Razumijevanje bijesa kod graničnog poremećaja ličnosti

Intenzivna, neprikladna ljutnja može biti jedan od najizazovnijih simptoma graničnog poremećaja ličnosti (GPL).

Ovaj bijes se često naziva "granični bijes". To može dovesti do epizoda eksplozivnog bijesa kojima je teško upravljati i koje mogu imati značajan uticaj na međuljudske odnose. Uprkos tome, iako su ljutnja i bijesa ključne karakteristike GPL-a, vrlo se malo zna o tome zašto ljudi s GPL-om doživljavaju bijes drugačije od ostalih, ili kako je njihovo iskustvo drugačije.

Novo istraživanje baca svjetlo na prirodu graničnog bijesa. Šta je GPL bijes? Granični bijes je više od standardne emocionalne reakcije. U petom izdanju Dijagnostičkog i statističkog priručnika za mentalne poremećaje (DSM-5), bijes kod osoba sa GPL-om je opisan kao "neprikladan, intenzivan bijes ili teškoća u kontroli bijesa". Razlog zašto se bijes kod GPL-a naziva „neprikladnim“ je taj što se čini da je nivo ljutnje intenzivniji nego što je opravdano situacijom ili događajem koji ga je pokrenuo.

Kakav je GPL bijes?
Osoba sa GPL-om može reagovati na događaj koji se nekom drugom može činiti malim ili nevažnim, kao što je nesporazum, vrlo jakim i nezdravim izrazima bijesa, ljutnje, uključujući fizičko i verbalno nasilje.

Zašto se javlja GPL bijes
Dok je granični bijes dugo bio tema debata i spekulacija među stručnjacima za GPL, tek je nedavno ova tema postala fokus pažljivog istraživanja. Stručnjaci sada ispituju kako se granični bijes razlikuje od normalnog bijesa i zašto se javlja. Konkretnije, istraživači pokušavaju da shvate da li se osobe sa GPL-om lakše naljute, imaju li intenzivnije reakcije ljutnje ili imaju duže reakcije ljutnje od ljudi bez GPL-a (ili je to neka kombinacija ovih faktora).

Šta izaziva granični bijes?
Uobičajeni okidači bijesa zbog GPL-a mogu uključivati:

• Emocionalno izazovne situacije koje izgledaju prijeteće
• Situacije u kojima se osoba boji napuštanja i razdvajanja, što je vrsta crno-bijelog razmišljanja u kojem ljudi vide stvari kao sve dobre ili sve loše
• Razmišljanje o ljutnji
• Međuljudski sukobi

Jedna studija je ispitivala ljutnju kod osoba sa GPL-om u poređenju sa onima bez GPL-a kao odgovor na priču koja je izazvala bes. Ova studija je otkrila da su ljudi sa GPL-om prijavili isti nivo ljutnje kao i zdrave kontrolne grupe (kao odgovor na priču). Ali, zdrave kontrolne grupe su izvijestile da se njihov bijes vremenom smanjivao brže nego što su izvijestili ljudi s GPL-om. Možda osobe sa GPL-om nemaju jaču reakciju bijesa, ali njihov bijes traje mnogo duže nego što to doživljavaju drugi ljudi. Druga istraživanja pokazuju da ljutnja kod GPL-a može pokrenuti razmišljanje (kada neko iznova razmišlja o svom ljutom iskustvu). Ovo ponavljajuće razmišljanje stvara začarani emocionalni krug koji pogoršava bijes osobe i produžava njegovo trajanje (kao što je podržano gore spomenutom studijom). Na kraju, produžena i intenzivna ljutnja izaziva agresivno ponašanje, u koje se osoba upušta kako bi ublažila svoj bijes. Istraživanja u ovoj oblasti su nova i potrebno je više rada da bi se u potpunosti razumjelo kako i zašto ljudi sa GPL-om doživljavaju granični bijes.

​Liječenje GPL bijesa
Postoji niz terapija koje se mogu koristiti za ublažavanje simptoma graničnog poremećaja ličnosti, uključujući često iscrpljujući simptom ljutnje.

Psihoterapija
Većina psihoterapije za GPL cilja na snažne reakcije ljutnje koje osobe sa GPL-om prijavljuju i pokazuju. Na primjer, u terapiji dijalektičkog ponašanja (DBT), pacijenti se podučavaju vještinama koje će im pomoći da bolje upravljaju svojim bijesom i smanje izlive ljutnje. Ostale vrste psihoterapije za GPL koje ciljaju na ublažavanje ljutnje uključuju: terapiju zasnovanu na mentalizaciji, shema terapija, terapija fokusirana na transfer.

