Mnogi od nas imaju ideju o libidu kao o nečemu što je ograničeno na jedan element: na seksualnu koncepciju. Poznati psihoanalitičar, Sigmund Freud, koristio je ovaj termin potpuno drugačije. Govorio je o libidu u mnogo većim dimenzijama nego što većina nas zna.
Freud je libido definirao kao energiju koja dolazi iz impulsa ili instinkata koji upravljaju našim ponašanjem. Razlikovao je dvije glavne skupine instinkata: instinkt života i instinkt smrti.
Instinkt života odnosi se na impulse koji imaju veze sa sklonostima ili osjećanjima. To su impulsi zbog kojih se zaljubljujemo, povezujemo i živimo sa drugim ljudima. Freud je smatrao da se to može povezati sa "Ono" ili "Ja". O ova dva pojma ćemo razgovarati kasnije.
Instinkt života suprotstavljen je instinktu smrti. Instinkt smrti se zauzima protiv života i sa sobom donosi istrošenost. Ovdje se ponavljaju obrasci zbog kojih se stalno spotičemo o isti kamen. To je slučaj, na primjer, ako se stalno zaljubimo u isti tip osobe, što nam tada uzrokuje bol.
Dvije različite vrste instikata koje je Freud definirao poznati su kao "Instinkt života" ili "eros" i "instinkti smrti" ili "tanatos". Sigmund Freud i libido Iako libido odmah povezujemo sa načelom užitka, za Freuda princip užitka nadilazi čistu seksualnost. Nije li zadovoljstvo popiti gutljaj vode na osjećaj žeđi? Ne osjećamo li se dobro prilikom kušanja ukusnog deserta? A ako se zimi ugrijemo uz logorsku vatru? Dakle, libido nije ograničen samo na seksualni užitak. Za Freuda je ovo potvrdilo njegovo shvaćanje da libido prisutan u Id-u, egu i Superegu kako ga je definirao. Načelo užitka, koje smatramo neposrednim zadovoljenjem potreba, nalazi se u Id-u. To je dio naše psihologije koji nas nesvjesno vodi prema uživanju. Na primjer, kada smo žedni, možda nam je veliko zadovoljstvo da popijemo hladno pivo. Ego zauzvrat pokušava ograničiti energiju libida. Njegovo područje odgovornosti jeste zadovoljstvo, ali istodobno uzimajući u obzir stvarnost. U ovom trenutku dolazi u obzir i naše okruženje i pravila društva. Ako nastavimo sa prethodnim primjerom: možda bih želio popiti pivo, ali možda ću odabrati bezalkoholno pivo, jer ću kasnije biti za volanom. Tako funkcioniše Ego. Konačno, superego ima sličnost s egom. Međutim, moral ima veliku težinu ovdje. Superego internilizira norme i vrijednosti društva. Ona pravila koja učimo kroz kontakt i interakciju s drugim ljudima. Vratimo se našem prethodnom primjeru: Mogu se osjećati krivim zbog ispijanja piva, jer to isto društvo ne odobrava konzumaciju alkohola izvan društvenog konteksta. Osjećam se krivom jer sam internalizirao ideje društva. Sigmund Freud je osmislio poseban strukturni model ljudske psihe kako bi objasnio kako ljudi funkcionišu. Ovaj se model sastoji od tri komponente: id, ego i superego (pomenuti gore). Faze psihoseksualnog razvoja Za Freuda, libido se može naći i u različitim fazama ljudskog razvoja. U svakoj se fazi razvoja, međutim, pokazuje drugačije. Odnosno, libido se izražava na različite načine, ovisno o tome gdje se osoba trenutno nalazi u svom razvoju.
Međutim, prema Freudu, libido ponekad stagnira. Pod tim je mislio da on ne slijedi prirodni tok. To se događa kada u slučaju fiksacije koji sprečava prelaz u sljedeću fazu. Na primjer, ako se usredsredimo na ugodna iskustva koje oralne faze, bit će teško napustiti tu fazu i bez ograničenja se prebaciti na sljedeću.
"Transformacija objektnog libida u narcistički libido, koja se odvija sada, očito uključuje odustajanje od seksualnih ciljeva, deseksualizaciju - neku vrstu sublimacije."
(Sigmund Freud) Kao što smo pročitali, Freud je pod libidom shvatao nešto drugo osim onoga kako danas razumijevamo ovaj pojam. Za njega nije bila riječ samo o ljudskoj želji da osjeća zadovoljstvo. Prema Freudu, ta je želja uključena i u druga područja našeg života. Požuda se takođe mijenja u različitim fazama našeg psihoseksualnog razvoja .
0 Comments
Your comment will be posted after it is approved.
Leave a Reply. |
|
KATEGORIJE
All
ANKSIOZNOST
DEPRESIJA
Emocije
EMOTIVNE TRAUME
FOBIJE
Hemija Organizma I Psiha
INTELIGENCIJA
JUNGOV SISTEM
LIČNOST
NARCISTIČKI POREMEĆAJ LIČNOSTI
NEURONAUKA
Poremećaji Ličnosti
POREMEĆAJI RASPOLOŽENJA
PSIHOZA
RODITELJSTVO/DJEČIJA PSIHOLOGIJA
SINDROMI
SPAVANJE I SNOVI
STRES
Arhiva
March 2023
February 2023
January 2023
December 2022
November 2022
October 2022
September 2022
August 2022
July 2022
June 2022
May 2022
April 2022
March 2022
February 2022
January 2022
December 2021
November 2021
October 2021
September 2021
August 2021
July 2021
June 2021
May 2021
March 2021
February 2021
January 2021
December 2020
November 2020
October 2020
September 2020
August 2020
July 2020
June 2020
May 2020
April 2020
March 2020
February 2020
January 2020
December 2019
November 2019
October 2019
August 2019
June 2019
May 2019
January 2019
December 2018
November 2018
October 2018
September 2018
August 2018
July 2018
June 2018
May 2018
April 2018
March 2018
February 2018
January 2018
December 2017