Kao što je znanost pokazala, emocije imaju prilagodljivu i evolucijsku vrijednost.
Studije Barbare L. Fredrickson, profesorice psihologije na Sveučilištu Sjeverna Karolina na Chapel Hillu, pokazuju da osnovne emocije imaju adaptivnu funkciju. Ovi nalazi dovode nas do zaključka da nema neprikladnih emocija. Prije će biti da su emocije često vrlo intenzivne ili se manifestiraju u različitim situacijama.
Sve emocije imaju funkciju koja ih čini korisnima bez obzira jesu li one ugodne ili ne. U stvari, čak i najneugodnije emocije imaju važne funkcije u društvenoj i osobnoj prilagodbi na odgovarajuću situaciju.
Vaše su emocije proizvod evolucije na koju utiču vanjski faktori. Ipak, u genetskoj jednadžbi koju nazivamo "emocijama" nije sve izvan kontrole. Možete protumačiti svoje emocije i prilagoditi ih određenoj situaciji. Konkretno, imate priliku kontrolirati njihov intenzitet i poruku. "Emocije imaju svoje mjesto, ali ne smiju spriječiti da se preduzmu odgovarajuće mjere." (Susan Oakey-Baker) Definicija neprikladnih emocija Jorge Bucay kaže da se mnoge emocije manifestiraju izvan vaše slobode izbora. Stoga za njih niste odgovorni. Međutim, vi ste odgovorni za svoje ponašanje. Doživljavate (ili ćete doživljavati) sve moguće emocije unutar emocionalnog spektra koje ste naslijedili od svojih predaka. Vaš mozak bilježi te emocije filogenetski. U tom je kontekstu važno napomenuti da će svi u nekom trenutku svog života doživjeti neugodne i neprijatne osjećaje. Na primjer ljubomoru, ljutnju, bijes i tugu. Što prije prestanete vjerovati da trebate sakriti ili umanjiti ove emocije, to ćete više koristi imati od njih. Zašto nema neprikladnih emocija? Ponekad može biti dobro biti ljubomoran, a u drugim slučajevima može biti loše osjetiti radost. Naravno, to ovisi o situaciji u kojoj doživljavate te emocije. Preciznije, važno je razumjeti da doživljavanje tih emocija u sebi nije nužno ni dobro ni loše. Umjesto toga, važnije je šta radite sa njima, tj. kako reagujete.
Već znamo da nema neprikladnih emocija. Umjesto toga, postoje neprikladna ponašanja. Uzmimo ljutnju i bijes kao primjer. Niko nije ili nikada neće biti oslobođen osjećaja bijesa. Jer to je emocija koja je pomogla ljudima da opstanu i evoluiraju kao vrsta. Ljutnja nam pomaže posebno u situacijama kada je potrebno povećati aktivnost neurona, kao i rad mišića i srca.
Stoga je bijes kao emocija čak i potreban. Međutim, ono što činite sa tom emocijom možda nije prikladno. Možete biti ljuti iz raznih razloga. Ali kako ćete se ponašati ovisi o vama. Iz tog razloga, važno je znati zašto proživljavate ove emocije. Zatim možete ispitati sve moguće reakcije iz svog repertoara ponašanja i odabrati odgovarajuću. Niste vi krivi što se ljutite. Vi ste jedino odgovorni za to kako se nosite sa ovom energijom i njenom porukom. Emocionalno obrazovanje može vam pomoći da izbjegnete nepotrebne patnje koje možete sami sebi izazvati. Adaptivna vrijednost emocija Kao što smo već vidjeli, emocije nisu ni dobre ni loše. Umjesto toga, kontekst i osoba im daju određeno značenje. U prethodnim smo odjeljcima razgovarali o tome kako se nositi sa njima. No iako one mogu biti od velike pomoći, mogu takođe uzrokovati sukobe i poremećaje ako pogrešno postupamo sa njima. Neugodni osjećaji imaju adaptivnu vrijednost. Na primjer, mogu vas učiniti pažljivijima i budnijima. Oni takođee mogu biti podsticaj koji vam treba za odbranu svojih prava. One istovremeno mogu biti izvor mnogih loših pretvaranja emocija u akcije. Iz tog razloga pogrešno je razgovarati o neprikladnim emocijama.
Na primjer, strah je emocionalno stanje koje je nastalo zbog raznih uticaja tokom evolucije. Posebno je strah osigurao opstanak pojedinaca omogućavajući im da se bolje nose sa prijetećim i potencijalno štetnim situacijama.
Ovo emocionalno stanje može dovesti do jednostavnog stanja "uzbune" ili potencijalno prijetećih stimulansa, poput nasilnih reakcija povezanih sa anksioznošću i panikom. Ponekad se ljudi plaše čak i kada to nije potrebno. Ako ovaj strah ne nestane, mogu se pojaviti simptomi drugih poremećaja, poput generalizovanog anksioznog poremećaja, fobija, napada panike i mnogih drugih poremećaja koje možete pronaći u petoj verziji Priručnika za dijagnosticiranje i statistiku mentalnih poremećaja. (izvor: gedankenwelt.com)
0 Comments
Your comment will be posted after it is approved.
Leave a Reply. |
|
KATEGORIJE
All
ANKSIOZNOST
DEPRESIJA
Emocije
EMOTIVNE TRAUME
FOBIJE
Hemija Organizma I Psiha
INTELIGENCIJA
JUNGOV SISTEM
LIČNOST
NARCISTIČKI POREMEĆAJ LIČNOSTI
NEURONAUKA
Poremećaji Ličnosti
POREMEĆAJI RASPOLOŽENJA
PSIHOZA
RODITELJSTVO/DJEČIJA PSIHOLOGIJA
SINDROMI
SPAVANJE I SNOVI
STRES
Arhiva
March 2023
February 2023
January 2023
December 2022
November 2022
October 2022
September 2022
August 2022
July 2022
June 2022
May 2022
April 2022
March 2022
February 2022
January 2022
December 2021
November 2021
October 2021
September 2021
August 2021
July 2021
June 2021
May 2021
March 2021
February 2021
January 2021
December 2020
November 2020
October 2020
September 2020
August 2020
July 2020
June 2020
May 2020
April 2020
March 2020
February 2020
January 2020
December 2019
November 2019
October 2019
August 2019
June 2019
May 2019
January 2019
December 2018
November 2018
October 2018
September 2018
August 2018
July 2018
June 2018
May 2018
April 2018
March 2018
February 2018
January 2018
December 2017