Fizičke vježbe doprinose našem emocionalnom blagostanju. Kada su naša tijela u pokretu, to čini da mozak počne lučiti serotonin, neurotransmiter koji je izravno povezan s raspoloženjem i endorfinima (hemijskim supstancama koje podstiču osjećaj zadovoljstva).
Upravo zato nam se i preporučuju fizičke vježbe kada se osječamo anksiozno, tužno, ili kada smo pod stresom.
No, nije svako spreman početi sa sportom. Nekim ljudima je sport dosadan, za druge je prenaporan, a postoje i oni koji jednostavno ne mogu pronaći motivaciju za vježbanje. Ples je sjajna opcija za takve ljude. Neke studije navode da ova aktivnost pomaže u upravljanju anksioznosti i ublažavanju fizičke napetosti povezane s negativnim mentalnim stanjima. Za mnoge ljude to je način da sebi pruže olakšanje. Ples je zabavna aktivnost, ali i izazovna.
On je idealan za one koji žele sebi odvratiti pažnju od nečega, ili učiniti nešto pozitivno za sebe. Budući da je ovo izuzetno zabavna aktivnost, ona također podstiće kreativnost.
Neke studije pokazuju da je tijelo ima veliki uticaj na um. Zbog načina na koji se naše tijelo kreće kada plešemo, možemo reći da ples pomaže u upravljanju anksioznošću ili bilo kojom drugom negativnom emocijom koja bi nas mogla ugroziti. Zađimo malo dublje u ovo. Ples povezuje tijela s našim osjećanjima Ples nudi brojne tjelesne i mentalne prednosti. Ova aktivnost nam omogućava da obogatimo svoje emocije kroz pokrete našeg tijela. Naši se osjećaji povezuju s našim pokretima, što dovodi do prirodnog izražavanja sebe. Među svim vrstama plesa koji postoje, neki su se pokazali terapeutskijim od drugih. Na primjer, prema jednoj studiji tango je prikladan za one sa dijagnozom depresije i Parkinsonove bolesti. "Ples je skriveni jezik duše tijela". -Marha Graham- Ples takođe čini da naše misli postanu jednostavnije, mirnije i čak ih može otjerati, jer dok plešemo ne mislimo ni na što drugo osim na naše pokrete. Ples pomaže u upravljanju anksioznosti jer nas tjera da se usredotočimo na aktivnost. Istraživanje koje je sproveo Peter Lovatt navodi da ples pomaže mozgu da stvori nove putanje mišljenja i neuronske krugove. Psihološke prednosti plesa Pogledajmo koje su psihološke prednosti plesa i način na koji vam on može pomoći da upravljate i smanjite tjeskobu. Pomaže vam da se povežete sa sobom i drugima Ples vam može pomoći da se uskladite sa samim sobom. Omogućava vam da upoznate sebe kroz govor svog tijela. Osim toga, ples čini da osjećate svoje emocije na dubljoj razini. Na taj način ćete se moći povezati sa svojom ansioznošću i da je izrazite, što dovodi do upravljanja svojim emocijama. Ples u grupama ili čak samo ples sa partnerom vam može pomoći da se povežete i uspostavite veze sa novim ljudima. Poboljšava vaše raspoloženje Kada plešete, toliko ste usredotočeni na zabavu da zaboravite svoje strahove i brige. Zato je ples preporučljiv za one koji se osjećaju usamljeni, kao i za one koji pate od anksioznosti i intenzivnog stresa. Poboljšava koncentraciju Ovo je jedan od glavnih razloga zašto naš um ostavlja negativne misli po stranu tokom plesanja. Ples zahtijeva jak mentalni fokus, budući da je važno pažljivo razmišljati o svim pokretima koje izvodite. Ples nam pomaže da se skoncentrišemo samo na sadašnji trenutak.
Podstiče vaše samopoštovanje
Ples nije lagana aktivnost, potrebno je vremena i truda da postanete profesionalac. Ovaj proces će vam pomoći da shvatite koliko dobri možete postati u nečemu, ako se tome posvetite i uporno radite, što dalje podstiće vaše samopoštovanje. Zaključno, ples pomaže u upravljanju anksioznošću zahvaljujući svim njegovim prednostima i pozitivnim aspektima. Tokom plesa se osjećate puni pozitivne energije, ples poboljšava tjelesnu učinkovitost, i takođe vam pomaže da se usredotočite na sadašnjost i ostavite po strani sve negativne i uznemirujuće misli. "Zaboravite svoje nevolje i plešite." -Bob Marley-
0 Comments
Your comment will be posted after it is approved.
Leave a Reply. |
|
KATEGORIJE
All
ANKSIOZNOST
DEPRESIJA
Emocije
EMOTIVNE TRAUME
FOBIJE
GRANIČNI POREMEĆAJ LIČNOSTI
Hemija Organizma I Psiha
INTELIGENCIJA
JUNGOV SISTEM
LIČNOST
NARCISTIČKI POREMEĆAJ LIČNOSTI
NEURONAUKA
Poremećaji Ličnosti
POREMEĆAJI RASPOLOŽENJA
PSIHOPATIJA
PSIHOZA
RODITELJSTVO/DJEČIJA PSIHOLOGIJA
SINDROMI
SPAVANJE I SNOVI
STRES
Arhiva
December 2024
November 2024
August 2024
July 2024
June 2024
May 2024
April 2024
March 2024
February 2024
January 2024
December 2023
November 2023
October 2023
September 2023
August 2023
July 2023
June 2023
March 2023
February 2023
January 2023
December 2022
November 2022
October 2022
September 2022
August 2022
July 2022
June 2022
May 2022
April 2022
March 2022
February 2022
January 2022
December 2021
November 2021
October 2021
September 2021
August 2021
July 2021
June 2021
May 2021
March 2021
February 2021
January 2021
December 2020
November 2020
October 2020
September 2020
August 2020
July 2020
June 2020
May 2020
April 2020
March 2020
February 2020
January 2020
December 2019
November 2019
October 2019
August 2019
June 2019
May 2019
January 2019
December 2018
November 2018
October 2018
September 2018
August 2018
July 2018
June 2018
May 2018
April 2018
March 2018
February 2018
January 2018
December 2017