Moždani valovi: delta, teta, alfa i gama

Postoji pet vrsta moždanih valova i djeluju gotovo poput glazbenih nota. Neke su niske frekvencije, drugi su visoke frekvencije. Zajedno imaju moć stvaranja sklada. Vaše misli, emocije i osjećaji su u savršenoj ravnoteži, centrirani i otvoreni za sve oko vas.

Jeste li ikad čuli nekoga da kaže nešto poput:  "Želim trenirati svoje moždane alfa valove da budu opušteniji i da postignu više unutrašnjeg mira"?  U stvari, ljudi čak razgovaraju o bio-povratnim informacijskim strojevima koji mogu podstaći određene moždane valove da nas dovedu do određenih stanja svijesti. 

"Oko hvata, a mozak daje stvarima oblik."
-Paul Cézanne-

Kada su u pitanju naši moždani valovi, ključ autentičnog zdravlja i sreće leži u dopuštanju svakom od njih da rade na svoj način, u svojoj frekvenciji i na optimalnoj razini. Takođe se treba sjetiti da oni nisu statični. Oni se, prije, mijenjaju kako postajemo stariji. Dakle, poenta nije opsjednutost poboljšavanjem naših beta valova radi boljeg fokusiranja ili naših gama valova za ulazak u duhovno stanje.
Istina je da  nijedna vrsta moždanog vala nije bolja ili „posebnija“ od druge. Svi su oni važni, jer su svi posljedica električne aktivnosti naših neurona i mentalnih stanja.

Različite vrste moždanih valova
Svi znamo da je mozak elektrohemijski organ. Zapravo, neurolozi objašnjavaju da ako bi se sve naše živčane stanice istodobno aktivirale, bilo bi dovoljno energije za uključivanje jedne sijalice. Prilično je nevjerojatno!
Ova je električna aktivnost odgovorna za različite vrste moždanih valova. To je složen, fascinantan, savršen proces u kojem svaka aktivnost, mentalno stanje i misao mogu emitirati svojevrsni moždani val.
Tijekom dana naš mozak aktivira svih pet vrsta moždanih valova. Ovisno o tome što radimo u ovom trenutku, neki moždani valovi biće aktivniji u određenim dijelovima mozga, dok će drugi biti manje aktivni u drugim područjima, ali nijedan od njih neće biti "isključen" sam po sebi.
Na primjer, vaši alfa valovi mogu u nekom trenutku biti intenzivno aktivni u vašem prednjem režnjaku, zbog čega ćete se osjećati pomalo anksiozno. Međutim, isti ti alfa valovi u okcipitalnom području podrazumijevali bi idealno stanje opuštenosti. Ove nijanse je dobro imati na umu. Pogledajmo sada različite vrste moždanih valova i šta oni rade.


1. Delta valovi (1 do 3 Hz)
Delta valovi imaju najveću amplitudu valova i povezani su sa dubokim spavanjem, ali bez snova. Zanimljivo je da su vrlo česte kod beba i male djece. Što smo stariji, manji je broj tih moždanih valova koje proizvodimo. Naš se san i sposobnost opuštanja postupno pogoršavaju tijekom godina.

Općenito, delta moždani valovi povezani su sa nesvjesnim tjelesnim aktivnostima, poput regulacije vašeg otkucaja srca i probave.

• Što se događa ako se moždani valovi delta pojave na vrlo visokim stupnjevima elektroencefalograma (EEG)? To može biti pokazatelj moždane ozljede, poteškoća sa učenjem ili čak teškog ADHD-a (poremećaja sa deficitom pažnje).
• Što se događa ako se na EEG-u pojave kao preniski? To može značiti slab san.
• Zdrava razina delta valova je dobra za vaš imunološki sustav, san i učenje.

2. Teta valovi (3,5 do 8 Hz)
Ova druga vrsta moždanih valova kreće se od 3,5 do 8 Hz i uglavnom se odnosi na maštu, refleksiju i san. Zabavna činjenica:  Teta valovi su aktivniji kada doživljavamo vrlo duboke emocije.
Na primjer, kada smo upravo završili neki naporan posao ili zadatak koji nam je oduzeo puno energije,  kada se opustimo i pustimo mašti da „leti“, teta valovi preuzimaju kontrolu u našem mozgu.

• Visoki teta valovi mogu biti povezani sa depresivnim poremećajem ili nedostatkom pozornosti.
• Niski teta valovi odgovaraju anksioznosti, stresu i niskoj emocionalnoj samosvijesti.
• Zdrava razina telta valova dobra je za kreativnost, emocionalnu povezanost i intuiciju.

3. Alfa valovi (8 do 13 Hz)
Alfa valovi nastaju onda kada smo mirni, ali ne spavamo. Kada smo opušteni i spremni za meditaciju. Kad smo na kauču i gledamo televiziju ili se u krevetu opuštamo, ali prije spavanja.

• Visoka razina Alfa valova sprječiće nas da se usredotočimo i čak nas može natjerati da se osjećamo kao da nemamo energije.
• Niska razina alfa valova odgovara anksioznosti, stresu i nesanici.

4. Beta valovi (12 do 33 Hz)
Sada smo prešli iz niskih / umjerenih moždanih valova na višu razinu. Sada smo u onom većem spektru frekvencija koje proizlaze iz intenzivnih neuronskih aktivnosti. Vrlo su zanimljivi, kao i složeni. To se događa u trenucima kada usmjeravamo našu punu pažnju, budnu pažnju i kada smo u potrazi za podražajima.
Aktivnosti poput vožnje, polaganja ispita i prezentacije su dobri primjeri. Međutim,  prekomjerna aktivacija naših neurona može dovesti do štetne tjeskobe i stresa.

• S druge strane, nizak nivo beta valova doveo bi do pretjerano opuštenog, ležećeg, čak depresivnog stanja.
• Idealna razina pomaže nam da budemo puno otvoreniji  i  usredotočeniji. Tada smo najbolji u rješavanju problema.

5. Gama valovi (25 do 100 Hz)
Kada čujete riječ "gama", ono što vam može odmah pasti na pamet su poznati gama zraci, sa svojom valnom dužinom i velikim elektromagnetskim zračenjem. Pa, gama valovi i gama zraci imaju samo nešto zajedničko: vrlo visoku frekvenciju.
Neuroznanstvenici počinju saznavati više činjenica o gama valovima, ali donedavno se o njima znalo vrlo malo. Pored toga, vrlo je teško snimiti ih u EEG-u. Potječu iz talamusa i nevjerovatnom brzinom se kreću od stražnjeg dijela mozga do prednjeg.

• Gama valovi povezani su sa zadacima kognitivne obrade visoke razine.
• Povezani su s našim stilom učenja, našom sposobnošću da unosimo nove informacije te našim osjetilima i opažanjima.
• Na primjer, osobe sa mentalnim problemima ili poteškoćama u učenju imaju tendenciju da imaju manje od polovice uobičajenih aktivnosti gama valova.
• Visoki stupnjevi gama valova vide se za vrijeme stanja sreće .
• Fazu spavanja REM također karakterizira visoka razina aktivnosti u ovom rasponu frekvencija.​

Zaključno, učenje o različitim vrstama moždanih valova omogućava nam da shvatimo da  naši mentalni procesi, naše emocije, aktivnosti i naša ponašanja proizvode „energiju“ u našem mozgu. Ključno je, dakle, biti toga svjestan, naučiti se opustiti i biti prijemčiviji i intuitivniji, te raditi na upravljanju emocijama kako bi anksioznost djelovala u našu korist, a ne protiv nas.

(izvor: exploringyourmind.com)