UNIQORNER
  • POČETNA
  • ENGLISH
  • POČETNA
  • ENGLISH

Razočarenje i depresija, slično ali različito

11/10/2021

0 Comments

 
Picture
Svo razočaranje boli, razbija vaše nade i gura vas u privremeno stanje tuge i nemira. Međutim, razočaranje nije isto što i depresija. U ovom članku razmatramo razlike.
Čini se da su razočaranje i depresija vrlo slični. Zaista, u oba stanja doživljavate bol, apatiju, umor, razočaranje, itd.  Međutim, oni su zapravo veoma različiti.
Postoje jednostavni naučni dokazi koji podržavaju ovu činjenicu. Ipak, mnogi ljudi trpe razočaranje, često uzimajući zdravo za gotovo da doživljavaju poremećaj raspoloženja.
Naravno, depresiju nikada ne treba u potpunosti isključiti. Međutim, ona je  višefaktorski i daleko složeniji fenomen od razočaranja.  Osjećati se razočarano znači da je došlo do udarca vašim očekivanjima. Iako je bolno, obično se odnosi na određene trenutke u vremenu. Razočaranje je takođe način učenja.
Ako doživite razočaranje nakon razočaranja u određenom vremenskom periodu, možete doživjeti probleme. U ovom slučaju, vaši simptomi mogu biti reprezentativni za specifičniju situaciju. Nauka je istraživala ovaj poseban fenomen. Pogledajmo šta su otkrili.

​
“Većina stvari razočara dok ne pogledate dublje.”
-Graham Greene-

​Depresija i razočarenje
Ako postoji jedna univerzalna, česta i neizbježna emocija, onda je to razočarenje.  Zaista, doživljavanje razočarenja je izuzetno uobičajeno. Međutim, način na koji se nosite sa njim mijenja sve. Ako se zaglavite u tom stanju, postaćete frustrirani. Takođe ćete iskusiti stalnu sumnju kada je u pitanju da li treba ponovo nekome vjerovati ili ne.
S druge strane, ako uspijete izbalansirati svoja razočaravajuća iskustva i učiti iz njih, krenućete naprijed u svom životu sa boljim osjećajem samokontrole. Zapravo,  razočarenja su neizbježna. Ona su samo dio života. Štaviše, iako na svijet ne dolazite znajući kako se nositi s njima, prije ili kasnije naučite kako.

S druge strane, depresivni poremećaji nikako nisu neizbježan dio života. Depresija i razočaranje nisu isto. To je zato što uključuju različita iskustva . Stoga, iako ste skloni da mislite da razočarenje često prelazi u depresiju, nešto drugo se dešava mnogo češće.
Zapravo, depresivni ljudi i oni kojima nije postavljena dijagnoza su oni koji imaju tendenciju da dožive razočarenja koja se ponavljaju. To je zato što vide život kroz filter negativnosti, potištenosti i bespomoćnosti. 

Koja je razlika između razočaranja i depresije?
Državni univerzitet Južne Dakote je 2012. godine sproveo studiju u pokušaju da razumije psihološko iskustvo razočaranja. Studija je razočarenje definirala kao obeshrabrujući osjećaj u kojem se ruše očekivanja i aspiracije prema nečemu ili nekome. Osoba također+ privremeno gubi osjećaj svrhe.
  • Razočarenje se sastoji od specifičnog i ograničenog bolnog iskustva u određenom trenutku koje vas prisiljava da preformulišete mnoge stvari.  Osjećate niz emocija poput tuge, ljutnje, nemira, itd. Međutim, vaš um ostaje aktivan. Nadalje, često pokušavate obraditi ono što se dogodilo kako biste naučili, prilagodili se i krenuli naprijed.
  • Depresija je, s druge strane, duže i višefaktorno iskustvo. Razočarenje obično nije jedini okidač za ovaj poremećaj raspoloženja. Općenito, ovaj poremećaj uključuje više dimenzija koje nije lako definirati. Osim toga, kod depresije doživljavate širu, ograničavajuću i upornu simptomatologiju. Na primjer, poremećaji spavanja i ishrane, umor, apatija, negativne misli, beznađe itd.
Sa razočarenjem postavljate pitanje "zašto"? Zašto se nešto dogodilo? Pokušavate pronaći smisao. Međutim, ako ste depresivni, dugo se nećete pitati "zašto". To je zato što vaš um sadrži samo potištenost, a vi se osjećate kao da ste izgubili sve.

