Pomiješane emocije su iskustva koja karakteriziraju suprotstavljene emocije. Evo šta nauka ima da kaže o njima.
Emocije i osjećaji su mnogo složenija iskustva nego što mislimo. Iako volimo vjerovati da imamo kontrolu nad njima, one nas zapravo mogu preplaviti ili se manifestirati na načine koji nas iznenade. Takav je slučaj sa pomiješanim emocijama, ambivalentnom idejom koju mnogi često pogrešno razumiju.
Zaista, izraz pomiješane emocije se često koristi da označi stanje u kojem se sukobljavaju dva ili više osjećaja. Problem je što se ne koristi uvijek u pravom kontekstu, jer kao što možete očekivati, ova vrsta manifestacije je složenija nego što bi iko mogao zamisliti.
U ovom članku bismo željeli objasniti njihove karakteristike i kako njima upravljati. Karakteristike pomiješanih emocija Prvo što moramo naglasiti je da stručnjaci smatraju pomiješane emocije pravim fenomenom. Ova ideja aludira na dva različita osjećaja ili emocije koje osoba razvija kada se suoči sa istom situacijom. Poznato je da se pomiješana osjećanja, (na primjer, sreća i tuga) mogu razviti paralelno. Kako studije pokazuju, pomiješane emocije uslovljene su mnogim varijablama. Doba, kultura i kontekst su najvažniji. Zbog svega ovoga ne možemo kategorizirati pomiješane emocije kao jedinstvenu pojavu. S obzirom na raznolikost faktora uslovljavanja, svaka osoba ih razvija ili manifestuje na drugačiji način. Termin pomiješane emocije često se koristi za označavanje imanja dva mišljenja ili dvije ideje o nečemu. Ova upotreba je pogrešna, jer se istraživači slažu da se sukobljene emocije razlikuju od emocionalnog sukoba. To nema nikakve veze sa klevetom, sumnjom ili nesigurnošću u vezi sa onim što u vama određeno iskustvo izaziva. Umjesto toga, to je stvarno, opipljivo i očigledno nekontrolirano iskustvo. Dvije emocije (ili više njih, čak) se preklapaju ili javljaju u isto vrijeme, a ne u nizu (tj. prvo jedna pa druga). Kao što možete očekivati, ovo ima velike posljedice, vodeći osobu da iskusi unutrašnji konflikt, nesigurnost, anksioznost itd. 6 savjeta za upravljanje pomiješanim emocijama Sada kada imate opštu ideju o tome šta su pomiješan emocije, vrijeme je da naučite neke trikove za upravljanje njima. Već znate da je to prirodno iskustvo, koje varira ovisno o vašim godinama, vašoj kulturi i kontekstu koji je doveo do njega. Zapravo, djetetu ili tinejdžeru je teže nositi se sa njima nego odrasloj osobi. Zauzvrat, kulturna vjerovanja mogu dovesti do njihovog potpunog potiskivanja. Zatim bismo vam željeli dati 6 savjeta za upravljanje pomiješanim emocijama. 1. Racionalno procijenite okidač Jedno od najčešćih uvjerenja među ljudima je da su emocije iracionalne. Međutim, u stvarnosti, oni su veoma racionalne kada ih shvatite i onda ih regulišete. U tom smislu, prva stvar koju treba učiniti je racionalno procijeniti šta vas je dovelo do pomiješanih emocija. Analizirajte kontekst objektivno, tako da možete uočiti da li je odgovor koji imate na njega racionalan ili iracionalan. Na primjer, možda ste imali pretjeranu reakciju na neku vijest. Nema ničeg lošeg u tome što ste doživjeli ovu reakciju, ali nešto nije u redu u tome da se ne pozabavite pravilno i odbijate priznati bilo kakvu grešku. Kada se suočite sa onim što uzrokuje vaše ambivalentne emocije, moći ćete ih bolje regulisati. 2. Identifikujte posljedice vaših pomiješanih emocija Već ste objektivno procijenili šta je izazvalo pomiješane emocije. Sljedeći korak je procjena njihovih posljedica na vas i druge. Na primjer, suprotstavljene emocije mogu uzrokovati stres, anksioznost, napetost, napade panike, nesigurnost i tako dalje.
