Gubljenje voljene osobe, tjelesno ili psihičko zlostavljanje, prirodne katastrofe ili neuspjesi su životne okolnosti koje nas stavljaju na test. Možete razviti sposobnost da budete jaki u teškim situacijama, ili se jednostavno slamati.
Postoje ljudi koji imaju sposobnost nadvladavanja velikih prepreka i vrlo bolnih emocionalnih događaja. Mogli bismo reći da imaju vrlo otpornu ili "elastičnu" ličnost. Postoje dvije vrste otpornih ličnosti. Prvo, tu je sposobnost zaštiti svoj identitet pod jakim pritiskom destruktivnih okolnosti.
S druge strane, postoji mogućnost zadržavanja pozitivnog stava tokom bolnih situacija. To je dinamičan proces prilagođavanja nepovoljnim okruženjima i traumatičnim iskustvima.
Patnja i mozak Psihološka patnja modifikuje mozak. Biti u stalnom stanju uzbune stvara velike razine kortizola koje su nepotrebne u normalnim okolnostima. Na primjer, naš sistem upozoravanja treba kortizol kako bi pripremio naše tijelo u slučaju nužde. Ali kada su visoke razine kortizola prekomjerne i stalno prisutne, one sprječavaju rast i normalno funkcionisanje osobe. Nadalje, to takođe može uticati na naš imunološki sistem i pažnju. Testosteron takođe igra ključnu ulogu u stresnim situacijama. Naime, neprijateljske situacije znatno smanjuju razine testosterona. Ovo, zauzvrat, smanjuje tjelesne sposobnosti pojedinca. To dovodi do nedostatka pažnje. Takođe unišatava kreativnost pojedinca i čini da iznova ponavljaju obrasce. Da li je otporna ličnost kategorija? U slučajevima posttraumatskog stresa, može se napraviti postupna razlika između otporne i neotporne ličnosti. Kao posljedica toga, postoji mnogo stupnjeva između ovih krajnosti. Na primjer, ljudi koji nemaju otpornu ličnost intenzivnije i češće aktiviraju sjećanja na traumatska iskustva od onih s otpornom ličnošću. To se dešava prisilno i u obliku nametljivih misli. Ove memorije aktiviraju područja mozga kao što su locus coeruleus, amigdala, hipokampus, neokorteks. Dakle, čini se da je otporna ličnost rezultat nekoliko procesa koji neutraliziraju učinke neprijateljskih situacija. Dehidroepiandrosteron (DHEA, endogeni steroidni hormon) igra važnu ulogu u tome. Naime, on je odgovoran za smanjenje aktivnosti holesterola i sprečavanje prekomjernog glukokortikoida i glutamata. Na taj način se sprječavaju srčani infarkti i ishemični moždani udari. Stručnjaci su primijetili da, statistički, ispitanici sa većim intelektualnim kapacitetom i kognitivnim aktivnostima imaju veću razinu otpornosti. Čini se da su sposobni bolje postupati i lakše procesirati traume.
Empatija, samosvijest, smisao za humor, pozitivan pristup situacijama i usredotočenost na sadašnjost predstavljaju nekoliko sposobnosti koje otporni ljudi imaju. Isto tako, ovo su fleksibilni ljudi koji traže smisao i svrhe u svojim životima. Nadalje, oni imaju dobre društvene sposobnosti i znaju se nositi sa frustracijom i neizvjesnošću.
Otpornost se može izgraditi Naše emocije i način na koji postupamo sa situacijama nisu toliko uvjetovane eksterno, koliko interno. Dakle, ključ je uvijek u tumačenju situacije. Izgradnja otpornosti znači razumijevanje da nas negativne emocije blokiraju, a pozitivne podstiču na promijene. Konkretno, razvija se sposobnost pozitivnih odgovora u nepovoljnim situacijama. U mnogim slučajevima nemamo moć promijeniti naše okolnosti. Međutim, možemo razviti vještine koje omogućavaju one odgovore koji nam pomažu da se nosimo sa našim poteškoćama. Mnogo toga se može učiniti kako bismo to postigli. Možemo početi novi život, pomoći drugima, smanjiti razinu stresa i biti spremni promijeniti naša uvjerenja i ciljeve. Promjena paradigme i pristupa životu omogućiće nam da vidimo svijet i sebe drugačije. Isto tako, prepreke, poteškoće i sukobe treba razmotriti kao prilike za rast. Sjećanje na to kako smo nadvladali prepreke u prošlosti takođe će nam pomoći da izgradimo otpornost. Da bismo bili jaki i otporni, potrebna nam je velika izdržljivost i samopouzdanje. Kako učimo iz prošlosti i dopuštamo sebi da doživimo snažne emocije, naučimo inteligentno upravljati njima.
0 Comments
Your comment will be posted after it is approved.
Leave a Reply. |
|
KATEGORIJE
All
ANKSIOZNOST
DEPRESIJA
Emocije
EMOTIVNE TRAUME
FOBIJE
GRANIČNI POREMEĆAJ LIČNOSTI
Hemija Organizma I Psiha
INTELIGENCIJA
JUNGOV SISTEM
LIČNOST
NARCISTIČKI POREMEĆAJ LIČNOSTI
NEURONAUKA
Poremećaji Ličnosti
POREMEĆAJI RASPOLOŽENJA
PSIHOPATIJA
PSIHOZA
RODITELJSTVO/DJEČIJA PSIHOLOGIJA
SINDROMI
SPAVANJE I SNOVI
STRES
Arhiva
December 2024
November 2024
August 2024
July 2024
June 2024
May 2024
April 2024
March 2024
February 2024
January 2024
December 2023
November 2023
October 2023
September 2023
August 2023
July 2023
June 2023
March 2023
February 2023
January 2023
December 2022
November 2022
October 2022
September 2022
August 2022
July 2022
June 2022
May 2022
April 2022
March 2022
February 2022
January 2022
December 2021
November 2021
October 2021
September 2021
August 2021
July 2021
June 2021
May 2021
March 2021
February 2021
January 2021
December 2020
November 2020
October 2020
September 2020
August 2020
July 2020
June 2020
May 2020
April 2020
March 2020
February 2020
January 2020
December 2019
November 2019
October 2019
August 2019
June 2019
May 2019
January 2019
December 2018
November 2018
October 2018
September 2018
August 2018
July 2018
June 2018
May 2018
April 2018
March 2018
February 2018
January 2018
December 2017