Postoji rašireni mit koji kaže da se neuroni formiraju samo u djetinjstvu. Međutim, to nije istina. Neurogeneza je stvaranje novih stanica. Ovaj fenomen predstavlja ključni aspekat neuroplastičnosti i učestvuje u važnim procesima kao što su učenje i pohranjivanje podataka u mozgu. To je temeljno otkriće koje trenutno istražuju znanstvenici.
Neurogeneza je otkrivena nedavno. U 60-im godinama Altman i Das (1965) demonstrirali su ovu pojavu kod glodavaca. Međutim, tek 1998. godine istraživački tim Petera S. Erikssona otkrio ju je kod ljudi.
Zaključci iz prošlih istraživanja (na primjer, Moreno R., Pedraza C. i Gallo M. (2013)) pokazuju da mi stalno stvaramo nove stanice tijekom svog odraslog života i od vitalnog je značaja podstaći njihovu proizvodnju.
Želite li znati što je neurogeneza i zašto je tako važna? Nastavi čitati!
Gdje se odvija neurogeneza? Ovaj se fenomen događa u subventrikularnoj zoni, ali posebno u subgranularnoj zoni hipokampusa zvanoj dentata gyrus ( Ehnenger i Kempermann, 2007 ). Ova je struktura smještena u temporalnom režnju i dio je limbičkog sistema. Neke od glavnih funkcija hipokampusa su povezane sa pamćenjem, učenjem, prostornom orijentacijom i emocionalnom regulacijom. Nove ćelije se uklapaju u dvije kategorije Prvo, imamo matične stanice koje se mogu replicirati u nedogled. Zatim, imamo "ćelije pretke" koje imaju ograničeniju sposobnost dijeljenja i samoobnove od matičnih stanica (Arias-Carrión, 2007). Zašto je neurogeneza toliko bitna? Prema Couillard-Després i drugima (2011), " Čini se da kontinuirana opskrba novih neurona olakšava izvršenje hipokampalnih zadataka, jer je smanjenje ili blokada neurogeneze povezana sa kognitivnim oštećenjima". Ovo naglašava važnost učenja i pamćenja za stvaranje novih neurona.
Drugim riječima, ako želimo nastaviti stvarati nove stanice tijekom života, moramo se uključiti u aktivnosti koje stimuliraju naš mozak.
Naučiti nešto novo znači ne samo steći novu vještinu, već i potpuno nove neurone. Učenje stranog jezika, sviranje instrumenta ili bilo koja druga aktivnost koja održava vaš um aktivnim potaknut će proizvodnju novih ćelija. Stoga imajte na umu da nikad nije kasno naučiti nešto novo "Neuroni ne umiru od pretjeranog djelovanja, već upravo od suprotnog: od neaktivnosti." -José Manuel García- Bez obzira na to, sjedenje ima suprotan učinak. Ne samo što ne pogoduje neurogenezi, već zapravo povećava rizik od kognitivnih oštećenja. Suprotno uvriježenom mišljenju, ono što oštećuje neurone nije višak aktivnosti, već neaktivnost. Pijenje alkohola, pušenje, nedovoljno sna i nezdrava prehrana takođe štete neuronima. Više treninga, manje stresa! Znamo da tjelesna aktivnost smanjuje stres i pomaže nam da se dovedemo u formu, ali fizička aktivnost takođe pogoduje i neurogenezi. Morales-Mira M. i Valenzuela-Harrington M. (2014) tvrde da „ Fizička vježba zapravo pojačava neurogenezu hipokampusa, što predstavlja potencijalni terapijski učinak i popravku oštećenja mozga prouzrokovanog ozljedom ili bolešću “. Kad smo pod stresom, hipotalamus oslobađa hormone koji aktiviraju hipofizu, omogućavajući oslobađanje glukokortikoida (kortizola). Ako ne uspijemo zaustaviti protok kortizola u našem tijelu, to će utjecati na neurone u našem hipokampusu i neurogeneza se neće dogoditi. Kada vježbamo, reguliramo razinu glukokortikoida i deaktiviramo stres u mozgu, olakšavajući obnavljanju hipokampusa. Ukratko, hipokampus pod stresom ne dopušta da se dogodi neurogeneza. Zdrav hipokampus ima tu sposobnost.
„ Hipokampus nastavlja stvarati neurone, koji su od suštinskog značaja za procese učenja i pamćenja, tokom čitavog života osobe. ”
-Sandrin Thuret- Ako želimo zadržati zdrav um koji i podstaći proizvodnju novih stanica, moramo ga održavati aktivnim. Danas imamo potencijal da pospješimo neurogenezu i, stoga, možemo imati aktivniji um duže nego što smo mislili. Čitajte, naučite svirati gitaru, izađite u šetnju, meditirajte, vježbajte…Postoji bezbroj opcija, tako da nema izgovora. Dovedite svoj um u formu! (izvor: exploringyourmind.com)
0 Comments
Your comment will be posted after it is approved.
Leave a Reply. |
|
KATEGORIJE
All
ANKSIOZNOST
DEPRESIJA
Emocije
EMOTIVNE TRAUME
FOBIJE
GRANIČNI POREMEĆAJ LIČNOSTI
Hemija Organizma I Psiha
INTELIGENCIJA
JUNGOV SISTEM
LIČNOST
NARCISTIČKI POREMEĆAJ LIČNOSTI
NEURONAUKA
Poremećaji Ličnosti
POREMEĆAJI RASPOLOŽENJA
PSIHOPATIJA
PSIHOZA
RODITELJSTVO/DJEČIJA PSIHOLOGIJA
SINDROMI
SPAVANJE I SNOVI
STRES
Arhiva
March 2025
December 2024
November 2024
August 2024
July 2024
June 2024
May 2024
April 2024
March 2024
February 2024
January 2024
December 2023
November 2023
October 2023
September 2023
August 2023
July 2023
June 2023
March 2023
February 2023
January 2023
December 2022
November 2022
October 2022
September 2022
August 2022
July 2022
June 2022
May 2022
April 2022
March 2022
February 2022
January 2022
December 2021
November 2021
October 2021
September 2021
August 2021
July 2021
June 2021
May 2021
March 2021
February 2021
January 2021
December 2020
November 2020
October 2020
September 2020
August 2020
July 2020
June 2020
May 2020
April 2020
March 2020
February 2020
January 2020
December 2019
November 2019
October 2019
August 2019
June 2019
May 2019
January 2019
December 2018
November 2018
October 2018
September 2018
August 2018
July 2018
June 2018
May 2018
April 2018
March 2018
February 2018
January 2018
December 2017