Šta je sindrom toksične majke?

Jill Churchill je uvjerena da ne postoji način da bude savršena majka. Ali postoji milijun načina kako biti dobra majka. S puno nježnosti poznata spisateljica govori o blagodetima majčinstva. Ali što se događa ako majka uopće ne osjeća potrebu da bude majka? Tada može doći do sindroma toksične majke.

O majčinstvu i ponašanju majki može se puno raspravljati. Za mnoge žene, majčinstvo je najdivnija stvar koja im se ikada dogodila. Za druge je to nešto lijepo i one su sretni. Postoje i žene koje su nenamjerno zatrudnile, odbijaju biti majke i daju svoje dijete na usvajanje. Zatim postoji skupina žena koje su u različitim okolnostima bile prisiljene na trudnoću, dok, istina, vrlo duboko u sebi nikada nisu željele ostati trudne i biti u ovoj ulozi. I na kraju one žene koji se razbole tokom trudnoće.

​
"Ruka koja ljulja kolijevku vlada svijetom."
(Peter de Vries)
​
Sindrom toksične majke
Psiholog Olga Carmona priznaje da nije lako shvatiti da postoje žene koje ni najmanje nisu zainteresovane imati djecu. Mnoge žene žive u društvenim krugovima gdje nije valjana opcija ne postati roditelji. Međutim, ovaj pritisak može učiniti više štete nego koristi. Upravo ova vrsta pritiska dovodi do razvoja sindroma toksične majke.

Toksična majka je žena koja je postala majka zbog društvenog pritiska, socijalnih ograničenja ili zato što bez razmišljanja slijedi neki propisani scenarij življenja i ponašanja. To je sudbina stvorena od njihove okoline, zapravo sudbina nametnuta joj od strane društva.

​Posljedice sindroma toksične majke
Kao što možete zamisliti, posljedice sindroma toksične majke su sve samo ne ugodne, kako za majku, tako i za dijete i ljude okolo.
Toksična majka teško može bezuvjetno voljeti svoje dijete. Za nju je majčinstvo daleko od onog najljepšeg što joj se ikada dogodilo. Svoju djecu možda doživljava kao suparnike, prepreke ili neugodnosti. Ona može projicirati svoje nade i želje na svoje dijete. A ona često ide tako daleko da su zanemaruje potrebe djeteta. Preko djeteta pokušava ostvariti neke svoje ambicije koje su joj ostale uskraćene.
​Ovakva situacija dovodi do žene koja u više navrata pokazuje narcističko ponašanje. Ne preuzima majčinsku ulogu, često ima djetinje poglede na svijet i filtrira sve po vlastitim željama i potrebama. U najgorem slučaju ova majka može postati vrlo ljuta i ogorčena žena. Nema drugog izbora nego gledati kako se njezin svijet kreće sve dalje od njenih očekivanja i snova. Zbog toga je vrlo nesretna.

Ali i djeca toksične majke pate od posljedica ovog sindroma. Pored same majke, toksična okolina najviše pogađa njezinu djecu.  Ta djeca nose teret nesreće žene koja ih je rodila. Njima se manipulira, pogrešno se shvaćaju, kritiziraju ih, ponižavaju i ponekad čak okrutno maltretiraju. Kao rezultat toga, oni sami postaju nesretni.
​Za dijete nema ništa bolnije od toga da ga roditelji ne vole i ne razumiju. Toksična majka jedva osjeća empatiju prema svom djetetu jer se njezin svijet vrti oko nje. Iznad svega, takva majka vidi samo pogreške i negativne strane svog djeteta. A pogotovo one koji ih najviše smetaju. Dijete nikada neće moći ispuniti njena očekivanja i biće nemilosrdno kritizirano. Na meti zavisti i kritikovanja će biti i postignuća djeteta.

Sindrom toksične majke prožima sve​
Nije rijetkost da toksična majka izgradi fasadu poštovanja i brige za svoje dijete. Međutim, očekivanja koja ona postavlja svom djetetu prelaze razum. Djeca moraju biti točna replika onoga što one jesu, ili žele biti. 

Takođe, majka može preuzeti ulogu žrtve ili simulirati bolest kako bi kod djeteta pobudila osjećaje krivice. One će manipulirati djecom kako njima odgovara. Može djetetu pružiti osjećaj da mora paziti na majku umjesto obrnuto, da pazi na sebe.

"Sudbina djeteta uvijek je djelo majke."
(Napoleon Bonaparte)

Nije lako igrati ulogu koju niste odabrali. Pogotovo kada je riječ o ulozi koja dolazi sa puno odgovornosti, poput uloge majke. Razmislite o tome koliko je majki na svijetu koje nisu postale majke po svojoj volji i želji i koje su razočarane majčinstvom. Međutim, nisu životi sve ovakve djece ispunjeni gorčinom. Mnogi od njih uspjeli su maksimalno iskoristiti situaciju.
Uvijek postoji nada i stručna pomoć, kako za majke tako i za djecu. Stručna pomoć je ovdje prijeko potrebna ako se utvrdi ovaj sindrom kod žene.


STRUČNE REFERENCE/STUDIJE/BIBLIOGRAFIJA:
1. Gibb, B. E., & Abela, J. R. Z. (2008). Emotional Abuse, Verbal Victimization, and the Development of Children’s Negative Inferential Styles and Depressive Symptoms. Cognitive Therapy and Research, 32, 161–176 doi:10.1007/s10608-006-9106-x
2. FRIEDMAN, R. A. (2009, October 19). When Parents Are Too Toxic to Tolerate [Therapy Blog]. Better Days and Nights, PLLC.
3. Oldershaw, L., Walters, G. C., & Hall, D. K. (1986). Control Strategies and Noncompliance in Abusive Mother-Child Dyads: An Observational Study. Child Development, 57(3), 722–732. doi:10.2307/1130349
4. Shonkoff, J. P., & Garner, A. S. (2012). The Lifelong Effects of Early Childhood Adversity and Toxic Stress. Pediatrics, 129(1). doi:10.1542/peds.2011-2663
5. Al Ubaidi , B. A. (2017). Cost of Growing up in Dysfunctional Family. Journal of Family Medicine and Disease Prevention, 3(3). doi:10.23937/2469-5793/1510059