UNIQORNER
  • POČETNA
  • ENGLISH
  • POČETNA
  • ENGLISH

Tamna strana emocionalne inteligencije

4/28/2020

0 Comments

 
Picture
Emocionalna inteligencija relativno je moderan pojam. Proučavan je najviše posljednjih godina, a danas želimo istražiti njegovu mračniju stranu.
​Koncept emocionalne inteligencije skovali su 1990. Salovey i Mayer, iako je kasnije postao popularan zahvaljujući knjizi autora Daniela Golemana. Višestruke discipline prepoznale su ovu sposobnost kao ključnu vještinu za postizanje uspjeha u različitim oblastima života, od akademske i radne do osobne. No, danas vas takođe pozivamo da otkrijete tamnu stranu emocionalne inteligencije.
Golemanova knjiga postala je referentna tačka u proučavanju ovog koncepta. Polako je emocionalna inteligencija postala tema rasprave i središnje mjesto brojnih studija i istraživanja. Čak ju je i UNESCO 2002. godine uključio u obrazovni program 140 zemalja kao ključni element emocionalnog učenja. Međutim, postoji mračna strana emocionalne inteligencije o kojoj ne govore svi. Saznajmo više!

Što je emocionalna inteligencija?
Prve definicije "inteligencije" odnosile su se na čisto kognitivne sposobnosti, ostavljajući po strani sferu emocija. Tek kasnije ovaj se pristup počeo propitivati, što je dovelo do brojnih teorija, uključujući i onu o višestrukim inteligencijama. Ova nova teorija klasificirala je inteligenciju u nekoliko vrsta, poput matematičke, jezične ili emocionalne.
Tako smo počeli razgovarati o intrapersonalnoj inteligenciji, koja se odnosi na sposobnost spoznavanja sopstvenih osjećaja pomoću samoanalize. Tada je Goleman objavio svoju knjigu u kojoj je naznačio sposobnost poput emocionalne inteligencije.
Autor je definira kao sposobnost motiviranja sebe, očuvanja sebe pred frustracijama, kontroliranja impulsa i regulacije sopstvenog raspoloženja, na taj način osjećajući empatiju i povjerenje prema sebi i prema drugima. 

Elementi
Prema Golemanovoj teoriji postoji osam elemenata emocionalne inteligencije. Od njih su najvažniji sljedeći:
  • Emotivna samospoznaje. Odnosi se na sposobnost prepoznavanja, poznavanja i izražavanja osjećaja i emocija na adekvatan i pouzdan način, kao i na njihove učinke.
  • Emocionalna samokontrola. Sposobnost kontrole sopstvenih impulsa.
  • Kategorije. To je ono što vam omogućuje da postignete svoje ciljeve, upravljajući emocijama na odgovarajući način.
  • Empatija. Ona se definira kao sposobnost odgovarajuće reakcije na potrebe koje iskazuju drugi, kao i sposobnost dijeljenja svojih osjećaja.
  • Međuljudski odnosi. Riječ je o sposobnosti učinkovitog povezivanja sa drugima, zbog čega se ljudi osjećaju ugodno i stvaraju pozitivne emocije.

Nakon velikog uspjeha, ova se teorija smatrala nadopunjujućom tradicionalnoj inteligencijom. Danas se zna da emocionalne sposobnosti utiču na prilagodljive i kognitivne sposobnosti ljudi.

Što se još zna o ovoj vještini?
Oduševljenje emocionalnom inteligencijom kao čimbenikom uspjeha omogućilo je širenje hipoteza, modela i istraživanja na tom području. Zanimljivo je da je ovaj koncept postao popularan i prije nego što je bio dovoljno poznat.
Na primjer, znalo se da ljudi sa većom emocionalnom inteligencijom općenito uživaju u boljem zdravlju i zadovoljniji su, postižu bolje rezulatte na poslu i imaju manje međuljudskih problema.
To je nastalo analizom javnih vođa kojima je pripisana posebna sposobnost prepoznavanja, razumijevanja i upravljanja emocijama drugih. Među njima je bio jedan od najutjecajnijih vođa dvadesetog stoljeća, niko drugi do Adolf Hitler. Tako je nastao niz istraživanja koji se često ne spominje: tamna strana emocionalne inteligencije.

Mračna strana emocionalne inteligencije
Tvrdi se da je Adolf Hitler imao vrlo visoku emocionalnu inteligenciju. To je bilo dodatno oružje koje će koristiti za povećanje svoje moći, sa katastrofalnim posljedicama svima poznatim.
Ovo bi bio jedan od najupečatljivijih primjera kako se sposobnost tumačenja emocija, posebno drugih ljudi, ne koristi uvijek u plemenite svrhe. Upravo je ovaj aspekt pobudio zanimanje za područje društvenih istraživanja.

