Ne idite u krevet sa glavom punom briga

Odlazak u krevet ljutit ili zabrinut loša je navika koja nam je svima zajednička.

To radimo a da ne shvatamo, a kada nas preplave emocije, nađemo se s glavama na jastuku čekajući jutro budni. No, novi dan rijetko sam po sebi nudi neko konačano rješenje; i na kraju problemi i dalje ostaju tamo gdje smo ih ostavili - u našoj glavi.

To se dešava svima nama. Svađamo s partnerom i umjesto da riješimo sukob, koristimo prijekor, ružnu riječ ili šutnju. Doživljavamo loš dan na poslu koji ne možemo "preraditi", već ozlojađenost ostaje sa nama. Sve to nosimo sa sobom pod pokrivačima, zaspimo sami (ili sa partnerom), umotani u djetinjasti ponos i nesklad. Dakle, razočarenje se nadovezuje na loš odmor, ako ne i dugu besanu noć.
Loše spavanje i loša noć gotovo se uvijek pretvara u loš dan, s iscrpljenim tijelom i zamućenim umom. U takvom stanju je teško pronaći hrabrost i resurse za rješenje sukoba s partnerom, ili nekog problema na poslu, ili bilo kakvog problema uopšte. Odlazak u krevet u ovom stanju nije stoga najpoželjniji uvjet.
Nedavna istraživanja pokazuju da, iako se možemo odmoriti nekoliko sati, spavanje sa negativnim emocijama utječe na naš mozak. To je svakako zanimljiva činjenica koju treba uzeti u obzir. Pozabavimo se malo više ovom temom.

"Oni koji ne mogu zaspati vjeruju da moraju biti budni."
-Bert Hellinger-

Zašto ne treba ići u krevet ljutit ili zabrinuti?
Ne radi se samo o buđenju lošeg raspoloženja: vi takođe gubite i dobar dio svog kognitivnog potencijala. Odnosno, neki su procesi ograničeni, poput pamćenja, reflektivnih sposobnosti, kreativnosti i unutarnje smirenosti koje su vam potrebne da biste se aktivno i proaktivno suočavali sa problemima.
Kao što je rekao Sherlock Holmes, rješenje bilo kojeg problema je dobar odmor. Međutim, prema riječima stručnjaka, ovaj savjet možemo ispuniti samo ako uspijemo otići u krevet ostavljajući svoje brige za sobom. Naslonite glavu na jastuk sa vedrim, bistrim i usmjerenim umom, odnosno dopustite sebi okrepljujući san.

Ako odemo u krevet preplavljeni pritiskom, pomućeni ili "proždrani"  stresom, anksioznošću ili ljutnjom prema nekome, završićemo pojačavajući te nelagode. To je zato što negativno emocionalno stanje ne samo da otežava usklađivanje sna, već utječe i na mozak na mnogo duži period.
​
Mozak i utjecaj negativnih emocija tijekom odmora
Dr Yunzhe Liu sa sveučilišta u Pekingu sproveo je studiju u suradnji s University College London na ovu temu. Najvažniji aspekat u tom pogledu odnosi se na sposobnost pravilnog upravljanja emocijama i problemima kako bi spavali opuštenije.
Pomoću snimanja magnetnom rezonancom bilo je moguće promatrati koliko spavanje s velikim opterećenjem bijesa, tjeskobe i stresa mijenja različita područja mozga. Ono takođe ima kumulativni učinak. Nećemo primijetiti ako se svađamo  sa partnerom i odlazimo u krevet ljuti u povremenim prilikama; no, takve će se promjene primijetiti kada se ta navika konfigurira i postane uobičajena praksa.
Isto se događa s stresom na poslu i stalnom brigom. Odlazak u krevet sa takvim negativnim utiskom, tjedan nakon tjedna, mijenja mozak na nekoliko načina:

• Hipokampus, struktura povezana s pamćenjem i emocijama, smanjuje svoju veličinu.

• Kad smo ljuti, aktivnost frontalnih režnjeva, odgovornih za racionalno razmišljanje i izvršenje zadatake, značajno se smanjuje. Um pretpostavlja klasičnu viziju tunela, to jest, vidimo samo jedan dio stvarnosti, onaj najnegativniji, postajemo nesposobni da se relativiziramo i nismo u mogućnosti učinkovito implementirati sve resurse za rješavanje problema na kreativan način.

• Pamćenje slabi. Mozak nije u stanju učinkovito obavljati svoje zadatke noću i pokazuje određene poteškoće u konsolidaciji novih sjećanja.

Idite u krevet bez problema
Mnogi kažu: poći u krevet ljut ili zabrinut nije dobra stvar . Međutim, postoje slučajevi kada nas problemi preplave više nego što bi trebalo, a um je prepun "čvorova i litica" na kojima riskiramo da se zaglavimo. Pa što učiniti kako ne bismo išli napeti u krevet?