Nesanica (insomnija) uzrokovana stresom

Nesanica uzrokovana stresom je problem s kojim se mnogi ljudi bore. Teško je utonuti u san zbog hiperaktivnog uma, zbog određenih upornih misli koje nas ne ostavljaju na miru.

Nesanica nikako nije smrtonosna bolest, ali smanjuje kvalitet našeg života. Ovdje takođe valja spomenuti da mozak bez sna stvara um koji ne može biti pažljiv, koji ne može pohranjivati nove informacije i reagovati sa istom učinkovitošću na najjednostavnije podražaje.

Rezultat je začarani ciklus u kojem nedostatak odmora u konačnici dovodi do još više stresa. Privremena nesanica se postupno pretvara u hronični poremećaj spavanja. Slično tome, ne možemo zanemariti činjenicu da dugotrajna nesanica doprinosi socijalnom, tjelesnom i kognitivnom oštećenje, što može dovesti bolesnika do depresije i greški.


Ovo je ozbiljan problem, čak i ako se to ne čini isprva Na primjer, nedostatak sna je uzrok mnogih prometnih nesreća. ​

Dalje, ona je uzrok nekih mnogo većih katastrofe: poznato je da je nuklearna nesreća u Černobilu (1986) bila posljedica ljudske greške uzrokovane nedovoljnim odmorom radnika.
U nastavku ćemo pokušati produbiti ovu temu.

"Nesanica nije dobar savjetnik. Jedino što možemo vidjeti kroz nju su posljedice nedostatka sna, a ove očite posljedice paraliziraju misli i osjećanja. " (Carlos Monsiváis)

​Razlozi nesanice uzrokovane stresom
U jednom članku objavljenom u časopisu "Psychosomatic Medicine"  i prema studiji koju su sproveli liječnici Charles M. Morin i Sylvie Rodrigue otkriveno je nešto što većina nas već zna: Svako od nas prolazi kroz stres u  svakodnevnom životu. No, čini se kao da ponekad događaji "izađu" iz naše glave. Previše ih je, i ne možemo "procesuirati" sve njih. 
Kada mozak shvati da nema kontrolu nad mnogima od tih stvari, doživi hiperaktivaciju. Manji problemi dobijaju ogromne razmjere i sve postaje prijetnja. Postupno, dolazimo u stanje u kojem naše misli postaju nevjerovatno teške. Upravo ove misli nam oduzimaju san, jer nas muče, izazivaju strah i pritisak.
No, ako imate odgovarajuće vještine za zaustavljanje ovih misli, bićete u stanju puno bolje podnijeti stres. 

Simptomi i uticaj hronične nesanice
Nesanica uzrokovana stresom nema nikakve veze s organskom bolesti. Ovo je prvi diferencijalni faktor kojeg više ne možemo razmotriti kako bismo mogli razumjeti odnos između nesanice i stresa. Zato pogledajmo koje znakove ovo stanje može pokazati:

• Poteškoće da se zaspi
• Često buđenje, koje može trajati satima, pa čak i onemogućavati spavanje
• Teškoća u pronalaženju udobnog položaja za spavanje
• Uznemirujuće misli dolaze i prate zamišljene slike
• Noćne more
• Drhtavica i noćne glavobolje

Međutim, nesanica uzrokovana stresom takođe može biti privremena. To je slučaj kada nesanica traje od dva dana do dva tjedna. Ovdje govorimo o hroničnoj nesanici ako traje više od tri tjedna. Ono što je prati su: 

• razdražljivost
• umor
• problemi pri koncentraciji
• smanjeni radni učinak
• somatski problemi poput bolova u mišićima, probavnih smetnji, glavobolja itd.

Nesanica koja traje mjesec dana može izazvati disforiju (tj. blažu deprsiju), apatiju i osjećaj bespomoćnosti. Kao što smo već spomenuli, i kao što navodi studija sprovedena 2008. godine na Sveučilištu North Texas (Texas, SAD), hronična nesanica može na kraju dovesti do depresije.

Što se može učiniti povodom nesanice uzrokovane stresom?
Stručnjaci u ovom području, poput dr. Daniel J. Taylor sa Sveučilišta u San Antoniju, Texas, podsjeća nas, kroz zanimljiv istraživački rad objavljen u International Review of Psychiatry, da većina ljudi pribjegava lijekovima prije nego što počnu liječiti svoju nesanicu psihoterapijom.
Ako se ne možemo nositi s okidačima, u ovom slučaju stresom, postoji visok rizik da na kraju razvijemo mentalni poremećaj. Stoga je jedna od najučinkovitijih terapija za liječenje nesanice nesumnjivo kognitivna bihevioralna terapija.

Osim toga, možemo primijeniti jednostavne strategije, kao na primjer:

• Treba osigurati da je krevet udoban i da imamo udoban madrac pod sobom.
• Vanjski podražaji (mekani zvukovi i svjetlost) trebaju biti minimalni.
• Treba redovno provjetravati spavaću sobu.
• Idealna temperatura za spavanje mora biti između 16 i 18 ºC.
• Uvijek bi trebalo slijediti iste rutine i ići u krevet u isto vrijeme.
• Treba isključiti mobitel, TV i računar sat vremena prije odlaska u krevet. Bolje je poći u krevet s knjigom.
• Treba izbjegavati teške večernje obroke.

Ukoliko nesanica uzrokovana stresom traje duže od dvije nedelje, trebalo bi potražiti stručnu pomoć. Hiperaktivni um koji je preplavljen negativnim mislima ne samo da nam otima dragocjene sate spavanja, već nam smanjuje kvalitet cjelokupnog života.  ​
​
Obrada sa:
gedankenwelt.com