Prvo očaran, pa onda razočaran - Sindrom sjajnog predmeta

Da li vas je ikad neko uspio očarati, a onda vas zaista razočarao? Jeste li ikada slijepo slijedili neki cilj koji vas nikuda ne vodi?

Ove pojave imaju ime i objašnjenje. O tome govorimo u ovom članku.
Zaslijepljen, hipnotiziran, očaran, pa čak i zapanjen. Tako se možete osjećati kada nešto novo postane moderno u današnjem društvu. To može biti nova tehnologija, knjiga koja nudi savjete za vječnu sreću, ili čak političar koji obećava utopiju. Postajete kao dijete, jurite duge, jurite neke ciljeve misleći da će vam se ispuniti želje. Kao ljudsko biće, vi ste vječni sanjar i lako se zavaravate, pogotovo ako vam se nešto ili neko učini dovoljno privlačno da privuče vašu pažnju.

To je fenomen koji se ne javlja samo na individualnom nivou. U stvari, mnoge kompanije takođe često upadaju u ovu zamku. One započinju projekat, dopuštajući da ih ponese tržišni trend, a da prethodno ne procijene sve faktore. Ponekad ste toliko opsjednuti nekom idejom, konceptom ili željom da sve ostalo nestane iz vašeg vidnog polja. To je kao da vas zaslijepi svjetlo na kraju tunela, za koje se zapravo ispostavi da je voz koji se približava. Zaista, svi smo, u nekom trenutku, iskusili taj osjećaj kada nas nešto zainteresira do te mjere da nismo mogli vidjeti da je sve lažno, puka fatamorgana na horizontu. Ovo se zove sindrom sjajnog predmeta i on se danas pojavljuje više nego ikada zbog višestrukih izvora privlačnosti koji nas okružuju. Nemamo vremena da analiziramo sve što nam se nađe na putu.

SINDROM SJAJNOG PREDMETA
Sindrom sjajnog predmeta definira iskustvo u kojem se osjećate "zaslijepljeni" nekim fenomenom koji je trenutno moderan ili je "u trendu". Neko vrijeme postajete opsjednuti njime do te mjere da ne obraćate pažnju ni na šta drugo. Kasnije otkrivate da ova ideja, koncept ili osoba nisu bili tako "nevjerovatni" kao što ste isprva mislili. Zatim dolazi razočarenje. Često se na horizontu uskoro pojavi još jedan "svijetli predmet" i prvi izgubi svoju privlačnost. Na kraju krajeva, živimo u svijetu punom novih podsticaja, ideja i koncepata, pa je lako osjetiti da nas privlači prvo jedna stvar, a onda neka druga. Ovo ne bi bio problem da vas ove privremene fascinacije ne koštaju, i emocionalno i finansijski. Studija koju je sprovela Dr Teresa Pearson sa Univerziteta Stony Brook u New Yorku (SAD) tvrdi da je paradoksalno da se u našem društvu neke ideje trenutno populariziraju, dok druge jedva dopiru do šire javnosti. To je izuzetno česta pojava u naučnoj oblasti. Isto tako, mnoge poruke koje nauka pokušava širiti ne dopiru uvijek do šire javnosti, niti im se daje ikakva valjanost. S druge strane, drugi koji nisu ni korisni ni autentični postaju viralni. Zašto se to dešava?

"AKO JE JE NEŠTO SJAJNO I IZGLEDA DOBRO, ONDA JE TO TO"
U poslovnom svijetu sindrom sjajnog predmeta pojavljuje se vrlo često. To je ona situacija kada preduzetnik započinje neki projekat dopuštajući sebi da bude ponesen svojim idejama. Međutim, oni ne procjenjuju rizike ili izvodljivost i održivost projekta. Njihova ideja jednostavno im se čini tako briljantnom, zbog jednostavne činjenice da je moderna i da mnogi pričaju o njoj. Smatraju da je to potvrda. Oni misle da će im posao dobro ići. Ipak, posao naknadno propada. Ista stvar se dešava i u ličnoj sferi. Koliko puta ste sreli nekoga ko vas je zapanjio svojim načinom postojanja, ali ste nakon nekog vremena otkrili da on ili ona nisu ono što ste mislili? To je zato što je vaša stvarnost "naseljena" beskonačnim brojem "sjajnih predmeta" (odnosno, konceptima i ljudima) koji vas zasljepljuju svojim šarmom. Ali na kraju se dokaže da su oni potpuno beskorisni i razočaravajući. Komplikovani dio sindroma sjajnog predmeta je da se i novac i vrijeme na kraju izgube. Štaviše, pojedinac osjeća veliku frustraciju zbog toga što nije bio razboritiji, promišljeniji i detaljniji u procjenama.

