Od depresije danas pati veliki broj ljudi u cijelom svijetu. Moglo bi se reći da je depresija u samom vrhu po broju oboljelih u bilo kojoj razvijenoj i modernoj državi.
Samo oboljenje je vrlo ozbiljno, jer ne samo da se loše odražava na kvalitet života, već ugrožava život onih koji pate: broj samoubistava konstantno raste. I pored činjenica i očiglednog stanja u modernom društvu, o depresiji i dalje vladaju određene zablude, predrasude i mitovi.
Savremeno društvo i savremeni način života je izrodio depresiju, ali je, na žalost, izrodilo i mnoge mitove o depresiji. Alarm za uzbunu nastaje tek onda kada osoba okonča život, čitaj: suviše kasno. Stoga je bitno informisati se šta je depresija, a šta nije, i shvatiti stanje ozbiljno, jer kao što je već napomenuto, u težim slučajevima, oboljeloj osobi prijeti opasnost po život.
“Svako jutro kada se probudim, jedina stvar kojoj se radujem je ponovno odlaženje u krevet i san kao zaborav.” (anonymous) Dolje su nabrojane najčešće predrasude i zablude u vezi sa depresijom:
Zabluda 1: "DEPRESIJA JE U VAŠOJ GLAVI ("sami ste je izazvali")"
Ovo je jedna od najrasprostranjenijih zabluda. Vjerovanje da je “sve u vašoj glavi” ukazuje na ogromno nerazumijevanje. Daleko od uobičajenog uvjerenja da je depresija nešto što je samo u glavi, oni koji prolaze kroz depresiju znaju da ona utiče i na cijelo fizičko tijelo i zdravlje. Nesanica, zamor, hronični bolovi u mišićima i glavobolje su samo neki od potencijalnih somatskih simptoma. Depresija prelazi preko uma u cijelo tjelo. “Svaka misao se pretvara u borbu, svaki dah u rat. Mislim da više ne pobjeđujem.” (anonymous) Zabluda 2: "DEPRESIJA JE ISTO ŠTO I TUGA" Kad čujete da neko pati od depresije, odmah pomislite da je on/ona po prirodi vrlo tužna osoba. Međutim, to nije tačno. Svi osjećamo tugu u određenim trenucima, ali između tuge i depresije je ogromna razlika. Tuga je prolazna. Prije ili kasnije, naše emocije će se promijeniti, i osjećaćemo se srećnije. Stvari stoje drugačije sa depresijom. Depresija nije nešto što prolazi samo od sebe; ona ostaje i opstaje sa svim ostalim: apatijom, prazninom, bolom. Depresija ne dolazi sama, ne javlja se “tek tako” iz čista mira, već dolazi uz mnoga druga negativna osjećanja što čini da se pacijent osjeća potpuno skrhano i pod ogromnim teretom.
"Depresija čini da se osjećate kao da se davite unutar sopstvenog uma."
(anonymous) Zabluda 3: "OD DEPRESIJE PATE SLABI" Depresija nije znak slabosti, depresija znači da ste bili suviše jaki u beznadežnoj situaciji.
Od depresije ne pate osobe koje su slabe. Kada obole od ove bolesti, mnogi će ih posmatrati kao nesposobne da se nose sa poteškoćama i problemima koje život donosi, tj. slabima da se suoče sa cijelim životom. Paradoks je u tome što je upravo suprotna stvar istina, jer depresija je uvijek rezultat nečega dubljeg: često je znak da se osoba suviše dugo borila sa problemima koji se jednostavno ne rešavaju.
Depresija nije izbor. Depresivna osoba nema slab um. Zabluda 4: "DEPRESIJA NESTAJE S VREMENOM" Još jedna od zabluda je da depresija može jednostavno nestati. Depresija nije nešto što prolazi, pogotovo nešto što prolazi preko noći. To je nešto što ostaje i opstaje, nešto što je toliko bolno i nepodnošljivo da može dovesti i do samoubistva. Depresija zahtijeva profesionalnu pomoć. Bez stručne pomoći, gotovo ju je nemoguće prevazići. Uz profesionalnu pomoć osoba uči kako da se nosi sa ovom bolešću i kako da je prevazilazi. Depresija nije jednostavno oboljenje. Depresija je bolest koja uništava pacijenta, njegovu snagu, nade i želju za životom. Vrijeme ne liječi sve, pogotovo ne liječi depresiju. Ignorišući depresiju nećete učiniti da ona nestane. “Često sam tih, a u stvari vrištim iznutra.” (anonymous) Zabluda 5: "DJECA I ADOLESCENTI NE OBOLIJEVAJU OD DEPRESIJE" Možda ste nekad čuli ovo (retoričko) pitanje: “Zašto djeca ne obole od depresije?” Ovo je primjer zablude, neinformisanosti i neznanja. Djeca ipak obolijevaju od depresije. Djeca i adolescenti doživljavaju mnoge probleme kako kod kuće, tako i vani u školi i u društvu svojih vršnjaka. Nefunkciobalne porodice, maltretiranje u školi, nedostatak osjećaja prihvaćenosti, neiskustvo i nerazumijevanje života: sve ovo može izazvati depresiju kod djece i adolescenata. Ono što nije sasvim poznato je mogu li osjetiti depresiju istog intenziteta kao i odrasli, tj. koliko je intenzitet njihove depresije. Dobro su poznati mnogi slučajevi adolescenata širom svijeta koji su izvršili samoubistvo. Ovo nije rezultat neke umišljene prolazne tuge, već je znak da je osoba bila u poodmakloj depresiji.
