Ostati miran i imati kontrolu nad svojim emocijama može vam pomoći u bilo kojoj raspravi. U ovom članku dijelimo neke strategije koje će vam pomoći da postignete ovo.
Neki ljudi imaju tendenciju da budu prilično impulsivni kada izražavaju svoje misli i osjećajanja. Možda razmišljaju samo o tome kako da "budu u pravu", ali ne znaju pravi način kako da se dokažu. Ovo nije neuobičajeno.
Zapravo, stručnjaci za komunikaciju i upravljanje sukobima već dugi niz godina proučavaju resurse koje bismo mogli iskoristiti kako bismo pomogli sebi da ostanemo mirni.
Što nam govore naučne studije? Nelda Sheldon i Shoron Burton (2014.) objasnili su da je tumačenje situacije najuticajniji faktor kada je u pitanju kontrola. Drugim riječima, ne mijenja nas sama situacija, niti čini da izgubimo živce, već naše misli o tome šta se događa. Primjerice, očito je da je teško ostati smiren tokom rasprave, ako osjećamo da smo osobno napadnuti. Stoga su se različita znanstvena istraživanja usredotočila na proučavanje uloge samopoštovanja u kontekstu rasprave/svađe. Mnogi istraživači su primijetili da oni koji imaju nisko samopoštovanje i loš koncept samopoštovanja teže da brže izgube svoje živce. (Karagocolu, Kahve, Koç & Adamişoğlu, 2008). Njihovo unutarnje stanje čini ih sklonijima da se osjećaju kao da su lično napadnuti. Oni ne vide raspravu kao objektivni događaj, već kao osobni napad. To objašnjava zašto neki ljudi grubo odgovaraju nekome ko je samo dao neki nebitan komentar. Ukratko, druge studije zaključuju da će biti lakše ostati miran tokom rasprave ako poboljšamo neke aspekte koji nas predisponiraju za ljutnju. Zapravo, naša ličnost, navike suočavanja i mehanizmi učenja oblikuju način na koji reagujemo u svađama. Što je bilo, bilo je Psiholog dr. Mark Beyebach, stručnjak za terapiju usmjerenu na rješenje, objasnio je da dovođenje prošlih situacija u sadašnjost povećava vjerovatnost da će ljudi dožovjeti neku raspravu/komentar kao lični napad. Bijes i bespomoćnost se manifestiraju, jer se prošlost ne može promijeniti. Dakle, ovi negativni osjećaji nas zasljepljuju i čak nas mogu natjerati da zaboravimo zašto je prepirka uopšte počela. Takođe nas tjeraju da se osjećamo kao da smo protraćili toliko vremena u borbi protiv besmislica, što nas može učiniti još ljućima. Samosvijest i samo-znanje su vaši najbolji saveznici Ostati miran tokom rasprave će biti lakše ako ste svjesni svojih prednosti i slabosti. Ako obratite pažnju na evoluciju rasprave, a ne samo na svoju poziciju, biće lakše znati kada je najbolje popustiti, razmotriti prepirku s druge strane ili se povući. Lakše je zadržati hladnoću tokom rasprave ako istinski razmislite o stajalištima druge osobe. S druge strane, imati prepirku pred drugim ljudima je potpuno drugačije od toga kada je imamo u privatnosti.
Takođe, nije isto imati prepirku na kraju dana kada se osjećamo iscrpljeno i tokom vikenda kada se osjećamo smirenije i odmornije. Odabir trenutka za rješavanje ili pokretanje prepirke je dio socijalne inteligencije. Predviđanje nam pomaže da ostanemo mirni. Ako se želite uplesti u neku raspravu, pripremite se. Organizujte svoje ideje, identifikujte argumente koji ih najbolje podržavaju i redoslijed kojim ćete ih predstaviti.
Sve je u izradi "skripte" koju možete koristiti kao sigurnosnu kopiju u bilo kojem trenutku. Štoviše, ako je u pitanju svađa koji možete predvidjeti, najbolje je pripremiti šta ćete govoriti. Pobrinite se da znate svoje ideje. Razmislite o mogućnostima, dubini svojih argumenata i, ako je moguće, predvidite odgovore druge strane. Tri praktične strategije koje će vam pomoći da ostanete mirni
Na kraju, zapamtite da ostati miran tokom svađe/rasprave/prepirke možda nije najjednostavnija stvar, ali nije je nemoguće postići. Možete početi vježbanjem samopromatranja i samokritičnosti. Vjerovali ili ne, oni će vam pomoći da steknete prave alate koje možete primijeniti tokom rasprave.
0 Comments
Your comment will be posted after it is approved.
Leave a Reply. |
|
KATEGORIJE
All
ANKSIOZNOST
DEPRESIJA
Emocije
EMOTIVNE TRAUME
FOBIJE
GRANIČNI POREMEĆAJ LIČNOSTI
Hemija Organizma I Psiha
INTELIGENCIJA
JUNGOV SISTEM
LIČNOST
NARCISTIČKI POREMEĆAJ LIČNOSTI
NEURONAUKA
Poremećaji Ličnosti
POREMEĆAJI RASPOLOŽENJA
PSIHOPATIJA
PSIHOZA
RODITELJSTVO/DJEČIJA PSIHOLOGIJA
SINDROMI
SPAVANJE I SNOVI
STRES
Arhiva
August 2024
July 2024
June 2024
May 2024
April 2024
March 2024
February 2024
January 2024
December 2023
November 2023
October 2023
September 2023
August 2023
July 2023
June 2023
March 2023
February 2023
January 2023
December 2022
November 2022
October 2022
September 2022
August 2022
July 2022
June 2022
May 2022
April 2022
March 2022
February 2022
January 2022
December 2021
November 2021
October 2021
September 2021
August 2021
July 2021
June 2021
May 2021
March 2021
February 2021
January 2021
December 2020
November 2020
October 2020
September 2020
August 2020
July 2020
June 2020
May 2020
April 2020
March 2020
February 2020
January 2020
December 2019
November 2019
October 2019
August 2019
June 2019
May 2019
January 2019
December 2018
November 2018
October 2018
September 2018
August 2018
July 2018
June 2018
May 2018
April 2018
March 2018
February 2018
January 2018
December 2017