Takođe možete eksternalizovati ova osjećanja kroz riječi ili radnje, što će takođe imati uticaj na one oko vas. Kada dobijete širu sliku, možda ćete imati više podsticaja da upravljate njima, jer znate da vama i onima do kojih vam je stalo ne čine ništa dobro u vašem životu.
3. Vježbe disanja Vježbe disanja su odlična tehnika za upravljanje pomiješanim emocijama. Zapravo, postoje naučni dokazi da disanje pomaže u posredovanju odgovora na emocionalne promjene. Stoga ga trebate pozvati kada razvijete pomiješane emocije. Svakako, može biti malo teško napraviti pauzu i raditi vježbe disanja usred epizode pomiješanih emocija. Međutim, možete to učiniti kada mislite da vam naviru(neki ljudi to mogu predvidjeti) ili kada je prošlo nekoliko minuta otkako su se manifestirale. 4. Razmislite o prakticiranju joge ili meditacije Postoje dokazi da joga i meditacija imaju pozitivne efekte na emocionalnu regulaciju. Njihove prednosti se mogu osjetiti u roku od nekoliko sedmica, a to su prakse koje možete razviti u svom domu. Potrebno vam je samo osnovno znanje da biste počeli da se bavite jogom i meditacijom, a da ne spominjemo da ne zahtevaju puno prostora ili specijalizovane opreme. 5. Vodite dnevnik kako biste izrazili i analizirali ono što osjećate Željeli bismo ponoviti da su pomiješane emocije prirodno iskustvo. Kako biste ih cijenili iz drugačije perspektive, možete odabrati da zapišete ono što osjećate dok se manifestiraju. Ovo je vježba koja vam omogućava da ih očistite bez negativnog uticaja na vas ili druge. Osim toga, moći ćete im pristupiti kada ih budete željeli cijeniti u budućnosti. 6. Otvoreno razgovarajte o svojim pomiješanim emocijama Ovo je jedan od savjeta za kontrolu pomiješanih emocija koji je vrlo koristan kada ih razvijate prema nekoj osobi. Na primjer, ako ih imate prema članu porodice, prijatelju ili vašem partneru. Otvoreni razgovor o ambivalentnosti svojih emocija pomoći će vam da se rasteretite, a perspektiva druge osobe pomoći će vam da odaberete jednu od emocija u suprotnosti s drugom. U slučaju da je iskustvo pomiješanih emocija vrlo često u vašem životu, da se ne možete nositi sa njima ili vam one uslovljavaju svakodnevni život, uvijek je preporučljivo potražiti pomoć od profesionalca. Terapeut vam može pomoći da naučite bolje upravljati njima, pronaći okidač i pomoći vam da povratite kontrolu nad svojim emocijama.
0 Comments
Your comment will be posted after it is approved.
Leave a Reply. |
|
KATEGORIJE
All
ANKSIOZNOST
DEPRESIJA
Emocije
EMOTIVNE TRAUME
FOBIJE
GRANIČNI POREMEĆAJ LIČNOSTI
Hemija Organizma I Psiha
INTELIGENCIJA
JUNGOV SISTEM
LIČNOST
NARCISTIČKI POREMEĆAJ LIČNOSTI
NEURONAUKA
Poremećaji Ličnosti
POREMEĆAJI RASPOLOŽENJA
PSIHOPATIJA
PSIHOZA
RODITELJSTVO/DJEČIJA PSIHOLOGIJA
SINDROMI
SPAVANJE I SNOVI
STRES
Arhiva
November 2024
August 2024
July 2024
June 2024
May 2024
April 2024
March 2024
February 2024
January 2024
December 2023
November 2023
October 2023
September 2023
August 2023
July 2023
June 2023
March 2023
February 2023
January 2023
December 2022
November 2022
October 2022
September 2022
August 2022
July 2022
June 2022
May 2022
April 2022
March 2022
February 2022
January 2022
December 2021
November 2021
October 2021
September 2021
August 2021
July 2021
June 2021
May 2021
March 2021
February 2021
January 2021
December 2020
November 2020
October 2020
September 2020
August 2020
July 2020
June 2020
May 2020
April 2020
March 2020
February 2020
January 2020
December 2019
November 2019
October 2019
August 2019
June 2019
May 2019
January 2019
December 2018
November 2018
October 2018
September 2018
August 2018
July 2018
June 2018
May 2018
April 2018
March 2018
February 2018
January 2018
December 2017