Konstantno razmišljanje ili zadržavanje na određenim mislima može biti prilično štetno po vaše mentalno zdravlje.
Ako stalno i iznova vrtite razne misli u glavi sebi samo nanosite štetu. Ovaj članak vas poziva da isprobate neke jednostavne tehnike za okončanje ovog iracionalnog ponašanja.
Sindrom ruminacije je bolest u kojoj ljudi stalno vraćaju hranu iz želuca kako bi je žvakali, progutali ili ispljunuli. Nešto slično se može dogoditi i sa vašim mislima. Ovaj članak je posvećen tome da vam pokaže različite načine za smanjenje ovog problema.
U psihološkom razmišljanju vi vrtite misli istalno i iznova u glavi, što nije dobro za vas. Vraćate ih iznova i iznova sve dok vam ne postanu od apsolutno nikakve koristi ili vrijednosti. Nadalje, možete biti potpuno zaokupljeni određenom mišlju, koja vam odvlači pažnju od svega ostalog i često negativno utiče na vaše raspoloženje. Vaš mozak nepotrebno troši glukozu, koja je gorivo vašeg mozga. Nema izlaza, a misli su vam zaključane. Kao da je vaš um zatvorska ćelija. Ako vam ovaj osjećaj zvuči poznato, pročitajte ovaj članak. Ovdje ćete pronaći niz tehnika i pristupa koji će vam pomoći da pronađete izlaz iz te situacije. Zaista, kontinuirani ciklus razmišljanja vodi samo u anksioznost i depresiju, pa je najbolje da ga prekinete što je prije moguće. Smanjite razmišljanje: odložite svoju brigu Ovo je klasična kognitivno-bihevioralna terapijska strategija. Međutim, to je samo privremena mjera. Ali možete je koristiti dok ne naučite vještine opuštanja i restrukturiranja kako biste upravljali svojim brigama. Ovo je postupak:
Smanjite razmišljanje: briga je uzaludna Ova vježba vam pokazuje da se samo malo negativnih stvari koje očekujete da će se dogoditi zaista i dogodi. Većina vaših briga i problema se ne odigraju. Oni se ili sami rješavaju ili nađete način da ih riješite kada se zaista pojave. Preduzmite sljedeće korake i vidjećete koliko je briga zapravo uzaludna:
Uvidjećete da vaši rezultati pokazuju da vas briga zaista ograničava i iscrpljuje vaše predviđanje onoga što bi se moglo dogoditi i samo podstiče zamišljenu nesposobnost da se nosite s tim. Briga je nefunkcionalan način rješavanja problema. Skloni ste vjerovati da, ako ste zauzeti brigom, zapravo rješavate svoje probleme. Smanjite "ruminaciju": dekatastrofiziranje Dekatastrofiranje ne znači posmatranje negativnog događaja kao neutralnog ili nevažnog. Na primjer, ako izgubite posao, mogli biste biti jako uznemireni. Ali dekatastrofirajući, kritički procjenjujete stvarni uticaj situacije i njena moguća rješenja.
Ne fokusirajte svoju pažnju na negativne misli. I nemojte puniti glavu zamišljenim posljedicama događaja (na primjer, srčani udar). Umjesto toga, pokušajte da usvojite uravnotežen pogled na ono što se dogodilo. Možda više nećete imati posao, ali možete provoditi više vremena sa svojom porodicom. Osim toga, možete se prekvalificirati i dobiti bolji posao. Iskoristite lošu situaciju.
Prevencija izlaganja i reakcije Da biste se navikli na određene situacije, možete početi tako što ćete se izložiti brizi koristeći svoju maštu. Međutim, ovo bi trebalo da uradite u prisustvu obučenog terapeuta. To je zato što ovo nije nužno preporučljiva tehnika za rješavanje svih problema. Na primjer, tugovanje nakon gubitka. Cilj ove vježbe je da se naviknete na slike koje vas uznemiruju. Posljedično, postajete sposobni tolerirati emociju bez potrebe da sprovodite "sigurnosna ponašanja" kako biste se nosili s njom. Ova "sigurnosna ponašanja" mogu uključivati pozivanje rođaka prije donošenja odluka. Ili više puta provjeravate svoju e-poštu da vidite jeste li dobili odgovor. Ili čak uzimanje lijeka protiv anksioznosti na najmanji osjećaj uzbune ili brige. Vježba izlaganja i odgovora
Pozitivna "ruminacija" Ovo je razmišljanje, ali sa pozitivnim mislima. Djeluje kao samoispunjavajuće proročanstvo. Ideja je da razmišljate o pozitivnim mislima na isti način kao što ste radili sa negativnim. Na ovaj način sprječavate da vam negativne misli uđu u um.
(reference: exploringyourmind.com)
0 Comments
Your comment will be posted after it is approved.
Leave a Reply. |
|
KATEGORIJE
All
ANKSIOZNOST
DEPRESIJA
Emocije
EMOTIVNE TRAUME
FOBIJE
GRANIČNI POREMEĆAJ LIČNOSTI
Hemija Organizma I Psiha
INTELIGENCIJA
JUNGOV SISTEM
LIČNOST
NARCISTIČKI POREMEĆAJ LIČNOSTI
NEURONAUKA
Poremećaji Ličnosti
POREMEĆAJI RASPOLOŽENJA
PSIHOZA
RODITELJSTVO/DJEČIJA PSIHOLOGIJA
SINDROMI
SPAVANJE I SNOVI
STRES
Arhiva
September 2023
August 2023
July 2023
June 2023
March 2023
February 2023
January 2023
December 2022
November 2022
October 2022
September 2022
August 2022
July 2022
June 2022
May 2022
April 2022
March 2022
February 2022
January 2022
December 2021
November 2021
October 2021
September 2021
August 2021
July 2021
June 2021
May 2021
March 2021
February 2021
January 2021
December 2020
November 2020
October 2020
September 2020
August 2020
July 2020
June 2020
May 2020
April 2020
March 2020
February 2020
January 2020
December 2019
November 2019
October 2019
August 2019
June 2019
May 2019
January 2019
December 2018
November 2018
October 2018
September 2018
August 2018
July 2018
June 2018
May 2018
April 2018
March 2018
February 2018
January 2018
December 2017