UNIQORNER
  • POČETNA
  • ENGLISH
  • POČETNA
  • ENGLISH

Tamna strana visoke inteligencije: pakao nadarenih u društvu prosječnih

1/17/2018

0 Comments

 
Picture
U teoriji, društvo želi «nadarene» ljude. Društvo, u teoriji, želi ljude sa jedinstvenim talentima i sposobnostima, divimo se onima koji dominiraju određenim područjem nauke, umjetnosti, sporta. 
Ukoliko pitate bilo koju majku ili oca, svi bi voljeli da imaju dijete sa visokim IQ-om, jer u društvu inteligencija još uvijek važi kao sinonim za uspjeh u životu.
Međutim, društvo se uglavnom sastoji od prosječnih ili "ispodprosječnih" osoba, i za pojedinca sa IQ-om iznad prosjeka, taj "IQ" može postati nevjerovatan teret. ​

Društvo, u stvari, ne zna šta znači visoka inteligencija. Ona nema veze sa usjehom djeteta u školi, ni sa bilo kakvim uspjehom u životu pojedinca. U društvu prosječnih ili onih sa nižim IQ-om, visok IQ može postati ogroman teret. Društvo vrlo često i prezire pojedince sa visokim IQ-om, je se oni ne uklapaju lako u moru prosječnih.

Sa druge strane, i djeca su uvjerena kako ništa ne može biti tako izvanredno kao «biti pametan». Vlada sveopšta zabluda kako "nadareni" polažu ispite sa dobrim ocjenama bez mnogo truda ili napornog učenja. Međutm, svaki psiholog ili roditelj djeteta sa visokim IQ-om zna da ovo nije uvijek tačno.
 
Stvarnost ima drugačija pravila i pruža drugačije uvide: djeca, đaci i studenti sa visokim koeficijentom inteligencije često ostaju neprimjećeni tokom dobrog dijela svog školskog života – često i kasnije tokom svog «radnog» vijeka. Ne dobijaju uvijek dobre ocjene i ne sklapaju lako prijateljstva. Najčešće su ovo pojedinci «čudaci» koji ne sjede u prvim redovima u školskim klupama već se povlače u poslednje klupe, gdje "uranjanju" u svoj svijet i gdje ne privlače pažnju.
 
Inteligencija koju je teško kontrolisati
Činjenica da je neko izuzetno inteligentan ne garantuje uvijek dobre rezulate u školi. Prvo, kod ovakvih učenika se često javlja dosada. Dijete sa visokim IQ-om se ne osjeća zainteresovanim ili stimulisanim stvarima oko sebe i ima tendenciju da se redovno "isključuje". Zauzima pasivan stav koji može čak da dovode i do neuspjeha u školi. Oni imaju svoje ideje i interesovanja koja se uopšte ne moraju slagati sa idejema iz školskog gradiva.
U drugim slučajevima postoje đaci i studenti koji ne znaju kako da kontrolišu svoje ideje, um i maštu. 
Ponekad, kada treba da odgovori na jednostavno pitanje prilikom ispitivanja, dijete može početi da razmišlja previše i daje preopširne odgovore i zaključke. I tako nikad ni ne odgovori na pitanje.​Zapravo, u knjizi "Previše pametna da bi bila srećna" («Trop intelligent pour être heureux» francuske autorke Jeanne Siaud-Facchin), devojka objašnjava da, dok su njeni vršnjaci došli do jednog rješenja za zadati problem, ona je došla do 25 rješenja. Osjeća se nesposobnom da uopšte dođe do zaključka, jer se tražio jedan zaključak.
Arborescentno rezonovanje. Rasuđivanje koje je karakteristično za izuzetno inteligentne ljude se zove arborescentno rezonovanje. Kada um dobije podstrek, on počinje da generiše jednu ideju za drugom, mada u mnogim slučajevima bez jasnih veza između njih. To liči na veoma gusto drvo sa bezbroj "grana" koje «rastu» tako da ih osoba ne može kontrolisati ili organizovati.
 
