Iako se radi o odvojenim bolestima, između štitne žlijezde i depresije postoji povezanost. Pacijenti sa hipotiroidizmom se često osjećaju umorno, depresivno, apatično i nezainteresovano. Uzrok ovome je poremećaj u ravnoteži hormona. Izvor “Psychology Today” je prije nekoliko godina objavio članak koji može poslužiti svim pacijentima.
Doktor Amir A. Afkhami, profesor psihijatrije na Univerzitetu Džordž Vašington, istakao je da naizgled jednostavni problemi sa štitnom žlijezde mogu biti uzrok mnogih mentalnih problema.
Ono što takođe treba napomenuti je da doktori ponekad zanemaruju činjenicu da osnovni uzrok mentalnih problema, posebno depresije, mogu biti problemi sa štitnom žlezdom. Štitna žlijezda je mali organ, u obliku leptira i teži nešto više od 20 grama. Interesantno je da ona utiče na mnogo šta u našem tijelu i reguliše: naš metabolizam, unutrašnju ravnotežu i osjećaj blagostanja. Svaka promjena može prouzrokovati jasne fizičke simptome i poremećaje štitne žlezde. Osim toga, postoje i pacijenti sa psihotičnim poremećajima koji su povezani sa nefunkcionalnom štitnom žlijezdom. Ovo je jako bitno prilikom razmatranja psihijatrijskog liječenja: prvo provjeriti da možda nije u pitanju poremećaj štitne žijezde. Doktor Afkhami upozorava da ukoliko se ovo ne odradi, može doći do značajnih negativnih posljedica. Neotkriven i netretiran problem štitne žlijezde može značiti da pacijent prolazi kroz nepotrebno liječenje i terapiju prije nego se otkrije stvarni krivac. Poremećaj štitne žlijezde je vrlo čest problem Problemi sa štitnom žlijezdom su češći kod žena nego kod muškaraca. Među onima sa neotkrivenim problemima štitne žlijezde, velik broj pati od depresivnog poremećaja. Drugim riječima, postoji puno pacijenata koji ne primaju odgovarajući terapiju za poremećaj štitne žlijezde. Ma kako čudno zvučalo, pacijenti se dugo liječe od depresije bez poboljšanja stanja. I sve zato što njihov doktor nije postavio adekvatnu dijagnozu. Treba dalje napomenuti da, pored simptoma depresije, takođe je česta i intenzivna anksioznost. Dijagnostička oznaka za pojavu ovog stanja je subklinički hipotiroidizam (ili hipotireoza). O ovome znalo još od 1825. godine. U to vrijeme doktori su stanje opisivali kao "nervnu afektaciju" koja je rezultat poremećaja štitne žlijezde. Ovo je zanimljiva činjenica koja treba imati na umu, posebno kada razmatra još jedan podatak iz izvora “Journal of Thyroid Reasearch” ( Istraživanja o štitnoj žlijezdi). Izvor napominje da je 40% ljudi sa hipoaktivnom štitnom žlijezdom ili sa hipotiroidizom u riziku da oboli od depresije. Simptomi koje pacijenti sa subkliničkim hipotiroidizmom doživljavaju su:
Kao što je već napomenuto, subklinički hipotiroidizam je naročito čest kod žena i često se ipoljava tokom menopauze. Kako liječiti subklinički hipotiroidizam? Već je utvrđeno da postoji veza između poremećaja štitne žlijezde i promjena raspoloženja. Depresija je takođe uobičajen simptom kod pacijenata sa subkliničkim hipotiroidizmom, zajedno sa drugim simptomima opisanim gore. Tretmani postoje i pokazuju se kao vrlo uspješni. Studije sa Univerziteta u Anhuiju (Kina) pokazuju da pacijenti koji su se liječili levotiroksinom (sintetički tiroidni hormon) nakon šest mjeseci pokazuju jasno poboljšanje. Njihovi kognitivni procesi se poboljšavaju. Ponovo se mogu koncentrisati na zadatke. Poboljšava im se i memorija, osjećaju se motivisano da se organizuju i postavljaju ciljeve. Takođe je važno shvatiti da pacijent koji pati od subkliničnog hipotiroidizma sa pridruženom depresijom neće osjetiti nikakvo poboljšanje tokom liječenja antidepresivima, drugim riječima - antidepresivi su ovdje nepotrebni.
Stručnjaci dalje upozoravaju da u ovim slučajevima antidepresivi ne samo da nisu korisni, već mogu imati negativne neželjene efekte. Oni mogu izazvati nesanicu, povećanje tjelesne težine i mogu negativno uticati na emocionalno stanje pacijenta. Kao što je rečeno na početku, svi ljekari bi trebalo da prvo provjere hormonske štitne žlijezde prije nego pacijenta počnu liječiti od depresije.
Ukoliko ljekar ne uzme u obzir hormonski disbalans, pacijent se može pogrešno tretirati i liječiti pogrešnom terapijom. Kliničko liječenje može čak pogoršati situaciju. U zaključku: Levotiroksin je efikasan, a nakon nekoliko mjeseci, poboljšanje se primjećuje u svim sferama. Pacijenti se osjećaju stabilnije, imaju više energije i elana, gube suvišnu tjelesnu masu. Stručne reference:
0 Comments
Your comment will be posted after it is approved.
Leave a Reply. |
|
KATEGORIJE
All
ANKSIOZNOST
DEPRESIJA
Emocije
EMOTIVNE TRAUME
FOBIJE
Hemija Organizma I Psiha
INTELIGENCIJA
JUNGOV SISTEM
LIČNOST
NARCISTIČKI POREMEĆAJ LIČNOSTI
NEURONAUKA
Poremećaji Ličnosti
POREMEĆAJI RASPOLOŽENJA
PSIHOZA
RODITELJSTVO/DJEČIJA PSIHOLOGIJA
SINDROMI
SPAVANJE I SNOVI
STRES
Arhiva
March 2023
February 2023
January 2023
December 2022
November 2022
October 2022
September 2022
August 2022
July 2022
June 2022
May 2022
April 2022
March 2022
February 2022
January 2022
December 2021
November 2021
October 2021
September 2021
August 2021
July 2021
June 2021
May 2021
March 2021
February 2021
January 2021
December 2020
November 2020
October 2020
September 2020
August 2020
July 2020
June 2020
May 2020
April 2020
March 2020
February 2020
January 2020
December 2019
November 2019
October 2019
August 2019
June 2019
May 2019
January 2019
December 2018
November 2018
October 2018
September 2018
August 2018
July 2018
June 2018
May 2018
April 2018
March 2018
February 2018
January 2018
December 2017