Sličnosti i razlike između borderline (graničnog) poremećaja ličnosti i narcističkog poremećaja ličnosti

Često se dešava da ljudi miješaju ova dva poremećaja ličnosti, ali to se dešava s razlogom, jer ova dva poremećaja ličnosti iz Klastera B dijele puno sličnosti. Ipak, treba biti oprezan, jer postoje i ključne razlike.

Jedna od ključnih razlika je u tome što se granični poremećaj ličnosti može tretirati i liječiti i vremenom može doći do znatnog poboljšanja, čak i spontanog nestajanja ovog poremećaja, dok to nije slučaj sa narcističkim poremećajem ličnosti, koji je vrlo krut i ne liječi se, već narcisi s vremenom postaju čak gori. Osobe sa graničnim poremećajem će u velikom broju slučajeva potražiti stručnu pomoć, narcisi neće.

U ovom članku ćemo sumirati sličnosti i razlike iizmeđu ova dva poremećaja. Iz praktičnih razloga ćemo u daljem tekstu koristiti skraćenice BPL za granični poremećaj i NPL za narcistički poremećaj lilnosti.

Razlike između BPL i NPL
Za osobe sa BPL-om, glavni problem je strah od napuštanja. Za osobe sa NPL -om glavna stvar je da dobijaju narcističku zalihu, tj. pažnju, divljenje i potvrdu drugih. Narcisi takođe imaju strah od napuštanja, ali ga drugačije ispoljavaju.
Za osobe sa BPL-om, emocije su promjenjive i vrlo intenzivne. Za osobe sa NPL-om, njihove emocije mogu biti vrlo površne, osim bijesa koji može biti intenzivan (dobro poznati "narcistički bijes").
Osobe sa BPL-om imaju strah i od napuštanja i od gubljenja sebe dok su sa partnerom (tzv. "engulfment fear"). Ljudi sa NPL-om imaju sveprisutni osjećaj grandioznosti.
Osobe sa BPL-om mogu imati suicidalne misli i biti skloni samodestruktivnim ponašanjima. Ljudi sa NPL-om imaju osjećaj da imaju pravo na sve što im padne na um i da ne moraju slijediti pravila koja važe za sve ostale ljude.
Ljudi sa BPL-om imaju osjećaj napuštenosti i i ranjivosti. Ljudi sa NPL-om imaju tendenciju da iskorištavaju druge.
Osobe sa BPL-om mogu imati disocijativna stanja. Ljudi sa NPL-om mogu imati pretjeran osjećaj sopstvene važnosti.
Osobe sa BPL-om odlikuje nestabilnost identiteta. Ljudi sa NPL-om nemaju nikakav identitet, ali imaju snažan osjećaj superiornosti u odnosu na druge.

Osobe sa BPL-om pate od hroničnog osjećaje praznine.
Osobe sa BPL-om mogu imati istinski interes za druge ljude, imaju empatiju i znaju je pokazati drugima, za razliku od narcisa koji nemaju empatiju. Ljudi sa NPL-om ne pokušavaju da upoznaju druge, osim onda kada treba da ih iskoriste, impresioniraju ili manipulišu njima.

Sličnosti između NPD-a i BPD-a
I jedni i drugi se oslanjaju na druge ljude radi emocionalne regulacije.  Većina normalnih ljudi može upravljati sopstvenim emocijama, dok ljudi sa BPL-om i NPL-om ne mogu. Osobe sa BPL-om traže da drugi upravljaju njihovim raspoloženjem (odnosno da drugi regulišu njihovo raspoloženje), dok osobe sa NPL-om žele da drugi podignu njihovo samopoštovanje, tako što im daju divljenje i potvrdu.
Oboje žive u alternativnim realnostima i činjenice su "obojene emocijama", tj. od njihovog emotivnog stanja zavisi šta će smatrati za činjenice i kako će tumačiti činjenice.

I jedni i drugi projektuju svoja loša osjećanja na druge ljude, koji postaju meta okrivljavanja.
Oboje krive svakoga osim sebe, teško priznaju da su pogriješili.
I jedni i drugi mogu biti kritični i previše osuđivati, i oboje moraju uvijek biti u pravu. Ni jedan ni drugi neće preuzeti odgovornost za svoje riječi i djela.
Oba poremećaja nose puno ljutnje i bijesa u sebi, sebe vide kao žrtve i očekuju da ih svako vidi tako.
Ne žele da slušaju ono što ne žele da čuju.
Oboje mogu postati izuzetno ljubomorni.
Oboje osjećaju veliki stid koji prekrivaju slojevima samoobmane.
Oboje često lažu.
Oboje pokušavaju kontrolirati druge ljude u svom okruženju kako bi se osjećali sigurno. Osobe s BPL-om koriste tu kontrolu da upravljaju svojom emocionalnom stabilnošću, dok je osobe s NPL-om mogu koristiti da podignu svoje samopoštovanje.
Oboje traže puno pažnje od drugih.
Oboje su toliko zauzeti ispunjavanjem sopstvenih potreba da ne žele razmišljati o potrebama drugih. 
Oboje su emotivno zaostali i odbijaju logiku. Funkcionišu preko manipulacija.
I jedni i drugi mogu biti emocionalno i verbalno uvredljivi i stoga imaju nestabilne ili narušene odnose.
Oboje vide stvari crno-bijelo, bez nijansi sive.

(Reference:
1. Grant, B. F., S. P. Chou, R. B. Goldstein, B. Huang, F. S. Stinson, T. D. Saha, et al. 2008. “Prevalence, Correlates, Disability, and Comorbidity of DSM-IV Borderline Personality Disorder: Results from the Wave 2 National Epidemiologic Survey on Alcohol and Related Conditions.” Journal of Clinical Psychiatry 69 (4): 533–45, 538.)