ŠTA SE KRIJE IZA SINDROMA SJAJNOG PREDMETA?
Važno je napomenuti da sindrom sjajnog predmeta nije psihološki poremećaj. Stoga nije uključen u Dijagnostički i statistički priručnik mentalnih poremećaja (DSM-5). Zapravo, to je prilično uobičajeno ponašanje koje je označeno kao nekliničko i, stoga, nepatološko. Ipak, iako nije psihološki problem, jasno je da je ovo jedna vrlo dosadna pojava. U pravilu, iza onih koji se zanose idejama koje se pokažu neuspješnim, krije se impulsivnost. Ovo implicira tendenciju da se djeluje bez predviđanja ili razmišljanja. U stvari, s vremena na vrijeme, nešto zamagljuje našu procjenu do te mjere da gubimo iz vida širu sliku. Budući da danas postoji toliko mnogo situacija u kojima dominiraju podražaji i smetnje, sindrom sjajnog predmeta je češći nego ikad. Često otkrijemo da nam u isto vrijeme dolazi toliko ideja, da nismo u stanju da ih procijenimo na miru, odmjereno i objektivno.

KAKO SE ZAŠTITITI OD ČINJENICE DA SVE ŠTO SIJA NIJE ZLATO
U stvarnosti kojom dominiraju društvene mreže i stalne informacije, sve što blista zasigurno nije zlato. U stvari, često je samo varka. Dopustiti da vas zasjene influenceri i njihove poruke, senzacionalne vijesti i trendovi koji su trenutno u modi, sasvim je normalno. Međutim, nije sve što vam se nađe na putu od koristi za vas. Naprotiv, može biti štetno. Na primjer, neki ljudi slijede dijete koje na kraju utiču na njihovo zdravlje. Mnogi se zanose popularnom psihologijom bez naučnih dokaza koji obećavaju da će ih uputiti kako da postignu ono što žele.

Drugi upoznaju ljude koji nisu oni za koje kažu da jesu, a neki započinju projekte puštajući se da ih ponesu trendovi koji traju jedva nekoliko dana. Dakle, kako se možete zaštititi od sindroma sjajnog predmeta? Kritičko razmišljanje je spas u okruženju koje je sve difuznije i složenije i u kojem je puno svjetla koje vas zasljepljuju. Danas je potrebnije nego ikad razviti kognitivni pristup sposoban za analizu i procjenu dosljednosti i valjanosti onoga što dolazi do vas. Ovo zahtijeva kontrolu vašeg ubrzanog uma jer, kada ste žrtva sindroma sjajnog predmeta, osoba nije svjesna stimulacije i ne razmišlja dovoljno.

IMATE ODGOVOR
Odgovor je u vama. Možete prestati da budete očarani "rasplesanim svjetlima". Samo trebate biti oprezni i strpljivi. To je zato što će, među ogromnom gustinom informacija sa kojima se svakodnevno susrećete, uvijek biti zanimljivih činjenica i ljudi na koje vrijedi usmjeriti pažnju. Samo treba da trenirate svoju pažnju i razvijete kritički pogled.


REFERENCE /BIBLIOGRAFIJA/ STUDIJE:
1. Church, Allan H.; Del Giudice, Matthew; Margulies, Alyson (2017-08-07). “All that glitters is not gold: Maximizing the impact of executive assessment and development efforts”. Leadership & Organization Development Journal. 38 (6): 765–779. doi:10.1108/LODJ-05-2016-0127
2. Pearson T. Why Does It Take So Long for New Ideas to Catch On? AADE in Practice. 2015;3(3):8-10. doi:10.1177/2325160315580963
3. Roberts, James A. (2011). Shiny objects : why we spend money we don’t have in search of happiness we can’t buy. New York: Harper One. ISBN 978-0-06-209360-8. OCLC 526084214