“Depresija je poput zatvora u kom ste ujedno i zatvorenik koji pati, i okrutni zatvorski čuvar.”
- Doroti Rou- Zabluda 6: "MUŠKARCI RJEĐE OBOLIJEVAJU OD DEPRESIJE" Jedan od čestih mitova o depresiji je da ona ne utiče toliko na muškarce. Depresija podjednako pogađa i muškarce i žene. Ova bolest ne bira pol. Ovaj mit povezan sa mitom o slabosti kao navodnim “indikatorom” depresije. Statistički gledano, više žena pati od depresije, ali ovdje se radi o nečem drugom: muškarci imaju tedenciju da je dugo skrivaju, skrivaju je efikasnije i ne traže liječenje. Ovo je čini čak opasnijom. Često se otkrva da je muškarac imao depresiju onda kada je suviše kasno da mu se spasi život. “Moj najveći strah je da ćeš me vidjeti upravo onako kako ja vidim sebe” (anonymous) Zabluda 7: "RAZGOVOR O DEPRESIJI POGORŠAVA STANJE" Još jedna od uobičajenih zabluda o depresiji je da će se bolesnik osjećati još gora ako razgovara o depresiji. Depresija je još uvijek “tabu”, zato se i izbjegava razgovor o njoj. Međutim, nekome ko pati od depersije razgovor je prijeko potreban. Zbog toga psiholozi igraju važnu ulogu. Ovo je posebno važno u slučaju kada porodica i prijatelji oboljelog odbijaju da ozbiljno razmotre ovo stanje i da razgovaraju o njemu. Pokazivanje interesovanja za osobu i njeno oboljenje će pomoći vama da bolje razumijete osobu i njeno zagonetno ponašanje, a pomoći će i osobi u liječenju. Često kada kažem “Dobro sam”, poželim da me neko čvrsto zagrli, pogleda u oči i kaže: “Znam da nisi.” (anonymous)
0 Comments
Your comment will be posted after it is approved.
Leave a Reply. |
|
KATEGORIJE
All
ANKSIOZNOST
DEPRESIJA
Emocije
EMOTIVNE TRAUME
FOBIJE
GRANIČNI POREMEĆAJ LIČNOSTI
Hemija Organizma I Psiha
INTELIGENCIJA
JUNGOV SISTEM
LIČNOST
NARCISTIČKI POREMEĆAJ LIČNOSTI
NEURONAUKA
Poremećaji Ličnosti
POREMEĆAJI RASPOLOŽENJA
PSIHOPATIJA
PSIHOZA
RODITELJSTVO/DJEČIJA PSIHOLOGIJA
SINDROMI
SPAVANJE I SNOVI
STRES
Arhiva
November 2024
August 2024
July 2024
June 2024
May 2024
April 2024
March 2024
February 2024
January 2024
December 2023
November 2023
October 2023
September 2023
August 2023
July 2023
June 2023
March 2023
February 2023
January 2023
December 2022
November 2022
October 2022
September 2022
August 2022
July 2022
June 2022
May 2022
April 2022
March 2022
February 2022
January 2022
December 2021
November 2021
October 2021
September 2021
August 2021
July 2021
June 2021
May 2021
March 2021
February 2021
January 2021
December 2020
November 2020
October 2020
September 2020
August 2020
July 2020
June 2020
May 2020
April 2020
March 2020
February 2020
January 2020
December 2019
November 2019
October 2019
August 2019
June 2019
May 2019
January 2019
December 2018
November 2018
October 2018
September 2018
August 2018
July 2018
June 2018
May 2018
April 2018
March 2018
February 2018
January 2018
December 2017