Naš mozak voli iznenađenja

Kada pročitate riječ "iznenađenje", vjerovatno mislite na nešto pozitivno, na poklone ili slične vrste iznenađenja. Vaš mozak voli ovaj efekat. Nastavite čitati da biste saznali zašto!

Zašto mozak voli iznenađenja? Iznenađenje je osnovna emocija uzrokovana nepredviđenim podsticajem. Kad iznenađenje nije ugodno, nastaje negativna emocija poput straha, bijesa ili tuge.
No, kada je iznenađenje pozitivno, rezultat je ugodan i tada se pokreće intenzivnu aktivaciju u određenim dijelovima mozga. Ta su područja odgovorna za druge osjećaje, poput zadovoljstva.
Dakle, mogli bismo reći da postoji fiziološki dokaz da mozak voli iznenađenja.

Područja mozga koja se uključuju prilikom iznenađenja
Nucleus accumbens, koji je dio bazalnih ganglija, igra važnu ulogu u obradi iznenađenja.
On se takođe aktivira kada ste u nepredvidivoj situaciji. To se događa jer vaš mozak, nesvjesno, očekuje nagradu.
Kao i u drugim emocijama, i amigdala takođe ima važnu ulogu u iznenađenju. Pomaže vam da odlučite je li ono što ste otkrili dobro za vas ili ne . U tom pogledu aktiviraju se dvije različite skupine neurona:

• S jedne strane, aktivira se grupa neurona  kada dobijete nagradu.
• S druge strane, drugi se neuroni aktiviraju kada dobijete nešto neprijatno, nešto što vam se ne sviđa. Kao dvije suprotstavljene frakcije, jedna se ne aktivira ako je aktivirana druga.

Mozak voli iznenađenja
Kao što smo već pomenuli, kad iznenađenje nije ugodno, to vodi do negativnih emocija. Međutim, kada je iznenađenje ugodno, to vodi do pozitivnih emocija koje možete dugo doživljavati.
Negativna iznenađenja obično od vas zahtijevaju brzu reakciju, dok pozitivna dovode do smirenosti i sreće.

Brojni istraživači posvetili su svoje napore spoznavanju zašto se to događa i može li se iznenađenje upotrijebiti za primjenu neke vrste pozitivne intervencije u terapeutske svrhe. Neki su američki znanstvenici pokazali da se nucleus accumbens aktivira kada se pojavi neočekivani podražaj .

Zanimljivo je da je nucleus accumbens izuzetno važno područje u doživljavanju užitka u mozgu. To je vjerojatno razlog zašto mozak voli iznenađenja. Nije važno je li iznenađenje dobro ili loše, jer se ova regija svaki put uključuje, aktivirajući mehanizme užitka.
Savršen primjer je činjenica da mnogi ljudi vole odlaziti u "uklete kuće" (kuće sa duhovima). Otkrivaju mnoga "iznenađenja" koja na prvi pogled trebaju biti negativna i dovesti do emocija poput straha ili gađenja.
​
Učinak na učenje i pamćenje
Učenje je jedan od najzanimljivijih kognitivnih procesa u psihologiji i neuroznanosti. U proteklih 50 godina, znanstvenici su identificirali čimbenike koji utječu ili stvaraju učenje koje ljudi ne zaboravljaju, a iznenađenje je jedan od njih.
Prema nekim autorima, snaga kojom se jedan element povezuje sa drugim postaje sve jačadok ne prestane imati iznenađujući učinak. Drugim riječima, ako nekoliko puta Stimulus A predstavite Stimulusu B (nepredvidivo), osoba će očekivati ​​Stimulus B. Ali čim osoba shvati da su oni uvijek povezani, njihova će reakcija biti manje intenzivna. Kao rezultat toga, znanstvenici su predložili da će, kada vas neki podsticaj dobro iznenadi, vjerovatnije da će vam on ostati u sjećanju.
Ova veza između učenja i iznenađenja u mozgu dokazana je u nedavnim "neuroimaging studijama".

2001. godine, skupina britanskih i australijskih istraživača promatrala je što se dogodilo sa mozgom ako se uključi iznenađenje dok su nešto učili. Zaključili su da se područje zvano nucleus accumbens aktivira sve manje kako sudionici postaju upoznati sa prezentacijom podražaja. Međutim, kad su vidjeli još jedno iznenađenje, ono bi se ponovno aktiviralo.
Studije su takođe pokazale da, kada se određene situacije dogode u isto vrijeme kao i iznenađenje, one ostaju duže u sjećanju osobe  To može biti zato što iznenađenja pokreću niz kolinomimetičkih i dopaminergičkih mehanizama koji povećavaju pažnju i motivaciju.

(izvor: exploringyourmind.com)