REM faza: najvažnija faza sna

Slika: MARIA BANDOC

REM faza spavanje čini oko 50% ciklusa spavanja kod djece. Međutim, kako postajemo stariji, ona se drastično smanjuje.

REM spavanje počinje devedeset minuta nakon što zaspete. Tada dišete brže, oči se brzo kreću, a noćne more imaju tendenciju da budu žive. Zanimljivo je da tokom ove faze, mozak pokazuje isti nivo aktivnosti kao kada je budan. Zašto? Zato što će uskoro izvršiti jedan od najvažnijih zadataka.
Ova faza spavanja otkrivena je prije više od 50 godina. Bez obzira na to, REM (što znači: brzo kretanje očiju) još uvijek je vrlo tajanstvena. Na primjer, znanstvenici znaju da mozak stvara nove dugoročne uspomene tokom ove faze sna.

Takođe znamo da, tokom REM faze, mozak odbacuje sve što smatra nebitnim i zadržava samo važne podatke. Kroz ovaj proces mozak oblikuje dio onoga što jesmo, pomaže procesu učenja, inkorporira iskustva i postavlja temelje naše zrelosti i naše kognitivne, senzorne i emocionalne evolucije. 
​Ono što stručnjaci ne znaju je šta je to što vodi mozak da iznenada uđe u REM fazu. Studije poput one objavljene u časopisu Nature, koju su sproveli neurolozi Jon Lu i David Sherman, objašnjavaju postojanje "prekidača" koji se nalazi u moždanom sistemu. Može se opisati kao skup specijaliziranih neurona koji omogućavaju "pristup" ovom stanju živopisnih snova, kada ljudi mogu početi i sa mjesečarenjem i naš mozak reorganizira sva sjećanja koja je čitavo vrijeme pokušavao da dekodira u budnom stanju.

REM faza i temelj spavanja
Sherlock Holmes nije pogriješio kada je rekao liječniku Watsonu da je najbolji lijek za sve probleme dobar san. Kada naše tijelo odmara, obnavljamo energiju i zdravlje. Čvrst i kvalitetan san je idealni odbrambeni mehanizam za smanjenje stresa, za posmatranje života iz druge perspektive i jasnije razmišljanje.
Spavanje je biološka potreba. Činjenica da mozak preuzima kontrolu tokom REM faze je jako bitna. Zapravo, znamo da većina nas ima između četiri i devet noćnih ciklusa spavanja, i svaki od tih ciklusa podijeljen je u pet faza. Posljednjih nekoliko ciklusa pripadaju REM oblasti, gdje imamo one neobične snove, a naš mozak obavlja neke važne zadatke.
Novorođenčad provode većinu svog vremena u REM spavanju. To im pomaže da bolje integriraju iskustva tokom najvažnijeg stupnjeva njihovog razvoja. Međutim, kod djece starije od 6 godina ova faza značajno se smanjuje i traje kao REM spavanje odrasle osobe.
Baš kao što znanstvenici Una de Karni i BS Rubenstein  objašnjavaju u studiji objavljenoj u časopisu Science, REM faza je ključ naše percepcije i fokusa  i reagiranje na podražaje i učenje o našoj okolini kako bismo u njoj preživjeli.
Isto tako,  svi sisari i ptice sanjaju i ulaze u REM fazu spavanja. No, to se ne događa ribama, gušterima i kornjačama.

Što se događa u našem mozgu i našem tijelu tokom REM faze spavanja

Ova faza je takođe poznata kao paradoksalni san (PS)  zbog osobitosti moždanih valova koji se pojavljuju tokom ovog ciklusa: desinhronizovani, brzi i niskonaponski.
​
Prema mišljenju stručnjaka, područje mozga koje reguliše ovu fazu sna je mozak. Kortikalni i talamni neuroni su depolarizirani i tada se pojavljuje jedan neurotransmiter u velikoj količini: acetilkolin. Zatim, kada dođemo do REM faze, obično doživljavamo sljedeće simptome:

• Brže disanje.
• Pokrete očiju.
• Paraliza mišića.
• Seksualno uzbuđenje.
• Živi snovi.

Da bismo bolje razumjeli kako funkcionira REM spavanje, pogledajmo koje su druge faze ciklusa spavanja.

Faza 1
Vrlo je uobičajeno probuditi se ili se osjećati kao da padate tokom ove faze. Mišići se opuštaju, a alfa i teta moždani valovi prevladavaju.

Faza 2
Tijelo se priprema za dubok san, brzinu otkucaja srca i tjelesna temperatura počinju se smanjivati. U ovom trenutku tijelo postaje spremno za ulazak u najvažniju fazi spavanja.

Faza 3 i 4
To su duboke faze spavanja. Tada se uglavnompojavljuju delta valovi, a mogu se pojaviti i poremećaji spavanja, poput noćnih mora i mjesečarenje.
Tijekom ovih NREM stadija, tijelo "popravlja" sebe, tkiva se regenerišu,  ćelije koje više nisu korisne se eliminišu, a imunološki sistem se oslobađa nepotrebog. Kod djece tijelo raste i razvija se tokom ove faze.

REM spavanje
Nakon 90 do 100 minuta spavanja, konačno ulazimo u REM fazu. Moždani valovi su aktivni kao da smo budni, naši snovi imaju više smisla, a naše tijelo gubi napetost. U našem mozgu su prisutni teta valovi i mozak počinje integrisati iskustva koja je prikupio tokom dana u dugoročnoj memoriji.

Ovaj ciklus se ponavlja 4 do 5 puta u jednoj noći. U svakom ciklusu, REM faza će trajati duže, počev od 10 minuta do jednog sata (dva sata ako imate manje od 30 godina i pola sata ako ste navršili 65 godina).
​
Ključ za oporavak naše energije nije samo održavanje dobre higijene spavanja. Čvrst san koji ima REM fazu je ključno kada se radi o brizi o našim kognitivnim procesima, pamćenju, pažnji, percepciji i sposobnosti da učinkovitije reagujemo na podražaje.