UNIQORNER
  • POČETNA
  • ENGLISH
  • POČETNA
  • ENGLISH

Šta je paranoja i zašto je opasna?

11/5/2019

0 Comments

 
Picture
Što je tačno paranoja? Prije nego što detaljnije istražite ovo pitanje, napomenimo da će vam psiholozi i psihijatri dati različite odgovore. U početku je psihijatrija pretpostavljala da je paranoja samo vrsta ludila.
Tokom vremena, psihijatri su paranoju dijagnosticirali malo drugačije. Razlog za to je što su stručnjaci ovo stanje smatrali simptomima drugih mentalnih bolesti poput shizofrenije.
Stoga se paranoja nije više smatrala zasebnom bolešću, već simptomom drugih mentalnih poremećaja. Poremećaj koji je najsličniji paranoji je deluzioni/sumanuti poremećaj, prema DSM-u (Dijagnostički i statistički priruůnik za mentalne poremećaje).
S psihoanalizom je situacija postala drugačija. Sigmund Freud je u početku ocijenio paranoju kao oblik neuroze koja je nastala opsesijom. Kasnije je, posebno zbog slučaja Schreber, promijenio svoju procjenu i smatrao je oblikom psihoze. 

"Paranoik nikada nije potpuno u krivu."
-Sigmund Freud-

Povijest paranoje
Dugo se termin paranoja upotrebljavao u parlamenti kao sinonim za ludost. Godine 1863. Kahl Kahlbaum prvi je paranoju smatrao zasebnim poremećajem. Kraft-Ebing je 1879. godine dodatno razvio ovaj pristup. Paranoju je definirao kao "mentalnu otuđenost koja prije svega utiče na prosuđivanje i razmišljanje. "

Iako je bilo mnogo pokušaja opisivanja ovog mentalnog poremećaja, teorija koju je Kraeplin objavio 1889. bila je posebno dobra i poučna. Jer postalo je jasno da je paranoja poremećaj u kojem su pogođeni ljudi pobrkali ideje i predstave, ali bez pokazivanja bilo kakvih drugih značajnih simptoma.
Do 1987. godine paranoja je registrovana u DSM-u. Nakon toga, paranoju su zamijenili nazivi poput "deluzioni poremećaja" i "paranoični poremećaj ličnosti".

Perspektiva psihoanalize
Sigmund Freud se dotakao paranoje u svojoj knjizi The Defense Neuro-Psychoses (1894.), ali bez potpunog razumijevanja. Freudova se psihoanaliza usredotočila uglavnom na neurozu. Prvo je opisao povezanost paranoje i projekcije , ali iz toga nije izvukao nikakve daljnje zaključke.
Napokon, Neisser je postavio temelje kako psihoanaliza ocjenjuje ovu mentalnu bolest. Opisao je kao "jedinstven način interpretiranja i tumačenja stvari". Paranoična osoba ima osjećaj da je sve što vidi i čuje nekako povezano sa njom.
Nakon toga, Jacques Lacan je ovaj pristup još više razvio.
Lacan je imao kriptičan stil pisanja i nije lako razumjeti što je želio izraziti u svojim spisima.

Pojam paranoje
U psihoanalizi se paranoik smatra ekstremno sumnjičavom osobom, kao što možemo pretpostaviti. Pogođeni paranojom u osnovi pretpostavljaju dvije stvari. Prvo je da je neko učinio nešto "loše" ili "zlo" i da će on biti njegova žrtva. Druga pretpostavka je da je sve što se događa u svijetu povezano s njima.
Zbog svoje zablude paranoičari tumače svijet kroz ove dvije pretpostavke. Nema logičnog razloga za zabludu. Paranoja je ubjeđenje da nešto loše progoni pogođenu osobu. "Zli duhovi vladaju mojim umom", mogla bi biti tipična izjava.
Paranoične osobe doživljavaju zablude iz perspektive povijesti koja se prethodno očitovala u njihovom umu. Iz tog razloga, oni također vide dokaze o postojanju zla u normalnim okolnostima. Na primjer, ako neki predmet izgube, to vide kao dokaz postojanja zlih duhova, zlonamjernih stranaca, demona ili drugih prijetnji koje ih progone i muče .
Lacan je to opisao: „Drugi uživaju u meni“.  Zbog ovog vjerovanja, paranoici se osjećaju pasivno i nesposobno. Sve što im se dogodi pripisuje se drugom: " To nisam bio ja, to su oni. "Ovo uvjerenje i obmana mogu imati manje ozbiljne posljedice od, na primjer, ljubomore, ili prouzrokovati ozbiljne probleme, poput slučaja Aimée.
0 Comments

Your comment will be posted after it is approved.


Leave a Reply.


    ​Podijeli



    ​© COPYRIGHT
    DMCA PROTECTED!
    SVA PRAVA ZADRŽANA

    Materijal na sajtu www.uniqorner.com  je zaštićen autorskim pravom. Strogo je zabranjeno svako kopiranje, prepisivanje i prenošenje na druge web sajtove i portale.​​
    Izvori fotografija i slika:
    www.pixabay.com
    www.pinterest.com
    www.shutterstock.com
    www.freeimages.com
    Tekstovi na websajtu služe u informativne i edukativne stvrhe. Ukoliko imate ili kod sebe primijetite probleme psihičke prirode, obavezno potražite stručnu pomoć.

    KATEGORIJE

    All
    ANKSIOZNOST
    DEPRESIJA
    Emocije
    EMOTIVNE TRAUME
    FOBIJE
    GRANIČNI POREMEĆAJ LIČNOSTI
    Hemija Organizma I Psiha
    INTELIGENCIJA
    JUNGOV SISTEM
    LIČNOST
    NARCISTIČKI POREMEĆAJ LIČNOSTI
    NEURONAUKA
    Poremećaji Ličnosti
    POREMEĆAJI RASPOLOŽENJA
    PSIHOPATIJA
    PSIHOZA
    RODITELJSTVO/DJEČIJA PSIHOLOGIJA
    SINDROMI
    SPAVANJE I SNOVI
    STRES

    Arhiva

    June 2025
    March 2025
    December 2024
    November 2024
    August 2024
    July 2024
    June 2024
    May 2024
    April 2024
    March 2024
    February 2024
    January 2024
    December 2023
    November 2023
    October 2023
    September 2023
    August 2023
    July 2023
    June 2023
    March 2023
    February 2023
    January 2023
    December 2022
    November 2022
    October 2022
    September 2022
    August 2022
    July 2022
    June 2022
    May 2022
    April 2022
    March 2022
    February 2022
    January 2022
    December 2021
    November 2021
    October 2021
    September 2021
    August 2021
    July 2021
    June 2021
    May 2021
    March 2021
    February 2021
    January 2021
    December 2020
    November 2020
    October 2020
    September 2020
    August 2020
    July 2020
    June 2020
    May 2020
    April 2020
    March 2020
    February 2020
    January 2020
    December 2019
    November 2019
    October 2019
    August 2019
    June 2019
    May 2019
    January 2019
    December 2018
    November 2018
    October 2018
    September 2018
    August 2018
    July 2018
    June 2018
    May 2018
    April 2018
    March 2018
    February 2018
    January 2018
    December 2017

    SUBSCRIBE BY E-MAIL

SEND
PRIVACY POLICY
​
© 2020 All rights reserved