Povezanost između štitne žlijezde i depresije

Iako se radi o odvojenim bolestima, između štitne žlijezde i depresije postoji povezanost. Pacijenti sa hipotiroidizmom se često osjećaju umorno, depresivno, apatično i nezainteresovano. Uzrok ovome je poremećaj u ravnoteži hormona. Izvor “Psychology Today” je prije nekoliko godina objavio članak koji može poslužiti svim pacijentima.

Doktor Amir A. Afkhami, profesor psihijatrije na Univerzitetu Džordž Vašington, istakao je da naizgled jednostavni  problemi sa štitnom žlijezde mogu biti uzrok mnogih mentalnih problema.
Ono što takođe treba napomenuti je da doktori ponekad zanemaruju činjenicu da osnovni uzrok mentalnih problema, posebno depresije, mogu biti problemi sa štitnom žlezdom.

Štitna žlijezda je mali organ, u obliku leptira i teži nešto više od 20 grama. Interesantno je da ona utiče na mnogo šta u našem tijelu i reguliše: naš metabolizam, unutrašnju ravnotežu i osjećaj blagostanja. Svaka promjena može prouzrokovati jasne fizičke simptome i poremećaje štitne žlezde. Osim toga, postoje i pacijenti sa psihotičnim poremećajima koji su povezani sa nefunkcionalnom štitnom žlijezdom.
​Ovo je jako bitno prilikom razmatranja psihijatrijskog liječenja: prvo provjeriti da možda nije u pitanju poremećaj štitne žijezde. Doktor Afkhami upozorava da ukoliko se ovo ne odradi, može doći do značajnih negativnih posljedica. Neotkriven i netretiran problem štitne žlijezde može značiti da pacijent prolazi kroz nepotrebno liječenje i terapiju prije nego se otkrije stvarni krivac.

Poremećaj štitne žlijezde je vrlo čest problem
Problemi sa štitnom žlijezdom su češći kod žena nego kod muškaraca. Među onima sa neotkrivenim problemima štitne žlijezde, velik broj pati od depresivnog poremećaja. Drugim riječima, postoji puno pacijenata koji ne primaju odgovarajući terapiju za poremećaj štitne žlijezde. Ma kako čudno zvučalo, pacijenti se dugo liječe od depresije bez poboljšanja stanja. I sve zato što njihov doktor nije postavio adekvatnu dijagnozu. Treba dalje napomenuti da, pored simptoma depresije, takođe je česta i intenzivna anksioznost. Dijagnostička oznaka za pojavu ovog stanja je subklinički hipotiroidizam (ili hipotireoza).

O ovome znalo još od 1825. godine. U to vrijeme doktori su stanje opisivali kao "nervnu afektaciju" koja je rezultat poremećaja štitne žlijezde. Ovo je zanimljiva činjenica koja treba imati na umu, posebno kada razmatra još jedan podatak iz izvora “Journal of Thyroid Reasearch” ( Istraživanja o štitnoj žlijezdi). Izvor napominje da je 40% ljudi sa hipoaktivnom štitnom žlijezdom ili sa hipotiroidizom u riziku da oboli od depresije.

Simptomi koje pacijenti sa subkliničkim hipotiroidizmom doživljavaju su:

• Suva koža
• Gubitak kose
• Umor i osjećaj težine
• Obeshrabrenost i apattičnost
• Iritacija i loše raspoloženje 
• Negativne misli
• Povećanje lošeg holesterola ili LDL-a 
• Problemi sa pamćenjem i koncentracijom
• Teškoća pri završavanju najjednostavnijih zadataka
• Dijareja
• Povećanje tjelesne težine
• Osećaj hladnoće čak i pri toplom vremenu
• Problemi sa plodnošću

Kao što je već napomenuto, subklinički hipotiroidizam je naročito čest kod žena i često se ipoljava tokom menopauze.

Kako liječiti subklinički hipotiroidizam?
Već je utvrđeno da postoji veza između poremećaja štitne žlijezde i promjena raspoloženja. Depresija je takođe uobičajen simptom kod pacijenata sa subkliničkim hipotiroidizmom, zajedno sa drugim simptomima opisanim gore.
Tretmani postoje i pokazuju se kao vrlo uspješni. Studije sa Univerziteta u Anhuiju (Kina) pokazuju da pacijenti koji su se liječili levotiroksinom (sintetički tiroidni hormon) nakon šest mjeseci pokazuju jasno poboljšanje.
​Njihovi kognitivni procesi se poboljšavaju. Ponovo se mogu koncentrisati na zadatke. Poboljšava im se i memorija, osjećaju se motivisano da se organizuju i postavljaju ciljeve. Takođe je važno shvatiti da pacijent koji pati od subkliničnog hipotiroidizma sa pridruženom depresijom neće osjetiti nikakvo poboljšanje tokom liječenja antidepresivima, drugim riječima - antidepresivi su ovdje nepotrebni.

Stručnjaci dalje upozoravaju da u ovim slučajevima antidepresivi ne samo da nisu korisni, već mogu imati negativne neželjene efekte. Oni mogu izazvati nesanicu, povećanje tjelesne težine i mogu negativno uticati na emocionalno stanje pacijenta. Kao što je rečeno na početku, svi ljekari bi trebalo da prvo provjere hormonske štitne žlijezde prije nego pacijenta počnu liječiti od depresije.

Ukoliko ljekar ne uzme u obzir hormonski disbalans, pacijent se može pogrešno tretirati i liječiti pogrešnom terapijom. Kliničko liječenje može čak pogoršati situaciju. 

U zaključku: Levotiroksin je efikasan, a nakon nekoliko mjeseci, poboljšanje se primjećuje u svim sferama. Pacijenti se osjećaju stabilnije, imaju više energije i elana, gube suvišnu tjelesnu masu.


Stručne reference:

1. The Link between Thyroid Function and Depression: ://www.ncbi.nlm.nih.gov/
2. Thyroid and Mental Health, Robert J. Hedaya M.D., D.F.A.P.A: https://www.psychologytoday.com 
3. https://wholepsychiatry.com/

​​