"Ne znam kakvu odluka da donesem" je možda jedna od najčešćih rečenica koju izgovaraju ljudi koji su nesigurni u sebe tokom donošenja odluka. Donošenje odluka znači biti odgovoran za njihove posljedice. Zato se odluke obično ne donose lako, pogotovo ako se radi o zaista važnim.
Zašto ne možemo lako donisiti odluke?
U stvarnosti, svi znamo kako donositi odluke. Ali najčešće sumnjamo koja je odluka ispravna, a koja ne. Donošenje odluka je jednostavno, ako se osjećamo sigurnima u sebe i ishod. Međutim, nesigurnosti je i previše, a naša nesigurnost je ta koja nas sprječava da donesemo važne odluke u životu. Nesigurnost i naši strahovi. Što znači biti nesiguran/anksiozan tokom donošenja odluka? Osjećaj nesigurnosti znači ne biti usredotočen na sebe jer smo previše zabrinuti zbog onoga što drugi ljudi misle o našoj odluci. Ne znamo kako donositi odluke kada ih temeljimo na tome što drugi ljudi žele od nas ili kako bi se oni osjećali. U takvoj situaciji, nesigurnost samo raste, a tako i naša neodlučnost i strah, ulazeći u začarani krug, što nas čini sve paraliziranijima.
"Ponekad su najmanji odluke one koje zauvijek mogu promijeniti život."
- Keri Russell- Kako se možete početi osjećati sigurnijima u sebe? Osjećaj sigurnosti znači imati samopoštovanje , imati dobre odnose s drugima, vrjednovati ko smo i znati svoje snage i slabosti. To dalje uključuje poznavanje sebe, naših vrijednosti i želja. Kako donositi odluke Kada smo suočeni sa raznim opcijama između kojih moramo birati, na prvom mjestu se moramo osjećati povezano sa sobom i znati ko smo i šta želimo. Na taj način, nismo usredotočeni na ono što drugi misle o našim mogućnostima; mi smo usredotočeni na sebe. Znati šta želimo je od krucijalnog značaja. I drugo, važno je imati dovoljno vremena za razmišljanje o svakoj opciji, procjenjujući sve prednosti i nedostatke. Trebamo uporediti stvari koje nas ubjeđuju i stvari koje nas ograničavaju. Najbolji način procjenjivanja prednosti i nedostataka je davanje numeričke vrijednosti tako da, ovisno o važnosti svakog od njih, dodjelimo im vrijednost između 0 i 5, na primjer. Upotrijebom brojeve kako bismo razlikovalo koliko su važni naši razlozi za svaku opciju vidjećemo šta nam može biti korisnije, tj. šta su nam prioriteti.
Važno je da su vrijednosti koje dodjeljujete iskrene, da se temelje na vlastitim interesima, a ne na interesima drugih ljudi. Oni nisu ti koji moraju donijeti odluku za vas, već vi, zato se morate osloniti na sebe.
Od odluke do djelanja Nakon što ocijenite svaku opciju, trebalo bi postupiti prema rezultatima. Sve što sada preostaje jeste saopštavanje vaše odluke drugima, objašnjavajući svoje razloge, kako ste ocijenili svaku opciju i kako ste došli do zaključka. Nakon toga, postupajte prema i u skladu sa odlukom koju ste donijeli da biste mogli izvesti svoj život na pravi put i uvijek se sjetite razloga koji su vas doveli do te tačke. Najgora je odluka ona koja uopšte nije donijeta. Što je sa strahom? Svaka promjena u životu može prouzročiti strah , što vas dovodi u sumnju da li donosite pravu odluku ili ne. Ali ko zna koja je odluka najispravnija? Jedina osoba koja može odlučiti što vam odgovara ste vi. Pogreške koje činimo služe kao prilike za učenje. Ljudi slijepo prolaze kroz život, ne znajući što se nalazi ispred njih, jer ne procjenjuju i ne razmišljaju dovoljno, a plaše se previše. Zato, nakon što pažljivo procijenite svoje razloge za donijete odluke, najbolje je krenuti naprijed, nadići i suočiti se sa strahovima.
Najgora odluka je ona koja uopšte nije donijeta, jer vas zaustavlja na putu, a posljedice toga su mnogo gore od posljedica odabranog puta, koji odgovara vašim najdubljim željama i vrijednostima.
Hrabar je onaj koji pobjeđuje strahove, a ne onaj ko ih nema.
0 Comments
Your comment will be posted after it is approved.
Leave a Reply. |
|
KATEGORIJE
All
ANKSIOZNOST
DEPRESIJA
Emocije
EMOTIVNE TRAUME
FOBIJE
GRANIČNI POREMEĆAJ LIČNOSTI
Hemija Organizma I Psiha
INTELIGENCIJA
JUNGOV SISTEM
LIČNOST
NARCISTIČKI POREMEĆAJ LIČNOSTI
NEURONAUKA
Poremećaji Ličnosti
POREMEĆAJI RASPOLOŽENJA
PSIHOPATIJA
PSIHOZA
RODITELJSTVO/DJEČIJA PSIHOLOGIJA
SINDROMI
SPAVANJE I SNOVI
STRES
Arhiva
November 2024
August 2024
July 2024
June 2024
May 2024
April 2024
March 2024
February 2024
January 2024
December 2023
November 2023
October 2023
September 2023
August 2023
July 2023
June 2023
March 2023
February 2023
January 2023
December 2022
November 2022
October 2022
September 2022
August 2022
July 2022
June 2022
May 2022
April 2022
March 2022
February 2022
January 2022
December 2021
November 2021
October 2021
September 2021
August 2021
July 2021
June 2021
May 2021
March 2021
February 2021
January 2021
December 2020
November 2020
October 2020
September 2020
August 2020
July 2020
June 2020
May 2020
April 2020
March 2020
February 2020
January 2020
December 2019
November 2019
October 2019
August 2019
June 2019
May 2019
January 2019
December 2018
November 2018
October 2018
September 2018
August 2018
July 2018
June 2018
May 2018
April 2018
March 2018
February 2018
January 2018
December 2017