Lijekovi
Postoje ljekovi za koje se pokazalo da smanjuju ljutnju i bijes kod osoba sa GPL-om. Neki lijekovi koji se prepisuju osobama s GPL-om uključuju: antidepresive, antipsihotike, ili lijekove za stabilizaciju raspoloženja. Međutim, ovi lijekovi su vjerovatno najefikasniji kada koristi se u kombinaciji sa psihoterapijom. To je zato što, iako lijekovi mogu promijeniti intenzitet bijesa, oni ne mogu u potpunosti spriječiti ili izbrisati nečiji bijes kada se pojavi životni stresor ili teška situacija. Ovdje može biti od pomoći ako osoba pronađe produktivne načine suočavanja sa stresom, budući da je stres poznati prethodnik graničnog bijesa.
Pokušajte identifikovati okidače stresa, zatražite pomoć od porodice ili prijatelja, redovno vježbajte, jedite uravnoteženu ishranu i dovoljno spavajte.

Pronađite nešto što vam skreće pažnju
GPL bijes se često povećava kada je osoba duže izložena frustrirajućoj situaciji. Kada osjetite da postajete ljuti, pokušajte se izvući iz situacije i duboko udahnite. Možete čak i učiniti nešto drugo da sebi odvratite pažnju, kao što je gledanje nekog smiješnog videa ili brzi hod. Ako imate GPL i doživljavate negativne misli koje se stalno ponavljaju – misli koje samo povećavaju vaš bijes – postoje načini da se prekine ovaj ciklus: ispričajte bliskom prijatelju o tome kako se osjećate, izvedite neku vježbu opuštanja ili učinite nešto da poboljšate svoje raspoloženje poput plesa ili slušanja muzike.

Kako se nositi sa bijesom od GPL
Ako vama draga osoba pati GPL-a, možda ćete i vi biti na udaru, odnosno svjedočićete njihovom bijesu. Srećom, postoji mnogo načina da povećate svoje znanje o graničnom bijesu kako biste mogli podržati svoju dragu osobu i zaštititi svoje emocionalno blagostanje. Prisustvovanje sesiji terapije sa vašom osobom.

Terapeut vam može pomoći da naučite načine za deeskalaciju situacije kada vaša draga osoba doživljava GPL bijes.

• Radite na komunikaciji. Jasna komunikacija je ključna kada ste u vezi sa nekim ko ima granični poremećaj ličnosti. Na primjer, dobra komunikacija može pomoći da ih uvjerite, pohvalite i ohrabrite kako bi zapamtili da ste na njihovoj strani.
  
• Potvrdite njihova osjećanja: Pokušajte reći: "Razumijem da trenutno doživljavaš bijes, ali možemo to prebroditi zajedno. Kako ti mogu pomoći?"
  
• Postavite granice: Ako je moguće, zajedno osmislite granice. Na primjer, vi i vaša draga osoba možete odlučiti da ako se epizoda graničnog bijesa pretvori u vikanje i vrištanje, oboje ćete odvojiti 15 minuta razmaka da se smirite.
  
• Zapamtite, GPL je mentalna bolest: Vaša draga osoba sa GPL-om ne odlučuje da li će biti toliko bijesna i ljuta, pa pokušajte da je ne krivite za simptome njihove bolesti. Međutim, u redu je da ih smatrate odgovornim za njihove postupke, posebno kada negativno utiču na vas ili druge članove porodice ili prijatelje.
  

Kako smiriti nekoga ko ima GPL bijes?
Na kraju krajeva, na drugoj osobi je da kontroliše svoj bijes. Ako neko doživljava GPL bijes, ostanite mirni, pustite ga da izrazi svoja osjećanja i dajte mu malo prostora. Ako je potrebno, ostavite situaciju dok se osoba ne smiri.

​
STRUČNE REFERENCE/STUDIJE/BIBLIOGRAFIJA:
1. Jacob GA, Guenzler C, Zimmermann S, et al. Time course of anger and other emotions in women with borderline personality disorder: A preliminary study. J Behav Ther Exp Psychiatry. 2008;39(3):391-402. doi:10.1016/j.jbtep.2007.10.009
2. Martino F, Caselli G, Di Tommaso J, et al. Anger and depressive ruminations as predictors of dysregulated behaviours in borderline personality disorder. Clin Psychol Psychother. 2018;25(2):188-194. doi:10.1002/cpp.2152
3. May JM, Richardi TM, Barth KS. Dialectical behavior therapy as treatment for borderline personality disorder. Ment Health Clin. 2016;6(2):62-67. doi:10.9740/mhc.2016.03.62
4. Ripoll LH. Psychopharmacologic treatment of borderline personality disorder. Dialogues Clin Neurosci. 2013;15(2):213-224. doi:10.31887/DCNS.2013.15.2/lripoll
5. Bozzatello P, Bellino S. Combined therapy with interpersonal psychotherapy adapted for borderline personality disorder: A two-years follow-up. Psychiatry Res. 2016;240:151-156. doi:10.1016/j.psychres.2016.04.014
6. Cackowski S, Krause-Utz A, Van Eijk J, et al. Anger and aggression in borderline personality disorder and attention deficit hyperactivity disorder - does stress matter?. Borderline Personal Disord Emot Dysregul. 2017;4:6. doi:10.1186/s40479-017-0057-5
7. Hilt LM, Pollak SD. Getting out of rumination: comparison of three brief interventions in a sample of youth. J Abnorm Child Psychol. 2012;40(7):1157-1165. doi:10.1007/s10802-012-9638-3