Emocionalni stres se obično manifestuje kao glavobolja, razdražljivost i promjene raspoloženja.
Za mnoge ljude, trka s vremenom počinje od samog jutra: stres i užurbani tempo karakteriziraju našu svakodnevicu u hiperproduktivnom društvu u kojem jedva da se ima vremena za odmor i pauze. Osim toga, postoje psihički stresovi, brige i sukobi koji izazivaju emocionalni stres.
Naše tijelo na to reagira iscrpljenošću, anksioznošću, problemima s koncentracijom, povećanom razdražljivošću, promjenama raspoloženja ili poremećajima spavanja. U zavisnosti od težine i trajanja, mogu se javiti različita oboljenja. Stres je prirodan odgovor tijela na izazov ili prijetnju, bilo da se radi o fizičkom, emocionalnom ili mentalnom. Njegova funkcija je da pripremi tijelo za odgovor "bori se ili bježi" kako bismo se izborili sa situacijom. Ovo stanje pokreće kaskadu fizioloških reakcija koje kratkoročno mobiliziraju tjelesne funkcije i povećavaju naše performanse. Međutim, hronični ili pretjerani stres takođe može imati negativne posljedice po zdravlje ako se njime ne upravlja na odgovarajući način. Zato je važno razviti zdrav pristup stresu kako bi se smanjili njegovi negativni efekti.
Razumijevanje emocionalnog stresa Kako biste što prije prepoznali emocionalni stres, trebalo bi obratiti pažnju na određene tjelesne signale koji proizlaze iz povećanog nivoa kortizola (hormona stresa). To uključuje, ali nije ograničeno na, sljedeće:
Mogu se pojaviti i druge komplikacije. Primjer su psihogeni neepileptički napadi (PNES). Studije takođe navode da to može uzrokovati ili pogoršati bol u donjem dijelu leđa i probleme sa išijasom. Tu su i psihološki i emocionalni problemi kao što su razdražljivost, nagle promjene raspoloženja, problemi s koncentracijom ili nedostatak radosti. Uzroci emocionalnog stresa uvelike variraju, ali pretjerani zahtjevi i loša emocionalna regulacija često igraju značajnu ulogu. Nerealna očekivanja, niska tolerancija na frustracije i nesigurnost su drugi ključni elementi koje treba uzeti u obzir. Sljedeći savjeti će vam pomoći da se bolje nosite s emocionalnim stresom. Provedite ih u praksi! Upravljanje emocionalnim stresom Postoje brojne strategije za prevladavanje emocionalnog stresa, iscrpljenosti i depresije. Sljedeći praktični načini pomoći će vam da se smirite i bolje nosite sa emocionalnim stresom u svakodnevnom životu. 1. Shvatite da je vrijeme za pauzu. Ne morate konstantno žuriti kroz život. Ako osjećate da vas stres obuzima, važno je napraviti korak unazad i sagledati situaciju iz druge perspektive. Nemojte precijeniti svoje vještine upravljanja stresom: „Ja to mogu podnijeti“ često je zabluda koja samo pogoršava situaciju. Ponekad moramo stati i prihvatiti da ne mora uvijek sve ići savršeno – to je sasvim u redu.
2. Prepoznajte svoje glavne stresore. Profesionalni ili porodični problemi, finansijske poteškoće ili druge stresne situacije obično se kriju iza emocionalnog stresa. Da li ste skloni perfekcionizmu? Utiču li na vas negativne vijesti posebno snažno? Da li komunikacija sa vašim partnerom više ne funkcioniše kako treba? Razlozi emocionalnog stresa bitno su različiti za svaku osobu. Odvojite vrijeme za razmišljanje i identifikaciju ključnih stresora.
3. Postavite granice sebi i drugima. Granice i prioriteti vam pomažu da se fokusirate na ono što je važno i da nađete više vremena za sebe. Ovo vam može pomoći da poboljšate svoje emocionalno blagostanje. Ovo nikako nije sebično, već prijeko potrebna briga o sebi. 4. Uspostavite zdrave navike. Zdrave navike vam pomažu da se bolje nosite sa stresom: Redovna rutina spavanja, uravnotežena ishrana i fizička aktivnost su ključni u ovom kontekstu. Svakako možete poboljšati svoju dnevnu rutinu i takođe uvesti tehnike koje će vam pomoći da se smirite. Meditacija i mindfulness vam omogućavaju da se koncentrišete na ovdje i sada i postanete smireniji Profesionalna podrška Ovi savjeti nisu uvijek dovoljni. Ako emocionalni stres ozbiljno utiče na svakodnevni život, preporučuje se traženje stručne pomoći. Psiholog će vam dati efikasne strategije za postizanje promjena i bolje upravljanje svojim životom. Ne ustručavajte se potražiti stručnu pomoć. REFERENCE: 1. Parreira, P., Maher, C. G., Steffens, D., Hancock, M. J., & Ferreira, M. L. (2018). Risk factors for low back pain and sciatica: an umbrella review. The Spine Journal, 18(9), 1715-1721. https://pubmed.ncbi.nlm.nih.gov/29792997/
0 Comments
Your comment will be posted after it is approved.
Leave a Reply. |
|
KATEGORIJE
All
ANKSIOZNOST
DEPRESIJA
Emocije
EMOTIVNE TRAUME
FOBIJE
GRANIČNI POREMEĆAJ LIČNOSTI
Hemija Organizma I Psiha
INTELIGENCIJA
JUNGOV SISTEM
LIČNOST
NARCISTIČKI POREMEĆAJ LIČNOSTI
NEURONAUKA
Poremećaji Ličnosti
POREMEĆAJI RASPOLOŽENJA
PSIHOPATIJA
PSIHOZA
RODITELJSTVO/DJEČIJA PSIHOLOGIJA
SINDROMI
SPAVANJE I SNOVI
STRES
Arhiva
May 2024
April 2024
March 2024
February 2024
January 2024
December 2023
November 2023
October 2023
September 2023
August 2023
July 2023
June 2023
March 2023
February 2023
January 2023
December 2022
November 2022
October 2022
September 2022
August 2022
July 2022
June 2022
May 2022
April 2022
March 2022
February 2022
January 2022
December 2021
November 2021
October 2021
September 2021
August 2021
July 2021
June 2021
May 2021
March 2021
February 2021
January 2021
December 2020
November 2020
October 2020
September 2020
August 2020
July 2020
June 2020
May 2020
April 2020
March 2020
February 2020
January 2020
December 2019
November 2019
October 2019
August 2019
June 2019
May 2019
January 2019
December 2018
November 2018
October 2018
September 2018
August 2018
July 2018
June 2018
May 2018
April 2018
March 2018
February 2018
January 2018
December 2017