Panofobija - strah od nepoznatog, strah od svega

Neki ljudi kažu da ne postoji lijek za strah. Da je to istina, ljudi koji pate od panofobije ne bi imali nade. Svi smo iskusili osjećaj straha koji donekle oslabljuje panofobiju: strah od nepoznatog, jer smatramo da će nam nepoznato naškoditi.

Negdje se panofobija definiše i kao strah od svega što nas okružuje, te je još nazivaju i omnifobijom.
Ako patite od panofobije, ne brinite. Ova fobija se može liječiti. U ovom članku ćemo objasniti definiciju, simptome i liječenje panofobije. Kao i kod drugih fobija, izbjegavanje straha i potiskivanje neće pomoći.

“Strah je put do tamne strane. Strah vodi u ljutnju. Ljutnja vodi do mržnje. Mržnja vodi do patnje."
-Yoda-

Što je panofobija?
Panofobija je nejasan i nedifinsan strah od neobjašnjive prijetnje koja dolazi iz nepoznatog izvora - iz spoljašnjeg svijeta. To je iracionalan strah koji nema logičan okidač. ​

Kao i kod drugih fobija, osoba sa panofobijom razumije da njihova fobija nema nikakvog smisla, ali ne zna kako da joj se odupre i da je nadvlada.
Stručnjaci je još nazivaju i "strahom od svega", omnifobijom, panfobijom ili pantofobijom. Ime je dobila po starom grčkom bogu Panu, koji je ljudima ulijevao strah. Ljudi s ovom fobijom pretjerano brinu o događaju ili nizu događaja koji se jednostavno ne dešavaju u realnosti.

Psiholozi je smatraju ograničavajućom fobijom jer utiče i uvjetuje ponašanje osobe koja pati od nje.

Uzroci panofobije
Postoje različiti mogući uzroci ove fobije. Općenito, pacijenti se ne sjećaju kada su prvi put osjetili tu vrstu straha. Međutim, često se sjećaju kada je strah počeo bivati značajan izvor tjeskobe. Stručnjaci se slažu da panofobija dolazi od drugih, specifičnijih fobija.
Neki primjeri su arahnofobija (strah od paukova)  ili aerofobija (strah od letenja). Te druge fobije mogu ljude učiniti podložnijima panofobiju. Neki od najčešćih uzroka su traumatski događaji i genetika. Drugi mogući uzrok je osobno iskustvo, tj. djeca usvajaju "strašan" stav svojih roditelja, odnosno stavove pune strahova.

Simptomi panofobije
Kako ćete znati imate li ovaj problem? Panofobija ima mnoge prepoznatljive simptome, kao što  je iracionalan strah od objekata, predmeta, situacija, ljudi i životinja, između ostalog. Ono što je teže definisati je stalni i teško objašnjivi strah. Ova fobija može učiniti da počnete izbjegavati situacije i ljude u svakodnevnom životu.
Ako se to počne događati, trebalo bi posjetiti stručno lice.  Ako se vaš poremećaj pogorša, završavate u stanju hipervigilnosti. U tom stanju vaše tijelo stalno proizvodi adrenalin kako bi odgovorilo na hipervigilnost.
Štoviše, ovaj problem obično ide ruku pod ruku s drugim problemima mentalnog zdravlja kao što su depresija, tjeskoba ili tuga. 

Takođe ga možemo uočiti i kod ljudi s niskim samopoštovanjem, osjećajem krivice i koji lako gube kontrolu. Ponekad pacijenti sa panofobijom izražavaju strah od gubitka kontrole ili stalnu želju da pobjegnu iz stresne situacije za koju vjeruju da je izazvala strah. On takođe može uzrokovati fizičke simptome kao što su drhtavica, znojenje, vrtoglavica, lupanje srca, ubrzano disanje, povraćanje, tjelesni i trbušni bolovi i napetost u tijelu.

Liječenje panofobije
Srećom, panofobija ima specifične tretmane i načine liječenja koji su se pokazali uspješnima. No, ove tretmani se sprovode samo nakon procjene kvalificiranog psihologa. Stručnjak će zatim prilagoditi plan liječenja potrebama pacijenta. Neki od alata koje psiholozi obično koriste za liječenje panofobije su:

• Sistemska desenzibilizacija: Ovaj tretman ima za cilj smanjiti anksiozne reakcije tokom izlaganja situacijama i objektima kojih se pacijent plaši.
• Kognitivna-bihejvioralna terapija:  Ova vrsta terapije proučava iracionalna i iskrivljena uvjerenja koja su dovela do razvoja fobije. Uz ovu terapiju, pacijent može naučiti da prestane smatrati stvari i događaje opasnima.
• Samoinstrukcije: povezana sa prethodnom terapijom, ova vrsta liječenja sastoji se u mijenjanju ponašanja verbalizirajući situaciju koja izaziva tjeskobu.
• Svjesnost:  Ovo je komplementarna tehnika koja poziva pacijenta da bude u sadašnjem trenutku. Trebalo bi se usredotočiti na ovdje i sada, prihvatiti neugodnosti kao dio iskustva i odustati od konstantne želje za kontrolom.
• Lijekovi: U težim slučajevima, prepisani lijekovi takođe mogu biti potrebni. Liječnici ih mogu propisati ako pacijent pati od teške fobije i ne može naći olakšanje.

U zaključku, vidimo da postoji mnogo načina za liječenje panofobije. Međutim, postoji jedna stvar koju nismo spomenuli kao ključni sastojak: stav pacijenta. Pacijent mora biti spreman raditi na sebi i vjerovati stručnjaku koji je zadužen za njegov slučaj.

Stručni izvor:
psychologytoday.com