspješnije.

Um često ide brže od samog života.  Jedan od ključeva usporavanja uma je praktikovanje strpljenja. Pokušajte održati pozitivan pogled na svijet dok kultivišete svoju sposobnost čekanja. 

Napravite mjesta za navike koje vam omogućavaju da otpustite anksioznost, pritisak i brige. Tako dopuštate da se stvari dogode onda kada treba, tj. u pravom trenutku. 

​Stručnjaci, čini se, imaju drugačije mišljenje o tome da li je nestrpljivost naučeni obrazac ponašanja ili urođena osobina. Bez obzira na slučaj, jedna stvar je jasna:  naš društveni kontekst podstiče osjećaj nezadovoljstva i čini da želimo neposredne i brze rezultate. Zato je teško čekati na stvari. 

Ljudi završavaju osjećajući se bespomoćno kada shvate da mnogo toga nije pod njihovom kontrolom.

Što dolazi prvo: Anksioznost ili nestrpljenje?
Ne znamo tačno da li naše nestrpljenje dovodi do anksioznosti ili nas anksioznost čini manje tolerantnim na čekanje. Ono što znamo je da su ovo dvoje savršeni par koji pokreće stres i preaktivan mozak. Oni mogu uzrokovati nesanicu, umor, probleme sa koncentracijom, nedostatak motivacije i, naravno, veliko nezadovoljstvo.
Osnovna i učinkovita strategija za regulisanje tih emocija je razvijanje strpljenja. Važno je shvatiti da kultivisanje strpljenja nije lagan zadatak. To je zato što se mozak navikava na određene obrasce mišljenja. Ako svoj mozak upoznate s mirnijim i optimističnijim pristupom, pokazaće otpor. Međutim, strpljenje je moguće kultivisati.

"Tvoj um će odgovoriti na većinu pitanja ako naučiš da se opustiš i čekaš na odgovor."
-William S. Burroughs-

Snaga strpljenja za kvalitetniji život
Rezultat stalne nestrpljivosti je anksioznost. Kombinacija nestrpljenja i anksioznosti može biti razorna. One mogu dovesti do fizičkih problema poput bolova u mišićima, glavobolja, palpitacije srca ili problema sa probavom. Nestrpljenje je poput "malicioznog programa" koji se instalira u vaš mozak. Jednom kada se nađe tamo, počinje aktivirati  mehanizme kognitivne distorzije. Počinje čim se probudite. Ako se kafa ne skuva dovoljno brzo ili autobus koji vas vodi na posao kasni, pretpostavljate da ćete imati loš dan. Ako ne napravite nacrt projekta koji ste imali na umu danas, znate da ćete se osjećati isfrustrirano i očajno. Slijedom toga,  žurba je poput otrova koji iskrivljuje i kvari vaše misli i raspoloženje.
Albert Ellis, poznati kognitivni psihoterapeut i zastupnik racionalne terapije ponašanja, govorio je o učincima nekontrolisane anksioznosti. Ako vaša anksioznost "divlja", počeće da vrši kontrolu nad vašim životom. Kao takvo, strpljenje je idealan pristup koji će vam pomoći da ponovno steknete kontrolu.
Samoregulacija je ključ strpljenjaGodine 2018., Sveučilište Sjeverne Floride u Jacksonvilleu sprovelo je zanimljivu studiju  o moći strpljenja. Doktor filozofije Dominik Guess bio je glavni istraživač studije. Istraživanje je pokazalo da, u nekim kulturama, strpljenje ima više smisla ljudima zbog vrlo konkretne psihološke funkcije: samoregulacije.

• Samoregulacija je, u stvari, samokontrola. Drugim riječima, to je sposobnost koja vam omogućava upravljanje sebom i svojim reakcijama na vanjske događaje i pritisak.
• Pristupi samoregulaciji zahtijevaju da razvijete sljedeće karakteristike:
  • Odraz.
  • Emocionalno upravljanje.
  • Samokontrolu.
  • Asertivnost.
  • Društvene sposobnosti.
  • Toleranciju.​

Četiri "stuba" strpljenja
Moramo pojasniti neke ideje o strpljenju.  Ljudi često razumiju strpljenje na pogrešan način i povezuju ga sa pasivnošću, rezignacijom ili jednostavnom sposobnošću čekanja na nešto. Da bismo dobili jasniju sliku o tome što zapravo znači strpljenje, pogledajmo tzv. "stubove strpljenja". To su karakteristike koje bi trebalo početi razvijati koliko danas:

• Strpljenje je sloboda. To je emocionalno oslobađajuća praksa koja vas uči da čekate, promatrate i da znate kada da djelate.
• Strpljenje je saosjećanje. Ovaj aspekat strpljenja podrazumijeva poštovanje sebe. Ne bi trebalo da vršite pritisak na sebe jer niste u stanju raditi stvari onako kako ste očekivali. Morate sebi pomoći, vrjednovati sebe i naučiti biti sebi najveći saveznik.
• Strpljenje dovodi do pokreta i djelovanja. Strpljivi ljudi nisu spori. Oni takođe ne odustaju, niti su izolirani od stvarnosti. Naprotiv, snaga strpljenja omogućava vam da sačuvate svoju energiju za djelanje. Omogućava vam da iskoristite svoju intuiciju kako biste bolje razumjeli kada je najbolje vrijeme za djelanje.
• Povjerenje i optimizam su "sjeme" djelotvornog strpljenja. Strpljenje podrazumijeva određenu količinu povjerenja u sporo odvijanje događaja. Morate vjerovati da će se stvari dogoditi u pravo vrijeme. Imati um koji je brži od samog života je beskorisno, jer sve što je važno događa se ovdje i sada.​ ​
  

U zaključku, sjetite se da je strpljenje koncentrisana snaga. To je takođe i vrlina ljudi koji su naučili upravljati svojim osjećajima i mislima. Ti ljudi znaju da sve ima svoj trenutak.
Ponekad pokušavamo prolaziti kroz život kada ga stvarno treba uživati ​​i poštovati. Opustite se, usporite, uvjerite se da se krećete u pravom smjeru i oslonite se na moć strpljenja.