Nema neprikladnih emocija, samo neprikladnih reakcija

Kao što je znanost pokazala, emocije imaju prilagodljivu i evolucijsku vrijednost. ​

Studije Barbare L. Fredrickson, profesorice psihologije na Sveučilištu Sjeverna Karolina na Chapel Hillu, pokazuju da osnovne emocije imaju adaptivnu funkciju. Ovi nalazi dovode nas do zaključka da nema neprikladnih emocija. Prije će biti da su emocije često vrlo intenzivne ili se manifestiraju u različitim situacijama.

Sve emocije imaju funkciju koja ih čini korisnima bez obzira jesu li one ugodne ili ne. U stvari, čak i najneugodnije emocije imaju važne funkcije u društvenoj i osobnoj prilagodbi na odgovarajuću situaciju.
Vaše su emocije proizvod evolucije na koju utiču vanjski faktori. Ipak, u genetskoj jednadžbi koju nazivamo "emocijama" nije sve izvan kontrole. Možete protumačiti svoje emocije i prilagoditi ih određenoj situaciji. Konkretno, imate priliku kontrolirati njihov intenzitet i poruku.

"Emocije imaju svoje mjesto, ali ne smiju spriječiti da se preduzmu odgovarajuće mjere."
(Susan Oakey-Baker)

Definicija neprikladnih emocija
Jorge Bucay kaže da se mnoge emocije manifestiraju izvan vaše slobode izbora. Stoga za njih niste odgovorni. Međutim, vi ste odgovorni za svoje ponašanje. Doživljavate (ili ćete doživljavati) sve moguće emocije unutar emocionalnog spektra koje ste naslijedili od svojih predaka. Vaš mozak  bilježi te emocije filogenetski.
U tom je kontekstu važno napomenuti da će svi u nekom trenutku svog života doživjeti neugodne i neprijatne osjećaje. Na primjer ljubomoru, ljutnju, bijes i tugu. Što prije prestanete vjerovati da trebate sakriti ili umanjiti ove emocije, to ćete više koristi imati od njih.


Zašto nema neprikladnih emocija?
Ponekad može biti dobro biti ljubomoran, a u drugim slučajevima može biti loše osjetiti radost. Naravno, to ovisi o situaciji u kojoj doživljavate te emocije. Preciznije, važno je razumjeti da doživljavanje tih emocija u sebi nije nužno ni dobro ni loše. Umjesto toga, važnije je šta radite sa njima, tj. kako reagujete.

Već znamo da nema neprikladnih emocija. Umjesto toga, postoje neprikladna ponašanja. Uzmimo ljutnju i bijes kao primjer. Niko nije ili nikada neće biti oslobođen osjećaja bijesa. Jer to je emocija koja je pomogla ljudima da opstanu i evoluiraju kao vrsta. Ljutnja nam pomaže posebno u situacijama kada je potrebno povećati aktivnost neurona, kao i rad mišića i srca.
Stoga je bijes kao emocija čak i potreban. Međutim, ono što činite sa tom emocijom možda nije prikladno.
Možete biti ljuti iz raznih razloga. Ali kako ćete se ponašati ovisi o vama. Iz tog razloga, važno je znati zašto proživljavate ove emocije. Zatim možete ispitati sve moguće reakcije iz svog repertoara ponašanja i odabrati odgovarajuću. Niste vi krivi što se ljutite. Vi ste jedino odgovorni za to kako se nosite sa ovom energijom i njenom porukom.

Emocionalno obrazovanje može vam pomoći da izbjegnete nepotrebne patnje koje možete sami sebi izazvati.


Adaptivna vrijednost emocija
Kao što smo već vidjeli, emocije nisu ni dobre ni loše. Umjesto toga, kontekst i osoba im daju određeno značenje. U prethodnim smo odjeljcima razgovarali o tome kako se nositi sa njima. No iako one mogu biti od velike pomoći, mogu takođe uzrokovati sukobe i poremećaje ako pogrešno postupamo sa njima.
Neugodni osjećaji imaju adaptivnu vrijednost. Na primjer, mogu vas učiniti pažljivijima i budnijima. Oni takođee mogu biti podsticaj koji vam treba za odbranu svojih prava. One istovremeno mogu biti izvor mnogih loših pretvaranja emocija u akcije. Iz tog razloga pogrešno je razgovarati o neprikladnim emocijama.

Na primjer, strah je emocionalno stanje koje je nastalo zbog raznih uticaja tokom evolucije. Posebno je strah osigurao opstanak pojedinaca omogućavajući im da se bolje nose sa prijetećim i potencijalno štetnim situacijama.
Ovo emocionalno stanje može dovesti do jednostavnog stanja "uzbune" ili potencijalno prijetećih stimulansa, poput nasilnih reakcija povezanih sa anksioznošću i panikom.

Ponekad se ljudi plaše čak i kada to nije potrebno. Ako ovaj strah ne nestane, mogu se pojaviti simptomi drugih poremećaja, poput generalizovanog anksioznog poremećaja, fobija, napada panike i mnogih drugih poremećaja koje možete pronaći u petoj verziji Priručnika za dijagnosticiranje i statistiku mentalnih poremećaja.

(izvor: gedankenwelt.com)