Serotonina je hemijska supstanca koja pomaže našim neuronima za međusobnu komunikaciju. Radi se o neurotransmiteru koji se nalazi u nekoliko područja našeg središnjeg nervnog sistama, a prisutan je takođe i u crijevnoj flori i krvnim pločicama (dakle, rasprostranjen je u cijelom tijelu).
Serotonim koji se proizvodi u mozgu ne može preći barijeru mozak - krv, što znači da ona količina za čiju proizvodnju i korišćenje je zadužen mozak - mora biti proizvedena u mozgu.
Često ga, iz neznanja, neinformisanosti, dezinformisanosti i brkanja pojmova za tjelesne hemijske supstance nazivaju “hormonom sreće/radosti/zadovoljstva”, međutim, serotonin nije hormon. Hormone proizvode žlijezde sa unutrašnjim lučenjem, nakon čega se oni luče u krv i imaju uticaj na unutrašnje organe i metabolizam. Tačno je da postoje neke sličnosti, jer sve hemijske supstance u organizmu vrše neke regulatorne funkcije, ali neurotransmiteri imaju drugačije porijeklo i drugačiji mehanizam djelovanja.
Među mnogim funkcijama koje obavlja u organizmu, serotonim interveniše u cijelom našem tijelu, reguliše i uravnotežava apetit (daje osjećaj sitosti), odgovoran je za regulaciju našeg ciklusa spavanja, ali prekomjerni nivoi ovog neurotransmitera mogu dovesti do nesanice. Serotonin nije hormon, već neurotransmiter. Iako su i jedno i drugo hemijske supstance koje se proizvode u organizmu i koje obavljaju određene funkcije, između hormona i neurotransmitera postoje i znantne razlike: od mjesta nastanka, prenosa, vremena djelovanja, samog djelovanja.
Serotonin takođe reguliše i interveniše u ljutnji, agresiji, raspoloženju, tjelesnoj temperaturi i osjećanju boli.
Koja je sve uloga serotonina u našem tijelu?
Kada je na odgovarajućem nivou, serotonin proizvodi osjećaj sreće i dobrobiti u našem tijelu. Nasuprot tome, kada je na niskom nivou, zbog slabe prehrane ili dugotrajnog stresa, povezan je sa depresijom i anksioznim poremećajem, tj.niži nivoi doprinose ovim oboljenjima.
Promjene u nivou ove tvari povezane su sa mentalnim neravnotežom kao što su shizofrenija ili dječji autizam.
Da li je serotonin genetski uslovljen? Istraživanja o ljudskom blagostanju otkrila su vrijedne informacije o izvorima pojedinačne sreće. Važno otkriće su u nalazima kako ljudi pokazuju veću ili manju tendenciju prema sreći. Otkriveno je da 50% zavisi od genetike. Konkretno, gen koji prenosi serotonin, takozvani - 5-HTTLPR gen - je onaj koji je odgovoran za osjećaj sreće. Jan-Emmanuel De Neve, autor istraživanja koji je naglasio važnost ovog gena, takođe upozorava da nije samo i isključivo gen taj koji određuje da li se osoba osjeća zadovoljno ili nezadovoljno svojim životom. De Neve ističe da još nije jasno kako ovaj gen utiče na mozak, ali je poznate da odgovarajući nivoi 5-HTTLPR gena povećavaju predispoziciju osobe na sreću. "Sreća ne zavisi od postignuća ili idealnih situacija, već od našeg mentalnog zdravlja.”
Tražite osjećaj sreće? Povećajte nivoe serotonina
Povećanje nivoa serotonina je jedna od najboljih i najprirodnijih stvari koje možemo učiniti za naše blagostanje. Možete preduzeti puno toga: redovno lagano vježbanje, vježbe opuštanja koje pomažu u uklanjanju stresa, redovno spavanja i odmoranje, redovna i balansirana ishrana.
Osim toga, valja napomenuti da genetski faktori takođe utiču na nivo i proizvodnju serotonina, što objašnjava zašto neki ljudi imaju veću vjerovatnost razviti određene poremećaje od drugih, kao i zašto se neki bolje oporavljaju od određenih poremećaja.
O DETALJNOJ RAZLICI IZMEĐU HORMONA I NEUROTRANSMITERA ČITAJTE OVDJE Reference: 1. Medical News Today: www.medicalnewstoday.com: What is serotonin and what does it do? What is the difference between Hormones and Neurotransmitters? 2. Neurotransmitters and Hormones: www.bbwca.com
0 Comments
Your comment will be posted after it is approved.
Leave a Reply. |
|
KATEGORIJE
All
ANKSIOZNOST
DEPRESIJA
Emocije
EMOTIVNE TRAUME
FOBIJE
GRANIČNI POREMEĆAJ LIČNOSTI
Hemija Organizma I Psiha
INTELIGENCIJA
JUNGOV SISTEM
LIČNOST
NARCISTIČKI POREMEĆAJ LIČNOSTI
NEURONAUKA
Poremećaji Ličnosti
POREMEĆAJI RASPOLOŽENJA
PSIHOPATIJA
PSIHOZA
RODITELJSTVO/DJEČIJA PSIHOLOGIJA
SINDROMI
SPAVANJE I SNOVI
STRES
Arhiva
August 2024
July 2024
June 2024
May 2024
April 2024
March 2024
February 2024
January 2024
December 2023
November 2023
October 2023
September 2023
August 2023
July 2023
June 2023
March 2023
February 2023
January 2023
December 2022
November 2022
October 2022
September 2022
August 2022
July 2022
June 2022
May 2022
April 2022
March 2022
February 2022
January 2022
December 2021
November 2021
October 2021
September 2021
August 2021
July 2021
June 2021
May 2021
March 2021
February 2021
January 2021
December 2020
November 2020
October 2020
September 2020
August 2020
July 2020
June 2020
May 2020
April 2020
March 2020
February 2020
January 2020
December 2019
November 2019
October 2019
August 2019
June 2019
May 2019
January 2019
December 2018
November 2018
October 2018
September 2018
August 2018
July 2018
June 2018
May 2018
April 2018
March 2018
February 2018
January 2018
December 2017