Osobni/pesonalni prostor je privatna, intimna i isključivo vaša teritorija na koju niko ne može upasti ili je prisvojiti.
Upadanje na osobni prostor se ne odnosi samo na fizički upad u fizički prostor oko vas, oko vašeg tijela. Ono takođe ima veze s invazijom na druge načine. Na primjer, buka, emocije koje prenose drugi i preopterećenje informacijama. Takođe, stalni prekidi lične privatnosti se smatraju invazijom u lični prostor.
Ponekad postoje ljudi koji prolaze kroz život prilično bezobzirno. Ponašaju kao veliki slonovi koji napadaju i upadaju u tuđe prostore, gazeći tuđa prava i šteteći tuđoj privatnosti. Ovo se često dešava i na radnim mjestima, i bez sumnje utiče na produktivnost. Takođe stvara visok nivo stresa i nelagode.
Postoji jedan aspekt ovoga koji ne možemo zanemariti. Osobni prostor se ne odnosi samo na područje u kojem možemo tolerisati fizičku prisutnost drugih. Tamo gdje se glasovi, disanje ili tjelesna toplota drugih osjećaju neugodno ili čak prijeteće. Osobni prostor je poput mjehura koji se može rasprsnuti bilo kakvom psiho-senzornom stimulacijom. Drugim riječima, određene stvari poput namještaja, ukrašavanja, nedostatka osvjetljenja ili mirisa određenog okruženja takođe mogu biti izvor stresa. Isto tako, nemogućnost da se odmorite ili ste konstantno pod nadzorom i kontrolom su jasni znaci invazije na našu privatnost.
Privatnost i stres
Marija i Pavle su upravo postali roditelji i osjećaju se preplavljeni utiscima sa svih strana. Stres koji doživljavaju nema nikakve veze s bebom, već s okolinom, porodicom, prijateljima i suradnicima. Budući da su bili u bolnici, njihov je osobni prostor je kontinuirano “pod invazijom” njihovih voljenih. To su ljudi puni uzbuđenja i dobrih namjera, koji su željeli vdjeti novorođenče i dati mladom paru roditeljske savjete. Ovaj mali primjer je uzorak kako okolina ponekad može upasti u taj osobni mjehur koji moramo sačuvati samo za sebe. Ne morate ući u lift pun ljudi kako biste osjetili nelagodu. Ponekad najozbiljnije "invazije" dolaze od onih najbližih. Dakle, ta stvarnost je nešto što psiholozi vrlo često vide u svojim konsultacijama.
To je takođe važno i tokom procesa samospoznaje, gdje shvatamo da svi imamo svoje granice, koje niko ne bi trebalo da pređe jer bi time počeo gaziti našu ličnost i identitet.
Vodite brigu o sebi i zaštitite svoj osobni prostor Ralph Adolph i Daniel P. Kennedy, neurolozi na Sveučilištu u Caltechu u Sjedinjenim Državama, otkrili su da postoji struktura u mozgu koja nam odgovarna za “postavljanje” granica našeg osobnog prostora. Ta struktura se zove amigdala, mala regija povezana sa strahom i instinktom za opstanak i preživljavanje. Ovo otkriće predstavlja nešto bitno. Mozak mjeri osobne granice svakog pojedinca. To je kao osobni alarm koji nam govori kada nas nešto ili neko gnjavi. Kada nešto napadne našu privatnost ili krši naš integritet postajući prijetnja našem blagostanju. Ove granice su različite za svaku osobu. Neki se ljudi osjećaju preplavljeni tuđom energijom i lako podlegnu čak i minimalnim podsticajima, dok drugi imaju veću toleranciju.
Ne samo da imamo manje fizičkog prostora, već primamo previše podsticaja, pritisaka i interakcija oko nas. Toliko da ne možemo postaviti nikakve filtere.
Dopustili smo da nam sve stane na put, da budemo okruženi i kao “uhvaćeni u mrežu”. Budi sam svoj zaštitnik Moramo biti sposobni upravljati svojim osobnim ograničenjima. To znači da moramo naučiti kako da postavimo fizičku i psihološku udaljenost od sve vanjske dinamike koji vrši upad na našu privatnost i djeluju kao snažni izvori stresa. Ponekad, naše kolege upadaju u naš prostor. Ponekad vrlo glasna, pretjerano šarena, previše skučena ili opresivni okruženja mogu biti problem. U drugim slučajevima, jedino će naša sposobnost da kažemo “ne” i pojasnimo što možemo, a što ne možemo podnijeti sačuvati naš osobni prostor. Biti jasan kada je riječ o tome gdje su granice našeg osobnog prostora, pomoći će nam da mnogo bolje komuniciramo sa drugima. Jer samo na takav način možemo oblikovati poštujuće, produktivnije i nadasve zdravo društveno okruženje.
0 Comments
Your comment will be posted after it is approved.
Leave a Reply. |
|
KATEGORIJE
All
ANKSIOZNOST
DEPRESIJA
Emocije
EMOTIVNE TRAUME
FOBIJE
Hemija Organizma I Psiha
INTELIGENCIJA
JUNGOV SISTEM
LIČNOST
NARCISTIČKI POREMEĆAJ LIČNOSTI
NEURONAUKA
Poremećaji Ličnosti
POREMEĆAJI RASPOLOŽENJA
PSIHOZA
RODITELJSTVO/DJEČIJA PSIHOLOGIJA
SINDROMI
SPAVANJE I SNOVI
STRES
Arhiva
March 2023
February 2023
January 2023
December 2022
November 2022
October 2022
September 2022
August 2022
July 2022
June 2022
May 2022
April 2022
March 2022
February 2022
January 2022
December 2021
November 2021
October 2021
September 2021
August 2021
July 2021
June 2021
May 2021
March 2021
February 2021
January 2021
December 2020
November 2020
October 2020
September 2020
August 2020
July 2020
June 2020
May 2020
April 2020
March 2020
February 2020
January 2020
December 2019
November 2019
October 2019
August 2019
June 2019
May 2019
January 2019
December 2018
November 2018
October 2018
September 2018
August 2018
July 2018
June 2018
May 2018
April 2018
March 2018
February 2018
January 2018
December 2017