Postoji pet vrsta moždanih valova i djeluju gotovo poput glazbenih nota. Neke su niske frekvencije, drugi su visoke frekvencije. Zajedno imaju moć stvaranja sklada. Vaše misli, emocije i osjećaji su u savršenoj ravnoteži, centrirani i otvoreni za sve oko vas.
Jeste li ikad čuli nekoga da kaže nešto poput: "Želim trenirati svoje moždane alfa valove da budu opušteniji i da postignu više unutrašnjeg mira"? U stvari, ljudi čak razgovaraju o bio-povratnim informacijskim strojevima koji mogu podstaći određene moždane valove da nas dovedu do određenih stanja svijesti.
"Oko hvata, a mozak daje stvarima oblik." -Paul Cézanne- Kada su u pitanju naši moždani valovi, ključ autentičnog zdravlja i sreće leži u dopuštanju svakom od njih da rade na svoj način, u svojoj frekvenciji i na optimalnoj razini. Takođe se treba sjetiti da oni nisu statični. Oni se, prije, mijenjaju kako postajemo stariji. Dakle, poenta nije opsjednutost poboljšavanjem naših beta valova radi boljeg fokusiranja ili naših gama valova za ulazak u duhovno stanje. Istina je da nijedna vrsta moždanog vala nije bolja ili „posebnija“ od druge. Svi su oni važni, jer su svi posljedica električne aktivnosti naših neurona i mentalnih stanja. Različite vrste moždanih valova Svi znamo da je mozak elektrohemijski organ. Zapravo, neurolozi objašnjavaju da ako bi se sve naše živčane stanice istodobno aktivirale, bilo bi dovoljno energije za uključivanje jedne sijalice. Prilično je nevjerojatno! Ova je električna aktivnost odgovorna za različite vrste moždanih valova. To je složen, fascinantan, savršen proces u kojem svaka aktivnost, mentalno stanje i misao mogu emitirati svojevrsni moždani val. Tijekom dana naš mozak aktivira svih pet vrsta moždanih valova. Ovisno o tome što radimo u ovom trenutku, neki moždani valovi biće aktivniji u određenim dijelovima mozga, dok će drugi biti manje aktivni u drugim područjima, ali nijedan od njih neće biti "isključen" sam po sebi. Na primjer, vaši alfa valovi mogu u nekom trenutku biti intenzivno aktivni u vašem prednjem režnjaku, zbog čega ćete se osjećati pomalo anksiozno. Međutim, isti ti alfa valovi u okcipitalnom području podrazumijevali bi idealno stanje opuštenosti. Ove nijanse je dobro imati na umu. Pogledajmo sada različite vrste moždanih valova i šta oni rade. 1. Delta valovi (1 do 3 Hz) Delta valovi imaju najveću amplitudu valova i povezani su sa dubokim spavanjem, ali bez snova. Zanimljivo je da su vrlo česte kod beba i male djece. Što smo stariji, manji je broj tih moždanih valova koje proizvodimo. Naš se san i sposobnost opuštanja postupno pogoršavaju tijekom godina.
Općenito, delta moždani valovi povezani su sa nesvjesnim tjelesnim aktivnostima, poput regulacije vašeg otkucaja srca i probave.
2. Teta valovi (3,5 do 8 Hz) Ova druga vrsta moždanih valova kreće se od 3,5 do 8 Hz i uglavnom se odnosi na maštu, refleksiju i san. Zabavna činjenica: Teta valovi su aktivniji kada doživljavamo vrlo duboke emocije. Na primjer, kada smo upravo završili neki naporan posao ili zadatak koji nam je oduzeo puno energije, kada se opustimo i pustimo mašti da „leti“, teta valovi preuzimaju kontrolu u našem mozgu.
3. Alfa valovi (8 do 13 Hz) Alfa valovi nastaju onda kada smo mirni, ali ne spavamo. Kada smo opušteni i spremni za meditaciju. Kad smo na kauču i gledamo televiziju ili se u krevetu opuštamo, ali prije spavanja.
4. Beta valovi (12 do 33 Hz) Sada smo prešli iz niskih / umjerenih moždanih valova na višu razinu. Sada smo u onom većem spektru frekvencija koje proizlaze iz intenzivnih neuronskih aktivnosti. Vrlo su zanimljivi, kao i složeni. To se događa u trenucima kada usmjeravamo našu punu pažnju, budnu pažnju i kada smo u potrazi za podražajima. Aktivnosti poput vožnje, polaganja ispita i prezentacije su dobri primjeri. Međutim, prekomjerna aktivacija naših neurona može dovesti do štetne tjeskobe i stresa.
5. Gama valovi (25 do 100 Hz) Kada čujete riječ "gama", ono što vam može odmah pasti na pamet su poznati gama zraci, sa svojom valnom dužinom i velikim elektromagnetskim zračenjem. Pa, gama valovi i gama zraci imaju samo nešto zajedničko: vrlo visoku frekvenciju. Neuroznanstvenici počinju saznavati više činjenica o gama valovima, ali donedavno se o njima znalo vrlo malo. Pored toga, vrlo je teško snimiti ih u EEG-u. Potječu iz talamusa i nevjerovatnom brzinom se kreću od stražnjeg dijela mozga do prednjeg.
Zaključno, učenje o različitim vrstama moždanih valova omogućava nam da shvatimo da naši mentalni procesi, naše emocije, aktivnosti i naša ponašanja proizvode „energiju“ u našem mozgu. Ključno je, dakle, biti toga svjestan, naučiti se opustiti i biti prijemčiviji i intuitivniji, te raditi na upravljanju emocijama kako bi anksioznost djelovala u našu korist, a ne protiv nas.
(izvor: exploringyourmind.com)
0 Comments
Your comment will be posted after it is approved.
Leave a Reply. |
|
KATEGORIJE
All
ANKSIOZNOST
DEPRESIJA
Emocije
EMOTIVNE TRAUME
FOBIJE
Hemija Organizma I Psiha
INTELIGENCIJA
JUNGOV SISTEM
LIČNOST
NARCISTIČKI POREMEĆAJ LIČNOSTI
NEURONAUKA
Poremećaji Ličnosti
POREMEĆAJI RASPOLOŽENJA
PSIHOZA
RODITELJSTVO/DJEČIJA PSIHOLOGIJA
SINDROMI
SPAVANJE I SNOVI
STRES
Arhiva
March 2023
February 2023
January 2023
December 2022
November 2022
October 2022
September 2022
August 2022
July 2022
June 2022
May 2022
April 2022
March 2022
February 2022
January 2022
December 2021
November 2021
October 2021
September 2021
August 2021
July 2021
June 2021
May 2021
March 2021
February 2021
January 2021
December 2020
November 2020
October 2020
September 2020
August 2020
July 2020
June 2020
May 2020
April 2020
March 2020
February 2020
January 2020
December 2019
November 2019
October 2019
August 2019
June 2019
May 2019
January 2019
December 2018
November 2018
October 2018
September 2018
August 2018
July 2018
June 2018
May 2018
April 2018
March 2018
February 2018
January 2018
December 2017