​
Mogu li razočarenja dovesti do poremećaja raspoloženja?
Znamo da razočarenje i depresija nisu isto. Međutim, može li prvo dovesti do drugog? U određenim situacijama, da. Istraživanje  koje je sproveo Univerzitet Yale (SAD) objašnjava dalje.
  • Uporna razočaranja koja dovode osobu u stanje beznađa mogu dovesti do depresivnog poremećaja.
  • Kada se to dogodi, uključuje vrlo specifičnu regiju mozga: habenulu. To je izuzetno mala struktura vezana za epifizu.
  • Konkretno, lateralna habenula prima impulse iz bazalnih ganglija i limbičkog sistema. Takođe ima veze sa dopaminergičkim i serotonergičkim neuronima. Kada osoba izgubi nadu nakon nekoliko nepovoljnih i razočaravajućih iskustava, habenula prestaje da komunicira s onim neuronima povezanim s motivacijom. Tada se raspoloženje promjeni.

​Razočarenje i depresija: negativan um koji sve mijenja
Godine 1916, Sigmund Frojd je napisao esej u kome je spomenuo nešto izuzetno zanimljivo. On je naveo da ima ljudi koji su, iako su uspješni, razočarani. Zaista, ima onih koji, uprkos tome što im sve ide dobro, uporno se razočaraju. Otac psihoanalize je sugerirao da ovi ljudi mogu posjedovati neurotične profile.
Danas znamo da je depresija često poremećaj koji se tiho manifestira. Nadalje, da potpuno mijenja način na koji vidite i obrađujete informacije koje vam dolaze putem čula. U ovom stanju vaš um vidi samo probleme. Svaki pozitivan događaj gledate sumnjivo. Realnost postaje razočaravajuća. Sadašnjost je ispunjena neizvjesnošću, a budućnost očajem.
Konačno, iako je istina da su razočarenje i depresija dva različita entiteta, oni ponekad mogu kohabitirati zajedno. Međutim, kada se to dogodi, postoji više varijabli nego jednostavno razočarenje. U stvarnosti,  svaki događaj koji krši vaša očekivanja prisiljava vas da uložite kognitivni i emocionalni napor da ga prihvatite, date mu značenje i savladate ga.

​Na kraju krajeva, živjeti znači znati kako se suočiti i prilagoditi svoje planove u skladu s tim. To je ono što je život.

(reference:

exploringyourmind.com)
0 Comments

Your comment will be posted after it is approved.


Leave a Reply.


    ​Podijeli



    ​© COPYRIGHT
    DMCA PROTECTED!
    SVA PRAVA ZADRŽANA

    Materijal na sajtu www.uniqorner.com  je zaštićen autorskim pravom. Strogo je zabranjeno svako kopiranje, prepisivanje i prenošenje na druge web sajtove i portale.​​
    Izvori fotografija i slika:
    www.pixabay.com
    www.pinterest.com
    www.shutterstock.com
    www.freeimages.com
    Tekstovi na websajtu služe u informativne i edukativne stvrhe. Ukoliko imate ili kod sebe primijetite probleme psihičke prirode, obavezno potražite stručnu pomoć.

    KATEGORIJE

    All
    ANKSIOZNOST
    DEPRESIJA
    Emocije
    EMOTIVNE TRAUME
    FOBIJE
    GRANIČNI POREMEĆAJ LIČNOSTI
    Hemija Organizma I Psiha
    INTELIGENCIJA
    JUNGOV SISTEM
    LIČNOST
    NARCISTIČKI POREMEĆAJ LIČNOSTI
    NEURONAUKA
    Poremećaji Ličnosti
    POREMEĆAJI RASPOLOŽENJA
    PSIHOPATIJA
    PSIHOZA
    RODITELJSTVO/DJEČIJA PSIHOLOGIJA
    SINDROMI
    SPAVANJE I SNOVI
    STRES

    Arhiva

    June 2025
    March 2025
    December 2024
    November 2024
    August 2024
    July 2024
    June 2024
    May 2024
    April 2024
    March 2024
    February 2024
    January 2024
    December 2023
    November 2023
    October 2023
    September 2023
    August 2023
    July 2023
    June 2023
    March 2023
    February 2023
    January 2023
    December 2022
    November 2022
    October 2022
    September 2022
    August 2022
    July 2022
    June 2022
    May 2022
    April 2022
    March 2022
    February 2022
    January 2022
    December 2021
    November 2021
    October 2021
    September 2021
    August 2021
    July 2021
    June 2021
    May 2021
    March 2021
    February 2021
    January 2021
    December 2020
    November 2020
    October 2020
    September 2020
    August 2020
    July 2020
    June 2020
    May 2020
    April 2020
    March 2020
    February 2020
    January 2020
    December 2019
    November 2019
    October 2019
    August 2019
    June 2019
    May 2019
    January 2019
    December 2018
    November 2018
    October 2018
    September 2018
    August 2018
    July 2018
    June 2018
    May 2018
    April 2018
    March 2018
    February 2018
    January 2018
    December 2017

    SUBSCRIBE BY E-MAIL

SEND
PRIVACY POLICY
​
© 2020 All rights reserved