Nesanica (insomnija), čudovište noći

Fotograf: JENNA MARTIN

Mnoga se djeca plaše mraka, jer misle da mrak skriva čudovišta. Čudovišta, kako oni misle, koja se skrivaju ispod kreveta, otimaju ih noću dok oni spavaju, ili ih bude usred noći. Ova "čudovišta" u dječijoj glavi jesu proizvod mašte, ali postoji jedno stvarno čudovište noću koje progoni i odrasle i djecu: nesanica.

Nesanica je poremećaj spavanja. Postoje dvije vrste poremećaja spavanja: disomnija i parasomnija. Disomnija utiče na količinu, kvalitet i raspored spavanje. Pacijenti koji pate od parasomnije imaju abnormalna iskustva tokom spavanja, kao što su noćne more. Nesanica, koja se još naziva i insomnija spada u kategoriju disomnije.

"Da ste imali onoliko ideja u svom budnom stanju kao tokom nesanice, do sada biste se obogatili."
- Griff Niblack-

Što je nesanica i kako se ona manifestuje?
Iako je većina ljudi upoznata sa idejom da neki ljudi dobro spavaju, a drugi ne, i da postoje različiti ritmovi spavanja (možda ste "jutarnja osoba", a možda "noćna ptica"), nesanica je nešto sasvim drugo, i ima jasne pokazatelje. Najčešći i najočiti je da se osoba tokom dana osjeća slabo i nelagodno zbog nedostatka sna.
​
Kako bi se napravila razlika između privremenih problema spavanja i stvarne nesanice, stručnjaci tvrde da se problemi sa spavanjem moraju pojaviti barem tri puta nedeljno tokom razdoblja od najmanje tri mjeseca.

Nesanica je poremećaj spavanja koji pada pod kategoriju "disomnija", u kojem postoji trajna poteškoća da se zaspi ili da se ostane uspavan tokom noći. Na primjer, ljudi koji pate od nesanice se bude rano ujutro i kada zaspu kasno uveče.

Kako razlikovati nesanicu i druge poremećaje spavanja
Budući da nesanica(isnomnija) spada u kategoriju "disomnija", osobe koje pate od nesanice nemaju iskustva neobičnih pojava nakon što zaspu (nemaju košmare). Njihov problem je količina sna, kvaliteti i ritam.
Da biste razlikovali nesanicu i druge poremećaje spavanja, najprije ih morate upoznati. Iako svi poremećaji spavanja dijele isti glavni problem, oni nemaju isti uzrok i terapiju. U nastavku navodimo niz poremećaja spavanja:

• Poremećaji povezani s disanjem tokom spavanja, poput apneje ili sindroma alveolarne hipoventilacije
• Hipersomnija kao što je Klajn Levin sindrom
• Narkolepsija
• Problemi povezani sa cirkadijanskim ritmom, kao što su odgođeni san, džetleg, radne smjene, itd.
• Nespecifični poremećaji kao što je sindrom nemirnih nogu ili poremećaj spavanja zbog noćnog mioklonusa (kratka kontrakcija jednog ili više mišića)
• Poremećaji vezani za konzumaciju supstanci koje utiću na količinu i kvalitet spavanja (kofein, ljekovi itd.)
• Sekundarni poremećaji spavanja koji se temelje na drugim bolestima

Ako možete isključiti sve te uzroke, možete biti relativno sigurni da vaša nesanica nije posljedica organskih abnormalnosti ili da nije povezana sa drugim psihološkim poremećajima. Na primjer, ponekad nesanica može biti povezana sa depresijom, sekundarnom patologijom, i mora se tretirati drugačije od primarne nesanice.

Učinci nesanice
Nedostatak sna može biti doista dovesti do očaja one koji su pogođeni njome. S jedne strane, osoba je stalno umorna, s druge strane, ta iscrpljenost takođe dovodi do apatije, poteškoća u koncentraciji i razdražljivosti. Nedovoljno spavanja će odmah uticatii na nivoe energije i može imati ozbiljne posljedice po rad i društvene odnose.
Nedostatak sna takođe može uticati na vrijeme reakcije, kapacitet i memoriju. Iako se mnogi poznati ljudi nazivaju "noćnim pticama", nemojte da vas ovo dovede u zabludu. Iako su budni tokom noći, vjerovatno spavaju dosta tokom dana.

Takođe imajte na umu da neki poslovi imaju fleksibilno radno vrijeme. Ako se posvetite pisanju, to nije isto što i vožnja autobusom. U prvom slučaju nije tako loše spavati manje, dok u drugom slučaju može imati kobne posljedice.

Najbolji tretmani za nesanicu
Ako osjetite ozbiljnu epizodu nesanice, kada danima ne možete spavati, vaš liječnik može propisati benzodiazepine ili tablete za spavanje. Međutim, ovi lijekovi samo prikrivaju pravi problem jer su ti problemi uzrokovani mnogim različitim okolnim i bihejvioralnim faktorima. Stoga je najbolje konsultovati kliničkoga psihologa s iskustvom u kognitivnoj bihejvioralnoj terapiji za nesanicu. Najčešće korištene tehnike su:

• Kontrola stimulacije: To uključuje kontrolu temperature i nivoa buke tamo gdje spavate, i izbjegavanje obavljanja drugih aktivnosti kao što je učenje ili gledanje televizije na istoj lokaciji. Preporučljivo je čitati uoči spavanja, jer to je aktivnost koja pomaže da se lakše zaspi, ali ne bi trebalo čitati u krevetu.
• Ograničenje spavanja: Ovo je tehnika koju je razvio Spielman, koja uključuje  ograničenje sati sna tokom noći, dok osoba ne postane toliko iscrpljena da zaspe lako kada joj je vrijeme. Spavanje ne smije biti ograničeno na manje od četiri sata.

• Paradoksalna namjera: Ovdje se radi o preokretanju vaše želje. Ako mislite da bi trebalo spavati, umjesto toga odlučite ostati budni. Pokazano je da ovaj paradoksalni kognitivni napor na kraju podstiče san.​

• Tehnike relaksacije kao što su autogeni trening i progresivno opuštanje mišića.
• Higijena spavanja: Poboljšanje higijene spavanja znači praktikovanje dobrih navika pred spavanje, kao što je konzumiranje manje kofeina, vježbanje, zdrava hrana, izbjegavanje alkohola.

​
Izvor:
exploringyourmind.com