Postoji niz navika koje snižavaju IQ, a koje su dio svakodnevne rutine velikog broja ljudi. Možete mislite da spomenute navike nemaju nikakve veze sa IQ-om. Međutim, znanost je dokazala da one presudno utiču na način rada ljudskog mozga.
Navike koje snižavaju IQ odnose se na način prehrane i vaš životni stil općenito. Istraživanja su otkrila da određene aktivnosti koje obavljate mogu sustavno utjecati na kognitivne sposobnosti i kritičko razmišljanje osobe.
Imajte na umu da je IQ "koeficijent inteligencije" dobivena primjenom psihometrijskih testova. Iako se svi ne slažu s ovom metrikom ili implikacijama koje bi iz nje mogle proizaći, očito je da oni koji imaju određene navike dobivaju lošije ocjene.
Pogledajmo svakodnevne navike koje snižavaju IQ. Pretjerano gledanje televizije Gledanje televizije vrlo je čest način za zabavu. To je nesumnjivo jedan od najjeftinijih i najlakših oblika odvraćanja pažnje ljudi od bitnijih tema i problema. Osjećamo se opušteno jer zapravo ne moramo činiti nikakav fizički ili mentalni napor, samo sjedimo i gledamo što se događa na TV-u, ili će ljudi na brzaka odgledati vijesti kako bi se "informisali", a da se uopšte ne pitaju koliko je tačno sve što čuju. Cijena ove navike može biti vrlo visoka. Gledanje previše televizije jedna je od navika koja definitivno smanjuje IQ osobe. Ne radi se samo o tome da ste pasivni, već i na neki način trpi vaš mozak. Ljudi koji pretjerano gledaju TV gube moć pravilnog prosuđivanja i kritičkog razmišljanja. Drugim riječima, prestaju koristiti sopstveni mozak, i dobija se efakat: "neka drugi razmišljaju umjesto mene". VIŠE NA OVU TEMU: 10 Strategija koje mediji koriste radi manipulacije ljudskim umom Konzumiranje masnoća lošeg kvaliteta Mnogo obroka koje konzumiramo svaki dan može uključivati masnoće izrazito lošeg kvaliteta. Mogu se pronaći gotovo svuda, posebno u slatkišima i prerađenoj hrani. Primjeri loših masnoća su rafinisana biljna ulja, posebno sojino, suncokretovo i palmino koja su danas najviše u upotrebi, kao i sve vrste biljnih margarini. Ovdje takođe pate i djeca. Znanost je otkrila da takve vrste hrane i loše biljne masnoće utječu na kardiovaskularni sistem jer povećavaju "loš holesterol", što oštećuje rad krvožilnog sistema. Morate znati da vaš mozak treba masnoće visokog kvaliteta, kao i visokokvalitetni holesterol. Holesterol se mora unositi iz visokokvalitenih masnoća životinjskog porijekla. Mozak bez holesterola ima tendenciju da se sužava (degradira) i ne može se obnavljati u onoj mjeri u kojoj bi trebalo. Visokokvalitetne masnoće možete naći u prirodnom mliječnom maslacu i jajima.
Multitasking, jedna od navika koja smanjuje IQ
Neuroznanstvenik Earl Miller sproveo je studiju na Tehnološkom institutu u Massachusettsu. Istraživanje je bilo usredotočeno na učinke rada s podijeljenom pažnjom, kao što je multitasking. Rezultati su bili jasni. Ovo je istraživanje pokazalo da mozak nije osmišljen za obavljanje više zadataka istovremeno. Ljudi stvaraju iluziju da rade mnogo stvari odjednom. Međutim, u stvarnosti i sa kognitivnog stajališta postupak je devastirajući. Isto tako, cijena je visoka s obzirom na dobro intelektualno funkcioniranje. Nedovoljno kvalitetnog sna Nedovoljno kvalitetnog sna jedna je od jako loših navika kada je u pitanju mentalno funkcioniranje. Dobar noćni san čini da se osjećamo revitalizirani, pod naponom i spremni smo za novi dan. Studije pokazuju da se ljudima koji ne spavaju dovoljno ili onima koji ne spavaju kvalitetno dešava više dosade, manje pažnje, više grešaka i emotivno su nestabilniji. Osim toga, oni su definitivno razdražljiviji, što znači da ih bilo što može vrlo lako uznemiriti (i dugo uzdrmati). Slično tome, neke studije pokazuju da nas spavanje čini primječivijima za nove informacije i kritičko rasuđivanje. Kad se dobro odmorimo, lakše nam je obratiti pažnju i zadržati informacije. Konzumiranje previše šećera Šećer nam jeste potreban, ali prevelike količina šećera ne omogućuje mozgu da pravilno funkcionira. UCLA studija je utvrdila da ako osoba 6 dana konzumira velike količine šećera, teže će naučiti, preraditi i upamtiti podatke. Činjenica da demencija ima veću učestalost kod osoba sa dijabetesom nije samo puka slučajnost.
Nadalje, ista studija pokazala je da voće sa previše fruktoze može izazvati isti učinak. Važno je naglasiti da sama potrošnja šećera nije ono što nije u redu. Šećer je zapravo jedna od glavnih namirnica našeg mozga. On nam jeste potreban, ALI pravi problem je prekomjerna konzumacija šećera.
Sve su ovo navike koje snižavaju vaš IQ. Stoga, najpametnije je držati ih pod kontrolom. U redu je ako su one samo sporadične, samo zapamtite da je previše svega loše. Vodite računa o sebi kako biste mogli imati zdraviji i ispunjeniji život. (izvori: gedankenwelt.com exploringyourmind.com psychologytoday.com)
0 Comments
Your comment will be posted after it is approved.
Leave a Reply. |
|
KATEGORIJE
All
ANKSIOZNOST
DEPRESIJA
Emocije
EMOTIVNE TRAUME
FOBIJE
Hemija Organizma I Psiha
INTELIGENCIJA
JUNGOV SISTEM
LIČNOST
NARCISTIČKI POREMEĆAJ LIČNOSTI
NEURONAUKA
Poremećaji Ličnosti
POREMEĆAJI RASPOLOŽENJA
PSIHOZA
RODITELJSTVO/DJEČIJA PSIHOLOGIJA
SINDROMI
SPAVANJE I SNOVI
STRES
Arhiva
March 2023
February 2023
January 2023
December 2022
November 2022
October 2022
September 2022
August 2022
July 2022
June 2022
May 2022
April 2022
March 2022
February 2022
January 2022
December 2021
November 2021
October 2021
September 2021
August 2021
July 2021
June 2021
May 2021
March 2021
February 2021
January 2021
December 2020
November 2020
October 2020
September 2020
August 2020
July 2020
June 2020
May 2020
April 2020
March 2020
February 2020
January 2020
December 2019
November 2019
October 2019
August 2019
June 2019
May 2019
January 2019
December 2018
November 2018
October 2018
September 2018
August 2018
July 2018
June 2018
May 2018
April 2018
March 2018
February 2018
January 2018
December 2017