Riječ "psihopata" odmah usmjerava naše misli na nekoliko popularnih likova iz moderne kulture.
Takvi likovi često i nisu u skladu sa patologijom o kojoj je ovdje riječ, ali uopšteno govoreći, film, televizija i književnost su puni stvarnih i izmišljenih likova koji istovremeno izazivaju fascinaciju, strah , radoznalost i odbijanje.
Zašto nas psihopate toliko plaše? Šta je to u njihovim umovima i njihovom ponašanju zbog čega tražimo objašnjenja i moguća opravdanja?
Psihopatija je devijantna dimenzija ličnosti. Psihopata je osoba čiju ličnost karakterizira dominacija drugima putem dobro proračunatih manipulacija, ponekad prijetnji, bez osjećaja krivice ili kajanje za svoje postupke, te korištenje raznih mahinacija za postizanje vlastitih interesa. Sve pod fasadom da je to apsolutno normalno.
Jesu li nenormalni? Ljudi često griješe miješajući psihopate sa psihotičnim osobama. Glavna razlika je u tome što prvi nemaju halucinacije ili druge oblike iracionalnog razmišljanja i ni u jednom trenutku ne gubi kontakt sa stvarnošću. Većina psihopata su dobro integrisani u društvo. "Ljudi su skloni da misle da su psihopate "okoreli kriminalci". U stvari, većina psihopata uopšte nisu kriminalci i ne počine nijedno teško djelo". -Robert D. Hare- Kako se osjećaju? Šta misle? Cleckley je uspostavio šesnaest kriterijuma. Na njegovoj listi se nalaze: nedostatak osnovnih emocionalnih reakcija, nemogućnost da se osjeti ljubav, odsustvo nervoze, šarmantna ličnost, nedostatak krivice i srama, korištenje laži i bezlični emocionalni život , između ostalog. Postoje dvije vrste psihopata: primarni i sekundarni. Primarne psihopate su krajnje bezosjećajni, nemilosrdni i manipulativni. Uspostavljaju obmanjujuće odnose sa onima oko sebe, i često pokazuju aroganciju. Ako koriste nasilje, ono se obično koristi kao sredstvo za njihovu korist. Sekundarne psihopate teško podnose dosadu, djeluju bez razmišljanja o posljedicama, impulsivni su, ponekad (ne uvijek) nasilni. Istraživanja o sposobnosti psihopata za empatiju su pokazala da oni ne mogu saosjećati sa srećom ili strahom drugih. Imaju poteškoća u saosjećanju s drugima; nemaju emotivne reakcije. Da li su oni loši ljudi po prirodi? Postoji nekoliko teorija, a neke sugeriraju da je glavni uzrok biološkog porijekla. Istraživači su ispitivali subjekte u zastrašujućim ili štetnim situacijama i njihove emocionalne reakcije kada su im predstavljene scene štete/kazne. Zaključeno je da su primarne psihopate neozbiljne osobe, njih to ne dotiče.
Ako od malih nogu ne iskuse strah od povrede ili kazne, kod njih nema emocionalnog iskustva i stoga jedva reagiraju strahom pred prijetnjom ili znacima opasnosti u budućnosti.
Opšte je poznato da ovi ljudi imaju minimalne reakcije u mozgu na slike straha, bola i patnje (niska aktivacija amigdale, koja je odgovorna za obradu i skladištenje emocionalnih reakcija). Zapravo, studije koje su sproveli Yang, Raine, Dr Phil i njegove kolege su istakle da je njihova cerebralna struktura znatno manja. S obzirom na to, znamo da psihopate imaju slabo razvijenu savjest u odnosu na ostatak populacije. Glavno istraživanje je pokazalo da psihopate imaju velike poteškoće da osjete strah povezan sa društvenim normama, da se gotovo uopšte ne plaše kazne i njenih posljedica, a teže razumiju komponentu kazne koja je toliko važna za razvoj savjesti. Stoga, i s obzirom na njihove osobine, istraživanja i biologiju, konačno pitanje je: da li psihopata razlikuje dobro od lošeg? Odgovor je da. Oni su savršeno svjesni da moraju razlikovati dobro i zla, a ako nekome nanesu štetu, svjesni su šta rade i svjesni su posljedica. (Reference/Bibliografija: 1. Hare, Robert D. (1991). The Hare Psychopathy Checklist-Revised. North Tonawanda, New York: Multi-Health Systems. 2. Hare, Robert D.; Neumann, Craig S. (2008). "Psychopathy as a Clinical and Empirical Construct". Annual Review of Clinical Psychology. 4 (1): 217–46. 3. Crego C, Widiger TA. Cleckley's psychopaths: Revisited. J Abnorm Psychol. 2016 Jan;125(1):75-87. doi: 10.1037/abn0000130. Epub 2015 Nov 30. PMID: 26618655.
0 Comments
Your comment will be posted after it is approved.
Leave a Reply. |
|
KATEGORIJE
All
ANKSIOZNOST
DEPRESIJA
Emocije
EMOTIVNE TRAUME
FOBIJE
GRANIČNI POREMEĆAJ LIČNOSTI
Hemija Organizma I Psiha
INTELIGENCIJA
JUNGOV SISTEM
LIČNOST
NARCISTIČKI POREMEĆAJ LIČNOSTI
NEURONAUKA
Poremećaji Ličnosti
POREMEĆAJI RASPOLOŽENJA
PSIHOPATIJA
PSIHOZA
RODITELJSTVO/DJEČIJA PSIHOLOGIJA
SINDROMI
SPAVANJE I SNOVI
STRES
Arhiva
August 2024
July 2024
June 2024
May 2024
April 2024
March 2024
February 2024
January 2024
December 2023
November 2023
October 2023
September 2023
August 2023
July 2023
June 2023
March 2023
February 2023
January 2023
December 2022
November 2022
October 2022
September 2022
August 2022
July 2022
June 2022
May 2022
April 2022
March 2022
February 2022
January 2022
December 2021
November 2021
October 2021
September 2021
August 2021
July 2021
June 2021
May 2021
March 2021
February 2021
January 2021
December 2020
November 2020
October 2020
September 2020
August 2020
July 2020
June 2020
May 2020
April 2020
March 2020
February 2020
January 2020
December 2019
November 2019
October 2019
August 2019
June 2019
May 2019
January 2019
December 2018
November 2018
October 2018
September 2018
August 2018
July 2018
June 2018
May 2018
April 2018
March 2018
February 2018
January 2018
December 2017