Emocionalna inteligencija povezana je s narcizmom. Skupina austrijskih istraživača procijenjivala je razinu emocionalne inteligencije kod 600 ljudi, otkrivši da oni postižu bolje rezultate „šarmiranja“ drugih radi osobne koristi.
U drugoj studiji sprovedenoj u Michiganu pokazalo se da je narcizam usko povezan sa sposobnošću prepoznavanja emocija, čimbenika koji osim što je bitan za empatiju, takođe olakšava manipulaciju.
Druga studija sa Sveučilišta u Torontu otkrila je da postoji velika vjerovatnost da će osoba jake emocionalne inteligencije ismijavati druge u svrhu sticanja osobnog priznanja. Nadalje, interesantna činjenica dobivena iz iste studije pokazuje da su ti ljudi sposobniji prepoznati negativne emocije od pozitivnih.
Ista studija pokazuje da ljudi sa makijavelističkim sklonostima, odnosno oni koji su spremni sabotirati druge zarad sopstvenih ciljeva i koristi, imaju višu razinu emocionalne inteligencije.

Zaključci o tamnoj strani emocionalne inteligencije
Emocionalna inteligencija omogućuje vam prepoznavanje i promišljanje o vlastitim i tuđim emocijama. Ona je važna je vještina za osiguravanje sopstvene dobrobiti, dajući emocijama ulogu koju zaslužuju. Ključna je za postizanje ciljeva, jer utječe na druge osobne vještine.
Unatoč tome, nije dovoljno imati visoku emocionalnu inteligenciju da biste učinili dobro za sebe i druge; pravilno usmjeravanje te sposobnosti ovisi o drugim osobnim, moralnim i kontekstualnim čimbenicima.
Stoga biti emocionalno inteligentan ne znači bolje upravljati emocijama, već znati kako ih bolje prepoznati i kanalizirati ih na najbolji način.

(izvor: gedankenwelt.com)
0 Comments

Your comment will be posted after it is approved.


Leave a Reply.


    ​Podijeli



    ​© COPYRIGHT
    DMCA PROTECTED!
    SVA PRAVA ZADRŽANA

    Materijal na sajtu www.uniqorner.com  je zaštićen autorskim pravom. Strogo je zabranjeno svako kopiranje, prepisivanje i prenošenje na druge web sajtove i portale.​​
    Izvori fotografija i slika:
    www.pixabay.com
    www.pinterest.com
    www.shutterstock.com
    www.freeimages.com
    Tekstovi na websajtu služe u informativne i edukativne stvrhe. Ukoliko imate ili kod sebe primijetite probleme psihičke prirode, obavezno potražite stručnu pomoć.

    KATEGORIJE

    All
    ANKSIOZNOST
    DEPRESIJA
    Emocije
    EMOTIVNE TRAUME
    FOBIJE
    Hemija Organizma I Psiha
    INTELIGENCIJA
    JUNGOV SISTEM
    LIČNOST
    NARCISTIČKI POREMEĆAJ LIČNOSTI
    NEURONAUKA
    Poremećaji Ličnosti
    POREMEĆAJI RASPOLOŽENJA
    PSIHOZA
    RODITELJSTVO/DJEČIJA PSIHOLOGIJA
    SINDROMI
    SPAVANJE I SNOVI
    STRES

    Arhiva

    February 2023
    January 2023
    December 2022
    November 2022
    October 2022
    September 2022
    August 2022
    July 2022
    June 2022
    May 2022
    April 2022
    March 2022
    February 2022
    January 2022
    December 2021
    November 2021
    October 2021
    September 2021
    August 2021
    July 2021
    June 2021
    May 2021
    March 2021
    February 2021
    January 2021
    December 2020
    November 2020
    October 2020
    September 2020
    August 2020
    July 2020
    June 2020
    May 2020
    April 2020
    March 2020
    February 2020
    January 2020
    December 2019
    November 2019
    October 2019
    August 2019
    June 2019
    May 2019
    January 2019
    December 2018
    November 2018
    October 2018
    September 2018
    August 2018
    July 2018
    June 2018
    May 2018
    April 2018
    March 2018
    February 2018
    January 2018
    December 2017

    SUBSCRIBE BY E-MAIL

SEND
PRIVACY POLICY
​
© 2020 All rights reserved