Šta je muzička inteligencija?

Muzika je područje kreativne i umjetničku suštine čovječanstva. Ona govori univerzalnim jezikom: jezikom koji se obraća duši. 

Do današnjeg dana, u istoriji niko nije uspio da precizira tačan trenutak nastanka muzike. Antropologija brani teoriju prema kojoj je muzika uvijek postojala, čineći dio naše evolutivne istorije.

Antropologija dalje tvrdi kako je za muziku odovoran poseban dio u našem mozgu. Poznato je da je prije 40 hiljada godina već postojala flauta sa različitim rupama. Ova vrsta instrumenta pronađena je u iskopinama u Njemačkoj.
 
"Muzička obuka je moćnija od bilo koje druge, jer ritam i harmonija uvijek nađu put do nečije duše."
-Platon-
​
Kao da su na neki način zvuk, muzika i pjevanja - u ceremonijalnim, magičnim ili svrhama igre - uvijek pripadala našoj vrsti.

​Čini se da su muzika i pjevanje imali jednu jako bitnu svrhu i cilj: da nas ujedine u društvene grupe. Kao što opisuju neurolozi, muzika je nešto što nam donosi najviše zadovoljstva. ​
Čak se može uporediti sa hranom i vođenjem ljubavi. Muzičko izražavanje je naš emocionalni jezik.
Takođe, kako je otkriveno u studiji koju je vodio njemački neurolog Gotfrid Šlaug, muzika pomaže strukturalnim promjenama u našem mozgu, što poboljšava razvoj sive moždane mase.

Muzička inteligencija i Hauard Gardner

Prošlo je više od trideset godina otkako je Hauard Gardner objavio svoj referat : "Okviri mišljenja: teorija višestruke inteligencije ". Danas smo svi čuli za teoriju višestruke inteligencije i o 9 ljudskih vještina.
U okviru njih, muzička inteligencija je, naravno, uvijek imala posebno mjesto zbog svog karakterističnog «jezika» i predstavlja način da izrazimo emocije.
 
"Život bi bio greška bez muzike."
– Fridrih Niče -

Mnogi tvrde da je Gardnerova klasifikacija i teorija o višestrukoj inteligenciji kontroverzna. Kritike dolaze od ljudi koji brane pristup jednodimenzionalnosti inteligencije (tj. «Spirmanov G faktor», koji ukazuje na čovjekove opšte sposobnosti).
​
Razmatranje muzike kao posebne sposobnosti
Kada je u pitanju muzička inteligencija, Hauard Gardner u svojim knjigama navodi da je ona zapravo potpuno odvojena intelektualna sposobnost. 

​​Za njenu funkciju je zadužen posebni dio mozga.
Dok se jezičke sposobnosti nalaze isključivo u lijevoj hemisferi, desna hemisfera je odgovorna za «muzičke sposobnosti».
Noam Čomski upućuje na to da imamo genetske predispoziciju za komunikaciju i učenje jezika. Hauard Gardner tvrdi slično i mnogi stručnjaci se slažu s njim. 
Kaže da novorođenčad takođe imaju prirodnu predispoziciju za muziku i elemente kao što su ton, melodija i ritam.

Međutim, Gardner citira Žanu Bamberger (Jeanne Bamberger) u svojim radovima. Poznata djela: «Razvijanje muzičke intuicije», «Otkrivanje muzičkog uma»,
Žana je muzičar i psiholog iz MIT-a. Ona tvrdi da "muzička misao ima svoja pravila i ograničenja i ne može se asimilovati jednostavnom lingvističkom ili logičko-matematičkom mišlju".
Zbog toga se i govori o posebnoj sposobnosti ili vrsti inteligencije koju treba podsticati od najranijeg doba.
 
Kako možemo poboljšati našu muzičku inteligenciju?
Znamo da su neki ljudi rođeni sa prirodnom muzičkom sposobnošću. Zapravo, postoje neki zapanjujući primjeri, kao što je Entoni Tomas (Toni Debloa).

Toni je slijepi muzičar sa spektrom (stanjima) autističnih poremećaja (ASD). Toni zna da svira preko 20 muzičkih instrumenata i preko 8000 kompozicija po sjećanju.
 
"Da nisam fizičar, vjerovatno bih bio muzičar. Često razmišljam dok slušam muziku, i sanjarim uz muziku. Vidim svoj život unutar muzike."
-Albert Ajnštajn-
 
Činjenica da se niste rodili sa «instant» muzičkim darom ne znači da ne možete poboljšavati svoje muzičke sposobnosti. Zapravo, ono što vam je potrebno je dobro muzičko obrazovanje i porodično okruženje koje će podsticati muzički razvoj.

Vještine za razvoj muzičke inteligencije
Mnogi muzičari, psiholozi i pedagozi bi sada imali nešto pozitivno i važno da nam kažu. Nešto čega bi i roditelji trebalo da budu svjesni. Naime, muzika poboljšava zdravlja i podstiče samopoštovanja kod djece. Ona dalje podstiče kreativnost, i poboljšava dječiju pažnju i koncentraciju. Muzika smanjuje anksioznost, podstiče razmišljanje i poboljšava društvenu interakciju.

Nijedan roditelj neće pogriješiti ako svoje dijete krene usmjeravati i upoznavati sa svijetom muzike.
Mogu vježbati da:

• Identifikuju ritam, ton i melodiju muzičkog djela.
• Razvijanje sposobnosti da sviraju pjesmu ili čak da je mijenjaju.
• Poboljšaju sposobnosti emocionalnog povezivanja sa melodijom, muzičkim komadom ili pjesmom.
• Upoznaju različite muzičke žanrove.
• Uče kako da identifikuju instrumente.
• Poboljšaju sposobnosti improvizacije ritmičkih zvukova koristeći bilo koji predmet.
• Sposobnost komponovanja muzike.

 
U zaključku, muzika je jedan od prirodnih oblika ljudske komunikacije. To je ritmički tok koji je oduvijek opčinjavao čovječanstvo. I ona ima sposobnost da nas učini inteligentnijim ljudima.
​