Tuga je neophodna koliko i radost. Ali već nekoliko desetljeća u zapadnom društvu se od ljudi traži lažna "sreća", koja vodi do toga da emocije potrebne za naš rast ne doživljavamo na zdrav način.
Čini se da u društvu važi pravilo da se prikazuje samo lijepa strana života, kao da je zabranjeno osjećati i pokazivati emocije koje ne prate ovu "opsesiju" srećom u svakom trenutku.
Tuga je nužna emocija, ali činjenica da postaje porok ili stanje koje se ponavlja ukazuje na to da moramo posvetiti više pažnje poboljšanju emocionalnim upravljanjem. Čak i kada je prirodno biti tužan, posebno nakon suočavanja sa gubitkom voljene osobe, bolešću ili gubitkom posla, tuga može pretvoriti u potpuno nezdravu emociju kada dosegne vrlo visok intenzitet ili se vremenom ustali, tako da je se teško oslobađamo.
Druga vrsta tuge, ona maladaptivnija, nastaje nevoljenjem sebe, tj. uslijed nedostatka ljubavi prema sebi. Rezultat je preziranja sebe, a da toga nismo ni svjesni, a ne nedostatka naklonosti drugih. Tužni smo i ne želimo ništa učiniti jer smo ubijedili sebe da drugi ne razumiju što se događa u nama. Život ne brine o tome što vi želite. Njegova je funkcija da vam pruži ono što vam treba u datom trenutku. Kada tuga prestaje biti funkcionalna? Tuga se smatra jednom od osnovnih emocija koja odgovaraju urođenim afektivnim reakcijama, prisutna je kod svih ljudi i neophodna je za ispravnu emocionalnu regulaciju u negativnim situacijama. Prisutnost u našem životu emocija poput tuge je normalno i treba je prihvatiti, jer nam ona dalje pomaže da se prilagodimo stvarnosti kada imamo situacije fizičke ili psihološke odvojenosti, gubitka ili neuspjeha, razočaranja i suočavanja sa iskustvom hronične boli.
Kada ta emocija prestane biti funkcionalna i popraćena je drugim simptomima, kao što su poteškoće sa spavanjem ili pretjeranim snom, apatija, gubitak nade, negativne misli o sebi i svom životu, tada i sam život postaje smetnja. Dakle, tada se uočavamo sa velikim problemom.
Prisutnost negativnih i iskrivljenih misli i osjećanja o stvarnosti uzrokuje tugu i beznađe. Tužni ljudi sebe doživljavaju kao malo vrijedne, zanose se tom emocijom na takav način da počinju zanemarivati sebe i svoje aktivnosti. Dakle, ne samo da sebe doživljavaju kao manje vrijedne, već takođe zanemaruju aktivnosti koje bi mogle biti važne u suprotstavljanju tugi.
Tada započinje začarani krug, jer oni zanemaruju svoje rutinske i ugodne aktivnosti zbog svog negativnog raspoloženja, ne znajući da bi im upravo te aktivnosti mogle pomoći da poboljšaju svoju situaciju i spriječavanju da loše raspoloženje prevlada. Dakle, stvara se dinamika u kojoj neaktivnost "poziva" neaktivnost. "Izbjegavajte zadovoljstvo koje izaziva određenu tugu." -Solon- Samopoštovanjem protiv tuge Najteža tuga nije izraz toga da nas niko ne voli, već negativan uticaj nevoljenja sebe - nedostatka ljubavi prema sebi. Izvor ove tuge nije mržnja prema drugima, već samoprezir. U nekim se slučajevima izvor ovog stanja može naći u nedostatku brige, naklonosti i ljubavi u prvim godinama našega života, tj. u ranom djetinjstvu. Loše upravljanje emocijama tokom djetinjstva rezultira načinom na koji se povezujemo i doživljavamo tugu u odrasloj dobi. Važnost samopoštovanja je u tome što se ono tiče nas, našeg načina postojanja i osjećaja osobne vrijednosti. Stoga ono može uticati na naš način postojanja, djelovanja i odnosa sa drugima. Sve je u našem načinu razmišljanja, osjećanja, odlučivanja i djelovanja pod uticajem samopoštovanja.
Imati čvrsto samopoštovanje pomaže u kontroli negativnih misli i osjećaja o sebi i drugima koji podstiču tugu. Dobra osobna samoprocjena uklanja osjećaje beznađa, melankolije i tuge koji nas vode do lijenosti i napuštanja ugodnih aktivnosti koje nam mogu pomoći u borbi proti svih negativnosti.
Istinska sigurnost se ne povezuje sa vašim vanjskim okolnostima, kojima upravljaju univerzalni zakoni koje ne možete kontrolirati. Umjesto toga, to je unutarnje emocionalno stanje koje vam omogućuje da živite sa povjerenjem, hrabrošću i smjelošću i da se borite za sebe. (psiholog: Fatima Servián Franco izvor: lamenteesmaravillosa.com)
0 Comments
Your comment will be posted after it is approved.
Leave a Reply. |
|
KATEGORIJE
All
ANKSIOZNOST
DEPRESIJA
Emocije
EMOTIVNE TRAUME
FOBIJE
GRANIČNI POREMEĆAJ LIČNOSTI
Hemija Organizma I Psiha
INTELIGENCIJA
JUNGOV SISTEM
LIČNOST
NARCISTIČKI POREMEĆAJ LIČNOSTI
NEURONAUKA
Poremećaji Ličnosti
POREMEĆAJI RASPOLOŽENJA
PSIHOPATIJA
PSIHOZA
RODITELJSTVO/DJEČIJA PSIHOLOGIJA
SINDROMI
SPAVANJE I SNOVI
STRES
Arhiva
December 2024
November 2024
August 2024
July 2024
June 2024
May 2024
April 2024
March 2024
February 2024
January 2024
December 2023
November 2023
October 2023
September 2023
August 2023
July 2023
June 2023
March 2023
February 2023
January 2023
December 2022
November 2022
October 2022
September 2022
August 2022
July 2022
June 2022
May 2022
April 2022
March 2022
February 2022
January 2022
December 2021
November 2021
October 2021
September 2021
August 2021
July 2021
June 2021
May 2021
March 2021
February 2021
January 2021
December 2020
November 2020
October 2020
September 2020
August 2020
July 2020
June 2020
May 2020
April 2020
March 2020
February 2020
January 2020
December 2019
November 2019
October 2019
August 2019
June 2019
May 2019
January 2019
December 2018
November 2018
October 2018
September 2018
August 2018
July 2018
June 2018
May 2018
April 2018
March 2018
February 2018
January 2018
December 2017