UNIQORNER
  • POČETNA
  • ENGLISH
  • POČETNA
  • ENGLISH

Sindrom slomljenog srca - da li zaista postoji takvo nešto?

10/20/2019

0 Comments

 
Picture
Kada neko kaže „Umrla/Umro je od slomljenog srca“, je li to uopšte moguće? Vjerovatno će mnogi doživjeti ono što nazivamo "slomljeno srce" u nekom trenutku svog života, no može li neko zbilja umrijeti od emocionalno stresnog događaja poput smrti voljene osobe (ili razvoda/raskida veze) ili gubitka nečega što nam je puno značilo (posao, na primjer)?
Očito je to moguće. Zapravo je ovaj sindrom priznato zdravstveno stanje  poznato i kao kardiomiopatija izazvana stresom.
Ovo je stanje prvi put identificirano u Japanu gdje je poznat kao Takotsubo sindrom, a pogađa i ljude koji prije toga nisu imali srčane bolesti ili probleme.
Stanje može biti uzrokovano bilo stresnim, čak i emocionalnim događajem, što uključuje smrt ili bolest nekoga ko vam je blizak, razvod, iznenadni gubitak posla ili neki drugi veliki životni preokret.
Puno ljudi vjeruje da je glumica Debbie Reynolds umrla od takvog sindroma nakon što je umrla i njena voljena kći Carrie Fisher. Srećom, sindrom slomljenog srca obično nije fatalan.
Picture
Simptomi sindroma slomljenog srca zapravo su slični znakovima srčanog udara, ali u ovom slučaju blokirane arterije ne uzrokuju prestanak rada srca. Umjesto toga, misli se da je ovo stanje uzrokovano naletom hormona stresa, koji uključuju adrenalin i kortizol, koji sužavaju arterije, kao i privremeno ograničavaju protok krvi u srce. To može dovesti i do nepravilnog otkucaja srca i iznenadne smrti.
Kakav je odnos sindroma slomljenog srca s našim mentalnim zdravljem?​
Jedan primjer je kako naše emocije mogu uticati na naše tijelo i zdravlje. Smatramo da ne bi trebalo postojati razdvajanje između fizičkog i mentalnog zdravlja. Umjesto toga, moramo pažljivo promatrati osobu koja pati, a ne odvajati znakove i simptome kao zasebne cjeline.

​
Iako su dijagnoze vrlo bitne i služe svojoj svrsi, moramo biti svjesni međusobne povezanosti svih naših simptoma - moramo pregledati cijelu osobu i znati šta je u pozadini njenih stanja i problema.
Mnoga istraživanja pokazuju da genetske komponente igraju jednu od glavnih uloga kada su u pitanju poremećaji u mozgu. Takođe je rašireno mišljenje da okolina, kao i geni, igraju ulogu u razvoju takvih bolesti.

Osim toga, pomoću genomske sekvence, istraživači su takođe utvrdili genetske čimbenike rizika koji su, u stvari, povezani sa sindromom slomljenog srca. Takođe su koristili kamere visoke rezolucije, kao i superračunala kako bi identificirali gene. No, tehnologija svakim danom postaje sve naprednija; možemo očekivati ​​još više otkrića sekvenciranjem DNK.

Naš mozak, srce i geni - svaki od njih igra ulogu u razvoju sindroma slomljenog srca. Iako ne možemo kontrolirati pojavu stresnih događaja u svom životu, možemo raditi na tome kako reagujemo na stresne događaje.
Kognitivna bihevioralna terapija ili KBT, kao i tehnike upravljanja stresom takođe mogu biti korisni u suočavanju sa svim izazovima u našem životu. Dakle, iskoristimo očitu povezanost našeg uma i tijela u svoju korist i učinimo sve što možemo kako bismo održali dobro cjelokupno zdravlje.

​
izvor:
consciousreminder.com

0 Comments

Your comment will be posted after it is approved.


Leave a Reply.


    ​Podijeli



    ​© COPYRIGHT
    DMCA PROTECTED!
    SVA PRAVA ZADRŽANA

    Materijal na sajtu www.uniqorner.com  je zaštićen autorskim pravom. Strogo je zabranjeno svako kopiranje, prepisivanje i prenošenje na druge web sajtove i portale.​​
    Izvori fotografija i slika:
    www.pixabay.com
    www.pinterest.com
    www.shutterstock.com
    www.freeimages.com
    Tekstovi na websajtu služe u informativne i edukativne stvrhe. Ukoliko imate ili kod sebe primijetite probleme psihičke prirode, obavezno potražite stručnu pomoć.

    KATEGORIJE

    All
    ANKSIOZNOST
    DEPRESIJA
    Emocije
    EMOTIVNE TRAUME
    FOBIJE
    Hemija Organizma I Psiha
    INTELIGENCIJA
    JUNGOV SISTEM
    LIČNOST
    NARCISTIČKI POREMEĆAJ LIČNOSTI
    NEURONAUKA
    Poremećaji Ličnosti
    POREMEĆAJI RASPOLOŽENJA
    PSIHOZA
    RODITELJSTVO/DJEČIJA PSIHOLOGIJA
    SINDROMI
    SPAVANJE I SNOVI
    STRES

    Arhiva

    January 2023
    December 2022
    November 2022
    October 2022
    September 2022
    August 2022
    July 2022
    June 2022
    May 2022
    April 2022
    March 2022
    February 2022
    January 2022
    December 2021
    November 2021
    October 2021
    September 2021
    August 2021
    July 2021
    June 2021
    May 2021
    March 2021
    February 2021
    January 2021
    December 2020
    November 2020
    October 2020
    September 2020
    August 2020
    July 2020
    June 2020
    May 2020
    April 2020
    March 2020
    February 2020
    January 2020
    December 2019
    November 2019
    October 2019
    August 2019
    June 2019
    May 2019
    January 2019
    December 2018
    November 2018
    October 2018
    September 2018
    August 2018
    July 2018
    June 2018
    May 2018
    April 2018
    March 2018
    February 2018
    January 2018
    December 2017

    SUBSCRIBE BY E-MAIL

SEND
PRIVACY POLICY
​
© 2020 All rights reserved