Emocionalne krize
Drugi aspekat koji treba razmotriti jeste emotivna osjetljivost. Biti izuzetno inteligentan znači imati veoma duboku i transcendentalnu viziju stvarnosti i svijeta.
Ponekad samo gledanje vijesti čini da se ovakvi ljudi osjećaju ljuti i puni skepticizma prema cijelom čovječanstvu.
Emocije imaju snažan uticaj. Oni ne mogu kontrolisati uticaj koji određeni događaji imaju na njih, niti svoje reakcije na te događaje. Često su to događaji koje većina ljudi ni ne primjećuje. Ljudi sa visokom IQ-om, u stvari, primjećuju previše i osjećaju previše.
​​Takođe, pogrešno uvjerenje je da su izuzetno inteligentni ljudi hladni. Njihov kapacitet za empatiju je ogroman – mnogo veći nego kod prosječno inteligentnih ljudi. Zbog toga oni više vole da se izoluju kako ne bi patili. Drže se na distanci kako bi se sačuvali, to je njihov mehanizam odbrane.
Njihov emocionalni svijet je jako složen i intenzivan, ali oni takođe prenose taj intenzitet kroz kreativnost i inspiraciju.
 
Visoka inteligencija ne bi trebalo da znači da je sreća nedostižna
Dok čitate ovo, možete pomisliti da je visok stepen inteligencije praktično poremećaj. Ali to nije tačno.
Nadareno dijete će prolaziti kroz školu neprimjetno sa malo akademskog interesovanja i živjeti u ličnoj izolaciji gdje se mogu pojaviti problemi kao što je anksioznost ili depresija. Ovo se dešava jer se ne uklapa u društvo prosječno inteligentnih osoba, pa još i kada postane svjesno da prosječno inteligentni dobijaju bolje šanse u životu, dok nadareni pojedinci ne nalaze lako svoje «jato», javljaju se dodatna razočarenja kojih se nije lako osloboditi.
 
Svjetska zdravstvena organizacija dalje objašnjava: Visoka inteligencija se ne može odvojiti od emocija. Nju dalje karakteriše: preosjetljivost, hiperestezija (pretjerena osjetljvost i razdražljivost), hiperemotilnost (hiperkineza), hiper-zrelost, hiperstimulacija, i arborescentno rezonovaj.

Biti izuzetno inteligentan može značiti da osoba živi daleko u svom svijetu, sa umom čije su misli haotične, duboke i veoma intenzivne.
Uloga roditelja, vaspitača ili psihologa je da im ponude odgovarajuće strategije za pronalaženje ravnoteže i mira. Strategije za postizanje i ostvarenje njihovog potencijala - i sreće.
0 Comments

Your comment will be posted after it is approved.


Leave a Reply.


    ​Podijeli



    ​© COPYRIGHT
    DMCA PROTECTED!
    SVA PRAVA ZADRŽANA

    Materijal na sajtu www.uniqorner.com  je zaštićen autorskim pravom. Strogo je zabranjeno svako kopiranje, prepisivanje i prenošenje na druge web sajtove i portale.​​
    Izvori fotografija i slika:
    www.pixabay.com
    www.pinterest.com
    www.shutterstock.com
    www.freeimages.com
    Tekstovi na websajtu služe u informativne i edukativne stvrhe. Ukoliko imate ili kod sebe primijetite probleme psihičke prirode, obavezno potražite stručnu pomoć.

    KATEGORIJE

    All
    ANKSIOZNOST
    DEPRESIJA
    Emocije
    EMOTIVNE TRAUME
    FOBIJE
    Hemija Organizma I Psiha
    INTELIGENCIJA
    JUNGOV SISTEM
    LIČNOST
    NARCISTIČKI POREMEĆAJ LIČNOSTI
    NEURONAUKA
    Poremećaji Ličnosti
    POREMEĆAJI RASPOLOŽENJA
    PSIHOZA
    RODITELJSTVO/DJEČIJA PSIHOLOGIJA
    SINDROMI
    SPAVANJE I SNOVI
    STRES

    Arhiva

    March 2023
    February 2023
    January 2023
    December 2022
    November 2022
    October 2022
    September 2022
    August 2022
    July 2022
    June 2022
    May 2022
    April 2022
    March 2022
    February 2022
    January 2022
    December 2021
    November 2021
    October 2021
    September 2021
    August 2021
    July 2021
    June 2021
    May 2021
    March 2021
    February 2021
    January 2021
    December 2020
    November 2020
    October 2020
    September 2020
    August 2020
    July 2020
    June 2020
    May 2020
    April 2020
    March 2020
    February 2020
    January 2020
    December 2019
    November 2019
    October 2019
    August 2019
    June 2019
    May 2019
    January 2019
    December 2018
    November 2018
    October 2018
    September 2018
    August 2018
    July 2018
    June 2018
    May 2018
    April 2018
    March 2018
    February 2018
    January 2018
    December 2017

    SUBSCRIBE BY E-MAIL

SEND
PRIVACY POLICY
​
© 2020 All rights reserved